Three Reasons for the Rise of Bitcoin: Trust, Trust and Trust

Now the price of bitcoin is $34,974. Two years ago it was ten times cheaper, and five or six years ago one could buy it for a few hundred euros, no matter how much its value varied and 11 years ago you could buy 1,250 of them for just one dollar. You might ask who knew that they should buy it then and wait for today… The answer is: Nobody.

Bitcoin was created on January 3, 2009 with the intention to become a digital currency that is not under control of banks, nor part of the financial system that only a few months before that caused the whole world countless problems that many needed a decade to recover. Created in response to harsh banking practices, many initially viewed it with disbelief and suspicion… Now they regret it.

Unlike currencies that are regulated by central banks as the official means of payment, the value of the digital currency bitcoin is not controlled by any institution, but by the relationship between supply and demand, i.e. the price that customers are willing to pay. Therefore, the market principle, i.e. the higher the demand – the higher the price – is the only that affects the change in value, given that the level of supply cannot increase ever.

There are countless reasons for the increase of the demand, as when it comes to anything else, the most common cause is the relocation of capital from anything that does not work reliably at a given time, which is especially clear in these times of global economic turmoil – crises and trade wars, due to which many give up trading currency pairs, gold, oil, etc.

Contrary to the monetary policy of countries that are focused on currencies and are subject to political and economic development, the ecosystem within which bitcoin operates is a fully decentralized monetary system in which no central government manages the monetary structure. Therefore, the exchange of bitcoin takes place in accordance with precise rules and according to a strict protocol. This process takes place on a blockchain network, and all transactions on it are intangible and encrypted.

The reason for the price change

The price of bitcoin varies because, compared to other cryptocurrencies, it includes the largest volume of transactions, but its market is still relatively small compared to the markets of currencies or commodities and the value is exposed to greater fluctuations. When it comes to supply, it is limited to the initially issued 21 million units, which is why demand follows its deflationary movement in order to maintain price stability.

In addition to this, the level of demand is also affected by events that improve or damage its reputation. For example, during the first wave of its more intense growth, when its value increased from $50 to $250 in a few months and exceeded $1,000 six months later, some of the world’s largest banks spoke of it as a “bubble,” a risky phenomenon, saying that all those who invest will soon regret it. Meanwhile, electronic money such as Onecoin has emerged, which was one of the biggest scams when it comes to digital money because it was based on a pyramid scheme, but its promoters identified it with bitcoin, confusing the audience and causing the loss of value, due to the luck of trust.

However, when technology companies began testing the application of the blockchain platform, on which bitcoins run, within their services, they began to offer the possibility of paying this type, and the same banks that initially criticized this phenomenon enabled its exchange for physical money in both direction, there was a return of confidence, which raised its value above the new psychologically significant goal of $10,000. In the meantime, the oscillations continued in accordance with a series of market and political-economic events, where the largest role was played by the relations between the USA and China, including all political decisions that change the course of their economic cooperation.

Old users, new users

In times of crisis, it has become most noticeable how much the value is actually conditioned by the perception of investors: someone will buy bitcoin, so he or she believes that the price will rise in the near or distant future. The reasons for the fall in prices range from failure to use technology designed to be the part of this process, through political pressures to regulate it, as part of the agenda of some governments, to the spread of misinformation placed by many media and public figures in the last decade. Decisions of governments, cities and other public entities do not have to be repressive, they may also stimulate bitcoin payments through infrastructure improvements or tax-free transactions. For example, if you enable bitcoin payments on a certain destination, the news spreads as very interesting, achieving two goals – a good way of promotion and attracting investors. Some will use bitcoin to buy museum tickets, others will start a business in an environment as such.

Unlike the trend that was common when bitcoin has just been created, the majority of today’s owners are not only enthusiasts who buy it to pay for a video game, students and, in general, the younger population of lower purchasing power, as it is now owned also by wealthy investors who have the opportunity to spend money in this way. An example that might illustrate former spirit of buying bitcoin, that shows how much everything has changed so far is the event in May 2010 when one owner of a larger quantity of bitcoin decided to order two pizzas in a restaurant in Florida that offered charging in this digital currency. Bitcoin was so cheap at the time that he paid the $25 bill, with 10,000 digital coins, whose dollar equivalent then totaled $41, giving the “tip”.

One may wonder how much the wealth of those who then bought about 400 bitcoins for one dollar was worth today. If there are still such examples then they are extremely rare, because the only thing that could make you wouldn’t decide to sell your coins for so long is to forget the password or have the device on which you installed your e-wallet unavailable for so long and functional all the time. Many sold it when the price rose from $250 to $1,000 in less than a year, convinced that they had made a perfect decision, as it seemed so. The previous year has shown how dynamically the price of this cryptocurrency can rise in situations when people around the world are losing confidence in other market assets where the value collapsed quickly due to the pandemic. First, the consequences of the crisis were very visible, and then trust was renewed, especially in the last quarter of 2020.

Impact of the COVID-19 crisis

After reaching the $19,000 threshold in 2017, the global climate was not particularly favorable to investing in bitcoin, because after the last recovery of almost all major markets from the effects of the global economic crisis at the end of the first decade of this century, the world finally turned to more relaxed spending. The previous year completely reversed the perception of spending and savings, so the world went back to bitcoin again.

More dynamic value growth began in October 2020 when online payment service PayPal announced it would integrate bitcoin and other cryptocurrencies so that they could be used in transactions, first in the US and then in the European market this year. It is a company with more than 360 million users worldwide, who will have the opportunity to have cryptocurrencies in their PayPal e-wallets. This has greatly helped the public to become familiar with the characteristics and role of bitcoin, as PayPal’s announcement actually illustrated how bitcoin is used to pay, not just to make money on the value change.

On the other hand, when they realized that it would be necessary to address the economic consequences of the pandemic, the European Central Bank, the Bank of England and the Federal Reserve began a new phase of expansionary policy that pushed very low interest rates to even lower or they even became negative. This meant that investors would have to discover that part of the usual investment activities would not only be unprofitable, but create an additional cost, which made it necessary to move capital to what would at least temporarily keep its value.

The best is yet to come

All this is just the beginning of a significant interest in bitcoin from the general public, as traditional investors will only start moving their capital into this area in the way they used to reallocate it in gold. After the expansionary policy of central banks was added to the effect created by PayPal in this market, any possibility of returning to the traditional market of government bonds or fixed income assets was literally erased.

In other words, the entry of such investors into bitcoin trading has enabled it to be not only a way to make money on the price difference, but also an instrument for medium or long-term storage of value. The policies of the leading central banks to be implemented this year will make the currencies they manage worth less in order to stimulate exports. In such conditions, anyone who has more capital does not want to keep it in one of the currencies whose value will fall, therefore they relocate it to a safe haven, as gold used to be, in something that will bring additional earning opportunities.

The question that arises is what would happen if all the capital that turns into bitcoin today was abruptly withdrawn towards some other forms of investment. The probability of such a thing happening is extremely small, because this is the trend that guarantees the growth of the price of bitcoin. Not only will that growth sometimes be slowed down, but it will not be constant either. However, that will not eliminate the possibility of continued growth. Funds drawn from such roles in any existing option could not be regenerated so quickly, which is why such intentions would be lacking, as such moves would be unprofitable until a new fintech revolution occurs in the market, and this has only just begun.

Zašto Apple ne dopušta trgovanje bitcoinom na iOS-u?

Odluka kompanije Apple da blokira aplikacije za trgovanje bitcoinom na mobilnim uređajima izazvala je negodovanje korisnika, no postoje razlozi zbog kojih ipak ne treba odustati od svog iPhonea, budući da su nove mogućnosti tek u pripremi, a trikovi za brzo snalaženje uvijek izvodljivi

Uređaje iPhone i iPad posjeduje oko 100 miliona korisnika širom svijeta i zajedno čine najbrže rastuću industriju mobilnog plaćanja čija vrijednost je tokom posljednje tri godine procijenjena na 90 milijardi dolara.

mzl.bpcevawv.175x175-75Sa ovim brojem korisnika Apple raspolaže mogućnošću da drugom subjektu donese korist ili štetu, u zavisnosti od želje da nešto odobri ili uskrati svojim korisnicima.

Kada je 6. februara Apple odlučio da na iOS uređajima onemogući rad Blockchain aplikacije pomoću koje se odvija trgovanje bitcoinom, za ovu kriptovalutu to je predstavljalo veliki udarac.

Razočarenja i gubici

Brojnim vlasnicima Appleovih mobilnih uređaja i istovremeno bitcoin trejderima ne samo da je uklanjanje aplikacija za prometovanje bitcoinom iz App Storea predstavljalo povod za razočarenje, već i nanijelo štetu onoliku koliko je vrijedila njihova imovina u digitalnom novčaniku smještenom na konkretnom iPhoneu ili iPadu.

Samo nekoliko sati nakon što je odjeknula ova informacija internet su preplavili snimci razočaranih korisnika koji uništavaju svoje Apple uređaje. Ovim je dijelom i umanjena svrha samog iPhonea kao pametnog telefona koji se kupuje iz želje da vlasniku donosi novac tako što ga, zahvaljujući besprekorno razvijenim aplikacijama za tržište kapitala informiše i omogućava mu učešće u transakcijama.

Ipak, zarađuje se na onaj način na koji Apple dozvoli. Možete se poigravati čak i sa njihovim akcijama na berzi, ali kupovina i prodaja bitcoina vam je zabranjena. Ako ste bitcoin trejder, iPhone je za vas izgubio gotovo svaki smisao, zar ne?

Poznata kao kompanija koja ne obrazlaže previše svoje poslovne odluke, kao razlog za uklanjanje Blockchain aplikacije Apple je naveo „neriješena pitanja“. Ono što nije zvanično saopšteno, ali što se na osnovu dosadašnje dinamike razvoja novih opcija može zaključiti jeste da se Apple po svemu sudeći priprema za uvođenje novog, sopstvenog sistema digitalnog plaćanja zbog kojeg digitalnu valutu vidi kao nepoželjnu konkurenciju.

Ma koliko monopolističkog u njemu bilo, potez Applea može se nazvati prilično hrabrim, budući da je ovim direktno uslovio interesovanje bitcoin trejdera za uređaje na drugim platformama, a svom najvećem konkurentu, kompaniji Google, nesvjesno učinio uslugu.

Postojeća baza korisnika

Prednost Applea je ipak u jedinstvenoj pozicioniranosti kod mobilnog plaćanja koje može postati dostupno za oko 600 miliona korisnika kreditnih kartica kojima se vrše online uplate, što je i dalje znatno veća baza potencijalnih korisnika u odnosu na onu koju čini oko 110 miliona aktivnih PayPall korisnika ili tek nekoliko miliona onih koji internet usluge plaćaju bitcoinom, što je u redu veličina kompanije sa logom jabuke neznatan iznos.

Apple u svakom poslu insistira na potpunoj jasnoći – otklanjanju sumnje da će prilikom korišćenja doći do suprotstvaljenih interesa. U ovom slučaju, interesi subjekata koji izdaju kreditne kartice svode se na želju za ulaskom u ovakve poslove zbog zarade koju ostvaruju na osnovu transakcionih troškova, a bitcoin vide kao direktnu konkurenciju, budući da, lišen toga, predstavlja jeftiniji način internet plaćanja.

Napredni sistem plaćanja

Apple postavlja temelje platnog sistema već godinama, mnoge od njih je prilagodio isključivo svojim korisnicima, omogućavajući im da uz iTunes servis kupuju aplikacije, muziku, literaturu ili filmove.

iTunes je razvijan godinama i dokazan je kao pouzdan način koji korisniku osigurava privatnost i bezbjednost plaćanja, zbog čega kompanija može raditi samo na razvoju naprednijih servisa na istom principu.

Wall Street Journal je još početkom godine najavio da Apple planira razvoj dalekosežnijeg platnog sistema koji će obuhvatati mnogo više od preuzimanja fajlova za mobilne uređaje. Jedan dio već je postignut uz pomoć iBeacon servisa za kupovinu, no nove mogućnosti tek slijede. Do tada, Appleu, izgleda, niko neće remetiti planove.

Poštovanje principa ispred želje za konkurentskom prednošću

Apple i bitcoin u osnovi imaju sličnu ideju – kreirani su da bi omogućili sve ono što kod već postojećeg loše funkcioniše, izaziva razočarenja korisnika i neželjene dodatne troškove.

Tretiranje konkurencije još jedan je primjer njihove međusobne sličnosti. Apple će radije dozvoliti Googleove servise na svojim uređajima ukoliko ih to čini bogatijim (makar nakon fijaska sa sopstvenom aplikacijom za mapiranje, ne želeći da dopusti Google Maps), baš kao što će i najstrastveniji bitcoin trejder prije preporučiti trgovanje drugim kriptovalutama nego bilo kakav alternativni metod, a i jedni i drugi to čine znajući da je cilj ostati u granicama postojećeg, a zaključak o prednostima prepustiti korisnicima koji će ih sami uvidjeti.

Za utjehu dozvolili aplikaciju bitWallet

Nakon masovne demonstracije bijesa nezadovoljnih Appleovih korisnika koji trguju bitcoinom, kompanija je odlučila da ipak ponudi prelazno rješenje u vidu digitalnog novčanika za iPhone i iPad nazvanog bitWallet. Međutim, ključno ograničenje bitWalleta je što onemogućava direktno slanje bitcoina.

Applikacija je izuzetno pregledna i jednostavna za korišćenje, a postoji i mogućnost da nadoknadite organičenje u slanju bitcoina direktno sa aplikacije isporučivanjem privatnih kodova bilo kojem klijentu, čime se takođe omogućava digitalnom novcu da stigne do ciljanog korisnika.

Privatni podaci se iz bezbjednosnih razloga svaki put unose iznova, a korisnicima omogućava praćenje i detaljan uvid u svaku transakciju.

Korisnički kodovi sve vrijeme ostaju šifrovani. Nedostatak mogućnosti direktnog slanja nadoknađuje se kodovima putem blockchain.info servisa.

Aplikaciju bitWallet kreirala je kompanija Sollico, a ovaj servis je već skoro mjesec dana dostupan u App Storeu i jedini ove vrste na kojoj Apple omogućava neki vid interakcije kod ove kriptovalute.

Šta garantuje sigurnost pri ulaganju bitcoin

Posljednjih nekoliko sedmica situacija vezana za najpopularniju svjetsku kriptovalutu bitcoin bila je pod posebnom pažnjom javnosti.

bitcoinPrvo je 25. februara jedna od najstarijih i među onima sa najvećim brojem korisnika platforma za trgovinu Mt.Gox prestala sa radom.

Zatim je 6. marta direktorka kompanije First Met za trgovanje bitcoinom Autumn Radtke pronađena mrtva.

Ova dva povoda punila su medijske članke i posebno ohrabrila sve one protivnike kriptovaluta da ukazuju na njihovu negativnu stranu, a one sumnjičave dodatno obeshrabrila da se upuste u trgovinu novčićima od bitova.

Slika u javnosti

Dio svjetskih medijia samo je dobio nove povode za nastavak negativne kampanje protiv kriptovaluta.

No, nijesu mediji ti koji se protive ovoj nadolazećoj monetarnoj inovaciji, već oni subjekti kojima postojeći globalni finansijski sistem donosi zaradu, pretežno na štetu velikog broja populacije, a koji pokušavaju da sve što se postavi kao moguća prijetnja nesmetanom funkcionisanju njihovih načela predstave kao ilegalnu, sumnjivu i nepoželjnu pojavu.

Tako je nekoliko vodećih međunarodnih banaka početkom prošle godine kupovalo bitcoin kako bi ga na kratko zadržalo u svojim rezervama, a potom ga prodavalo po tržišno ni malo opravdanoj preniskoj cijeni kako bi mu oborili vrijednost.

Ipak, u tome su uspjeli samo na kratko, zahvaljujući zakonima promjene cijena u uslovima razlika u ponudi i tražnji, što je trajalo tek toliko dok nijesu iscrpili svoje rezerve, a nakon čega su izgubile mogućnost da utiču na ovaj način.

Stabilnost i rast

Postojanost ove digitalne valute potvrđena je preživljavanjem brojnih pokušaja njenog degradiranja i krahova tokom posljednjih nekoliko mjeseci, budući da ni jedan faktor nije bio dovoljan da joj trajno obori vrijednost.

Ukoliko ste prije godinu dana kada je Pobjeda objavila prve informacije o bitcoinu, čija je jedinična cijena tada iznosila oko 50 dolara i kada smo savjetovali čitaoce da se odluče za ovaj vid investiranja to i učinili, vaš ulog do kraja prošle godine bio je uvećan čak 20 puta, jer je već sredinom decembra jedan novčić od bitova vrijedio i više od 1.100 dolara.

Ako ste bili sumnjičavi propustili ste idealno vrijeme za ulazak u svijet bitcoina, no ni sada to nije kasno, s tim što je cijena pristupanja ovom vidu investiranja danas mnogo veća.

Bitcoinom se danas trguje po cijeni od oko 630 dolara, na kojima se stabilizovao nakon dvomjesečnih oscilacija.

Ukoliko od početka pratite ovu priču u poljednjih godinu dana nijeste propustili ni jedan značajniji detalj koji je uticao na cijenu o kojima smo informisali čitaoce, a ako se prvi put susrećete sa ovim biće vam dovoljan kratak osvrt kako bi vam bile jasnije specifičnosti bitcoina.

Transakcije

Prije svega, riječ je o virtuelnom novcu koji se u oba smjera može mijenjati za stvarni.

Njime možete obaviti sve veći broj plaćanja usluga i proizvoda na brojnim internet sajtovima, možete ga čuvati u svom digitalnom novčaniku na svom računaru čekajući da mu se uveća vrijednost, a možete ga, prema signalima koje dobijate sa tržišta prodajom i kupovinom koristiti za manje zarade u kraćem vremenskom roku.

Njegovu cijenu, baš kao i cijenu svega drugog čime se prometuje, diktira zakon ponude i tražnje, no jedna specifičnost je ograničenost njegove ponude. Bitcoin nije novac koji neka finansijska institucija ima mogućnost da proizvede u onoj mjeri u kojoj je potrebno da pokrije nedostatke.

Nema „doštampavanja“

Inicijalno je na tržište pušten 21 milion bitcoina i taj se broj ne uvećava bilo kakvim doštampavanjem, što je jedan od prvih preduslova za nemogućnost suočavanja sa devalvacijom.

Dalje, bitcoin je nezavisan od bilo kakve centralne vlasti.

Države mogu da regulišu oblasti u kojima se on prometuje, no to ne znači da imaju direktan uticaj na bitcoin.

Olakšice i zabrane

U nekim zemljama je zabranjen, u smislu da je tamo, kao što je to slučaj u Rusiji, kažnjivo obavljati bilo kakve transakcije, odnosno prihvatiti ga u svojoj djelatnosti kao sredstvo plaćanja.

U zemljama poput Kine koristi se u ogromnim količinama u internet plaćanjima, iako ga same banke zabranjuju.

U Indiji su bitcoin mjenjačnice prestale sa radom nakon snažnog pritiska vlasti te zemlje koje su procjenile da korišćenje kriptovaluta nije u skladu sa zakonom kojim se sprečava pranje novca.

Iako je, zahvaljujući Kini, Azija postala snažno uporište digitalnih valuta, nakon poteza kineskih vlasti azijski centar bitcoina preseljen je u Singapur, gdje je naišao na najmanja ograničenja i najbolju povezanost sa ključnim tržištima.

Sjedinjene Američke Države nijesu formirale konačan regulatorni okvir za uređivanje dozvoljenog i nedozvoljenog u ovoj oblasti.

Bitcoin nesumnjivo predstavlja jedan od budućih oblika ulaganja, generiše kapital sa drugih tržišta i služi kao alternativni oblik za ostvarivanje ekonomskog oporavka na pojedinačnom planu, no njegovi principi kose se sa načinima funkcionisanja krupnih finansijskih igrača koji su proizveli i koji održavaju postojeće stanje u američkoj ekonomiji. U SAD, a naročito u njihovom sjevernom susjedu, Kanadi, sve više je pogodnosti za korišćenje ove kriptovalute.

Kada su u pitanju zemlje Evropske unije, najveću olakšicu označio je zaključak Evropske centralne banke da trgovanje bitcoinom ne predstavlja rizik po cjenovnu stabilnost.

Veći garant da je riječ o nečemu što niti je prijetnja ekonomiji, niti predispozicija za ilegalne aktivnosti nije mogao postojati od toga da je u Bundestagu dobio zemeno svijetlo, uzevši u obzir rigorozne mjere na kojima Njemačka insistira kada je bilo kakvo regulisanje razmjene u pitanju.

Najveća dobrodošlica priređena mu je ipak u Velikoj Britaniji čija je poreska uprava odlučila da ukine porez na dodatu vrijednost u plaćanju digitalnom valutom.

Mudar potez britanskih finansijskih vlasti pokazao je viši nivo otvorenosti te zemlje za plaćanje sredstvom koje danas ogroman broj korisnika posjeduje, a sve veći broj želi da sa njim raspolaže.

Jednostavnije plaćanje

Korisnici interneta širom svijeta traže načine da, nakon što mu je uvećana vrijednost, vrše online plaćanja bitcoinom.

Sve veći broj sajtova za online kupovinu naglašava da prihvata bitcoin i prikazuje cijene svojih proizvoda i usluga u ovoj kriptovaluti.

U plaćanju na ovaj način pokazao se mnogo povoljnijim od na primjer PayPall servisa, koji nije svugdje moguć i koji zavisi od vlasti zemlje korisnika.

Sa bitcoinom plaćate sve i svuda, a pritom anonimno, čime se dodatno podiže stepen privatnosti vaših porudžbina.

Stoga banke mogu samo imati pregled transakcija kada ste bitcoin u kupovini ili prodaji mijenjali za novac, ali ne i u koje svrhe ste ga potrošili.

Crno tržište

Ipak, ovo je segment koji i izaziva najviše polemike, s obzirom da je na ovaj način moguće doći do ilegalnih proizvoda, prie svega narkotika, što je dugo praktikovano na sajtu Silk Road, kojeg je ugasio FBI, a čiji vlasnik je prošle godine uhapšen.

Ovo je u medjima, onim koji su, zarad interesa onih čije ideje promovišu kritički nastrojeni prema bitcoinu, odmah pokrenulo lavinu osuda, nazvavši bitcoin sredstvom ostvarivanja nezakonitih nabavki.

Besmisao takvog shvatanja najjednostavnije je uočiti u njegovom poređenju sa stvarnim novcem – koliko se narkotika, oružja i brojnih usluga čije koriščenje se smatra krivičnim djelom plaća stvarnim novcem, pri čemu niko nije osporavao keš kao sredstvo, već pokušavao da kazni aktere takvih radnji.

Isto je i sa bitcoinom, i ovo je vjerovatno jedna od najkonkretnijih zajedničkih osobina koje ima sa stvarnim novcem, što vrlo rijetko ističu oni koji pokušavaju da ga sa njim uporede i da dokažu njegovu neodrživost tako što će ukazati da ne podliježe nekim od ključnih monetarnih principa.

Virtuelnim ili fizičkim novcem plaća se sve, a to da li ćete zaći u ilegalne vode zavisi od vaših odluka na šta ćete ga trošiti, iako je stepen kontrole sve veći, a ne od toga da li ćete plaćati bitcoinom.

Iako se sve vrijeme u javnosti naglašavalo da je riječ o sredstvu plaćanja od koje najveću korist imaju narko-dileri, ključne prednosti ipak pripadaju populaciji srednje klase širom svijeta.

Mikrotransakcije

Prednost bitcoina su mikrotransakcije, prije svega kod online plaćanja usluga koje koštaju manje od onoga što najmanja jedinica neke valute vrijedi.

Primjera radi, vlasnik nekog sajta želi da naplati pregled sadržaja u mjeri u kojoj cijena ne predstavlja veliki izdatak za posjetioca, a njemu, računajući na brojnost posjeta, omogućava zaradu.

Ukoliko se dobijanje lozinke za pristup omogućava elektronskim putem, a na taj način vrši i plaćanje, mnogo je jednostavnije ovakve vrijednosti obračunavati u bitcoinu nego u stvarnom novcu.

Prije svega, precizniji je omjer cijena, jer izražene u novucu, dvije najjeftinije usluge mogu koštati jedan ili dva centa, iako je na mikro planu njihova vrijednost ista. Razlika između jednog i dva centa je ipak – duplo.

Sa bitcoinom cijena može biti izražena u onoliko decimala koliko je potrebno da zadovolji i najpreciznija mjerenja.

Na pojedinačnom planu ovakva pitanja djeluju zanemarivo, ali ukoliko se pomnože hiljadama ili milionima, na dnevnom ili godišnjem nivou, razlike u zaradi su ogromne.

Pritom, nema plaćanja transakcionih troškova poput onih koji postoje u elektronskom bankarstvu, kako bi posredniku zarada omogućila iz provizije.

Kriptografski dokaz

Trgovina bitcoinom je direktna, unovčivi bitovi se samo sele sa jednog na drugi računar i nikakva finansijska institucija ne igra ulogu u tom procesu.

Među ključnim prednostima bitcoina je pouzdanost transakcija, čiju bezbjednost ne uslovljava uzajamni dogovor prodavca i kupca, već konkretna matematička garancija, kriptografski dokaz da je transakcija izvršena.

Promjene vrijednosti bitcoina uslovljavaju promjenu cijene, ali većina vlasnika ovih sajtova to ne vidi kao ograničavajuću okolnost, jer im je osim zarade cilj da je ostvare upravo u bitcoinu, računajući na njegovu budućnost.

Sve ovo ukazuje da je ključna komponenta za uspješno trgovanje ovom kriptovalutom optimizam u vezi sa njenom budućnošću i značajem koji će ubrzo imati, a manje osvrta na medijske navode i izjave onih zahvaljujući čijim je politikama i strategijama jaz između bogatih i siromašnih danas najveći od postanka čovječanstva.

Bitcoin – satkan od bitova i povjerenja (2)

Vijest da je prošle sedmice Velika Britanija ukinula porez na dodatu vrijednost u transakcijama bitcoinom otvorila je niz pitanja znatiželjne javnosti, naročito u trenutku dok se, na drugom kraju planete vode oštre polemike oko upotrebe ove kriptovalute.

bitcoin-perperzonaDok je u Ujedinjenom Kraljevstvu ovoj digitalnoj valuti upriličen svojevrstan oblik dobrodošlice kroz olakšice u prometovanju, a poreske vlasti prepoznale njen rastući značaj i zastupljenost u trgovanju i investicijama, u Singapuru se bitcoin pominjao u vijestima iz crne hronike.

Naime, policija u toj zemlji pokrenula je istragu smrtnog slučaja 28-godišnje američke državljanke Otum Ratke, koja je bila izvršni direktor jedne od brojnih platformi za trgovanje bitcoinom First Meta Exchange.

Ova kompanija, na čijem čelu se Ratke u Singapuru nalazila od 2012. godine, omogućila je plaćanje kriptovalutama širom Jugoistočne Azije, što je naišlo na veliko odobravanje, naročito populacije srednje klase koja koristi savremenu tehnologiju i kojoj je dostupnost ovakvih transakcija značila veliku prednost.

Singapur je postao središte azijskog kontinenta za razmjenu bitcoina, nakon što su u Kini i Japanu finansijske vlasti počele sve strože da kontrolišu ovaj segment tržišta, nakon čega je u tu zemlju svoja sjedišta preselio veliki broj operatera, kao i stručnjaka za informacione tehnologije.

Nakon naglog gašenja popularne japanske platforme za trgovinu Mt.Gox, te krađe 600.000 dolara vrijednih bitcoina sa kanadske platforme Flexcoin, medijske članke i televizijske priloge širom svijeta preplavili su tekstovi kojima se dodatno podiže nivo panike i čini da se dio vlasnika ove kriptovalute ne osjeća bezbjedno pri činjenici da ulaže na ovaj način.

Kada je riječ o nivou rizika, on postoji u svim oblicima ulaganja, a što je veći – omogućava i veću dobit. Međutim, kada se govori o zaradi, na najjednostavnijem primjeru cjenovnog raspona između dva ista datuma u dvjema uzastopnim godinama uočava se da ne postoji ni jedan slučaj u kojem na godišnjem nivou nije ostvarena zarada.

Drugim riječima, činjenica da su su dugoročna ulaganja isplativa, a kratkoročna samo zavisno od trenutka, često se zloupotrebljava kao argument u priči o nesigurnosti, zbog čega sa svih strana pristižu savjeti da se ipak treba držati dalje od kriptovaluta.

Sa druge strane, brojni su oni koji uporno pokušavaju da ukažu na nepravilnosti u funkcionisanju ovakvog sistema, kao što to često radi ekonomista Pol Krugman, čuven po brojnim komentarima, ali ne i tačnim prognozama.

Krugman, trijumfujući u trci sa kolegama Edvardom Hadezom i Piterom Šifom u tome kako što glasnije i oštrije kritikovati ono čije vrijeme neminovno dolazi, a što je čuvare tradicionalnog sistema bogaćenja bogatih na kamatama ponuđenih siromašnima uhvatilo nespremne, prvi je počeo da zastupa teoriju da bitcoin ne podliježe svim novčanim principima, zbog kojih mu nema opstanka.

Prema Krugmanovoj teoriji, novac je sredstvo razmjene, čuvar vrijednosti i obračunska jedinica, a bitcoin ispunjava samo prva dva uslova, zbog naglih oscilacija na dnevnom nivou zbog kojih se u kriptovaluti uglavnom ne mogu izraziti cijene u svakodnevnim transakcijama.

Sama teorija načelno nije pogrešna, ali se može primjeniti samo na novac, dok bitcoin to nije, budući da nije pod kontrolom niti jedne centralne banke ili monetarne institucije, već one u pojedinačnim zemljama regulišu mogućnosti njegove upotrebe.

No, da ima prednosti u odnosu na novac govore mikrotransakcije, naročito plaćanja na internetu kod kojih se efikasno mogu unovčiti novčani kapaciteti najmanjih jedinica. Recimo, plaćanja bitcoinom su kao stvorena za naplatu minimalnih iznosa koji u većoj količini predstavljaju zaradu, a onome kome su potrebni donose korist koju ne bi tako jednostavno bilo moguće izraziti novčanim jedinicama.

Na primjer, ukoliko sa svog smartfona želite da omogućite nekoliko sati korišćenja interneta onima koji se u vašoj blizini umreže, lozinku možete dodijeliti recimo uz naknadu u iznosu hiljaditi dio bitcoina, bez obzira na njegovu protuvrijednost u novcu. Sličnu transakciju bi bilo gotovo nemoguće platiti na drugi način, jer sam prilazak bankomatu ili naplatnom šalteru košta mnogo više nego desetak centi koliko vrijedi usluga koju plaćate.

Upravo zbog ovakvih pojedinosti poređenje kriptovaluta i valuta ukazuje da za njihovo funkcionisanje važe različita pravila, ali nikako da to što negdje ne dolazi do podudarnosti ne znači da je sistem pogrešno usmjeren.

Povoljnosti kriptovaluta doći će do izražaja tek kada se njihova zastupljenost proširi izvan opsega onoga što zavisi od odluka pojedinca, odnosno kada na ovaj način sa svog smartfona bude omogućena naplata parkinga, putarine i sličnih javnih usluga kojima transakcioni troškovi imaju veliko učešće u cijeni.

No, samo saznanje da je domovina funte širom otvorila vrata bitcoinu govori mnogo više od navodno stručnih kritika, čija se opravdanost može oboriti najjednostavnijom matematičkom formulom.

Britanija je među rijetkima u Evropi koja se nije prihvatila kratkoročnih trendova koji su kasnije pucali kao baloni, zbog čega je bila i na najmanjem kriznom udaru od svih, posebno u poređenju sa zemljama Evropske unije, a naročito eurozone. A ako razumijemo iz kojih razloga nijesu poželjeli čak ni euro, te sa koliko preračunavanja donose svaku finansijsku odluku, ovo bi mogao biti samo dobar znak.

Bitcoin – satkan od bitova i povjerenja

Brisanje sadržaja na web stranici platforme za trgovanje bitcoinom Mt.Gox izazvalo je paniku kod mnogih koji su se u posljednjih godinu dana uključili u ovaj oblik ulaganja. No, ono što je bilo neophodno pojasniti nakon objavljivanja ove vijesti jeste da obustava rada samo jedne od platformi, bez obzira na njenu veličinu ili istoriju poslovanja ne znači istovremeno i obezvređivanje kriptovalute.

bitcoin-perperzonaOvo je i potvrđeno činjenicom da je svega nekoliko sati nakon što je ta informacija odjeknula u svjetskim medijima, vrijednost koju je bitcoin na kratko izgubio ubrzo vraćena, budući da je trajno nijesu mogli oboriti uspaničeni vlasnici koji su požurili da je se brže-bolje otarase. Na cijenu bitcoina nijesu bitno uticale ni izjave japanskog ministra finansija Tara Asa koji je, nakon obustave rada Mt.Goxa, čiji centar je odnedavno preseljen u Tokio, pokušavajući da se ogradi od situacije čiji epicentar je bio u japanskoj prijestonici, poručio da očekuje potpuni kolaps bitcoina.

Takođe, otkako interesovanje za ovaj oblik ulaganja ne prestaje da raste, povećava se i broj onih koji, da bi zadržali naklonjenost moćnika na čelu sistema koji je svjetsku ekonomiju danas doveo pred vrata potpunog kolapsa, umjesto kao tumači i prognostičari više liče na portparole finansijskih centara. Jedna od zabluda koja je javnosti nametnuta u ovakvim centrima, a od koje se uz samo malo razmišljanja moguće razuvjeriti jeste da se u bitcoin trgovini koristi Poncijeva šema, tipična za investicione prevare s početka prošlog vijeka.

Metod koji je dobio naziv po italijanskom prevarantu svodio se na vraćanje uloga sa visokom kamatom u kratkom roku onima koji su investirali, nudeći im mogućnost da ponovo ulože vraćena sredstva kako bi ostvarili još veću zaradu, no taj novac oni zauvijek gube. Kao da već nije dovoljno simptomatično to što ovakvo objašnjenje trgovine bitcoinom imaju branioci postojećih ekonomskih modela koji omogućava bogatima da se još više bogate, a siromašnima da tonu u još veću nemaštinu, kreiranjem modela poput onih kojima se obračunavaju penzije.

Dakle, ako tri i po decenije svojim radom doprinosite penzionim fondovima u velikim iznosima, a od sredstava koja ste uplatili dobijate samo neznatan dio, zar to nije šema čiju valjanost treba preispitivati i gdje se pojedincu vraća neuporedivo manje od onoga što uloži? Očigledno da je borcima za tržišnu pravdu mnogo bitnije pobuniti se protiv činjenice da se za nekoliko decenija epohi bogaćenja na izdacima najranjivijih grupa bliži kraj, zbog čega se svim silama trude da bilo kakav signal koji na to ukazuje prikažu kao obmanu, umjesto da preispituju ispravnost sadašnjih formula po kojima se obračunavaju penzije, porezi ili kamate.

Takođe, često isticana neujednačena promjena vrijednosti bitcoina na dnevnom, sedmičnom ili mjesečnom nivou nikako nije uslovljena garantovanjem zarade ulagačima, baš kao to nije slučaj ni sa svjetskim valutama, plemenitim metalima, naftom ili bilo kojom drugom berzanskom robom čiju promjenu, osim nivoa ponude i tražnje diktiraju i ekonomsko-politička dešavanja u zemljama koje ih koriste kao sredstvo plaćanja ili njima trguju. Među onima koji ulagače pokušavaju da odvrate od bitcoina sve je više i onih koji ističu da on uopšte nema vrijednost, šireći tako još jednu od brojnih zabluda u cilju odvraćanja od ulaganja u kriptovalute.

Netačnost ove tvrdnje je sasvim jednostavno dokazati – iako između vrijednosti i cijene ne stoji znak jednakosti, činjenica da bitcoin nabavljate uplatom određenog iznosa sama po sebi negira ovu tvrdnju. Ono što dalje ukazuje na postojanu vrijednost ove kriptovalute je, da čak i kada bi u tržišnim previranjima i nastojanjima finansijskih centara da je unište njena cijena bila čak i toliko niska da ne bi postoja apoen novčanica svjetskih valuta kojima bi se mogla izraziti bez decimalnog broja, njena vrijednost i bi dalje postojala.

Ovo potvrđuju dva faktora – korisnost i rijetkost. Ako bismo ovo ilustrovali na primjeru čistog vazduha, razumjeli bismo da on ima vrijednost jer je koristan, iako ga ima u izobilju, zbog čega ga ne plaćamo. Međutim, kada bi usljed nekog zagađenja on bio sačuvan samo u posebnim prostorijama, njegova cijena zavisila bi od spremnosti da za ulazak plate oni koji žele da dišu punim plućima.

Podatak da je bitcoina u samom nastanku bila 21 milijarda i da je taj broj usljed obaranja sistema uređaja na kojima su instalirani digitalni novčanici iz dana u dan sve manji, kao i da se on ne umnožava metodom poput doštampavanja novčanica ukazuje na rijetkost koja direktno uslovljava postojanje vrijednosti, a sa čijim porastom raste cijena. Za upravljanje bitcoinom neophodno je i povjerenje u cijeli proces, jer ako u priču ulazite samo na kratko da “okrenete“ novac, možete izaći jedino sa velikim razočarenjem.

(Nastaviće se)

Alternativno investiranje

Među prvim pitanjima na početku godine koja se tiču biznisa i finansija nezaobilazno je i ono – gdje uložiti novac? Ulazak u novu godinu praćen je željom za novim poslovnim odlukama za koje se savjeti traže na sve strane, ali, kao nikada ranije, 2013. godina je pokazala da većina onih koji dolaze sa, uslovno rečeno, relevantnih adresa, najčešće imaju za cilj da kanališu sredstva u korist malih, moćnih grupa.

vino perperzonaEkspanzija otkupa i kupovine zlata na berzama od sredine 2011. do početka 2013. godine, nakon što je uočen dinamičan rast cijene ovog plemenitog metala, već sredinom prošle godine rezultirala je velikim razočarenjem onih koji su uložili novac. Cijena je počela naglo da pada, spuštajući se ispod one koju je imala krajem juna 2011. kada je zlato zablistalo u planovima i projekcijama dugoročnih investicija miliona ulagača širom svijeta i postao imovina koju više nije bilo moguće prodati ni po cijeni po kojoj je kupljena.

Sa druge strane, signal koji je stigao do trgovaca valutama odnosio se na moguće jačanje američkog dolara, računajući na oporavak ekonomski i dalje najmoćnije zemlje na svijetu. Uzleti dolara su, međutim, bili relativno kratki, pa su zaradu donosili samo uključenima u Forex trgovinu, ali su nepovoljna dešavanja, skokovi cijena nafte, kao i činjenica da se SAD odlučuju na dodatno štampanje novca vrlo brzo prekidali takve trendove.

Kada je u aprilu prošle godine došlo do naglih padova cijene i zlata i dolara, jedan broj hrabrijih ulagača odlučio se za digitalnu valutu bitcoin, čija vrijednost je od tog trenutka počela da raste. Ukoliko ste se odlučili da ga kupujete, o čemu ste i na ovim stranicama već tada i dobili prvi savjet, kraj godine dočekali ste sa najmanje petostruko većim iznosom, međutim, ukoliko ste ostali vjerni dolaru i zlatu, loša iskustva će vas prije ili kasnije natjerati na promjenu planova.

Za izradu novih strategija početak godine je uvijek idealna prilika – pod uticajem ste brojnih osvrta na prošlu i projekcija za narednu godinu, zahvaljujući čemu o investicionim prilikama možete imati nešto širu sliku. Iako izgleda da u protekloj godini ni na valutnim tržištima, niti na robnim berzama nije bilo moguće uočiti bilo kakvo pravilo, ni zakonitost, ali dnevna dinamika trgovanja zlatom, dolarom i bitcoinom bila je gotovo preslikana.

Ulagači, doslovno podijeljeni u tabore za ili protiv trgovanja digitalnom valutom na istovjetan način koristili su tržišne signale i uslovili da većina promjena vrijednosti iz sata u sat oslikana na dnevnim graficima izgleda vrlo slično. Ono što njihove planove povezuje je takođe i činjenica da ne ulažu zbog kratkoročne dobiti, već u nešto što će tek u budućnosti vrijediti mnogo više nego sada.

Trgovce zlatom je u to najlakše ubijediti, budući da se strah od rizika lako uklanja, a ukoliko do njegovog kraha zaista i dođe – sa njim će uvijek nešto moći da se radi, jer će ga uvijek neko željeti. One koji imovinu prenose u američku valutu ohrabruje činjenica da tržište SAD i dalje može da ponudi mnogo toga za zelene novčanice, čak i ako ih niko drugi u svijetu ne bude želio.

Za ulagače u bitcoin otklon od rizika je u činjenici da isti globalni uticaji i jednaka dinamika trgovanja ne uspijevaju da obore njegovu vrijednost u trenucima kada su zlato i dolar pogođeni. No, bitcoin i druge digitalne valute su samo dio onoga što u 2014. može da obezbijedi dobit, a za šta bi se „tradicionalni“ ulagači inače teško odlučili, uvjereni da profitabilnost i bezbjednost ne idu zajedno.

Način da se razuvjerite ovog pravila iz prošlih vremena je da u ovoj godini najmanje trećinu portfolija posvetite alternativnim investicijama – tako ćete se i zaštititi od eventualnog rizika, ali i osloboditi prostor za kreativnost – sopstvenu i tuđu, jer biznis je umjetnost, a umjetnost je biznis – ne samo u ovom spajanju pojmova, već i u investicionom smislu.

Ulaganje u umjetnost moglo bi biti jedno od najisplativijih oblika ulaganja u 2014. godini – prvo, zbog većeg stepena koji ponudu i tražnju čine globalnim; drugo, zbog pravila da vrijednost raste sa vremenom i treće, što je umjetnost jedino što zadržava vrijednost kada je sve drugo gubi. Osim toga, izbor je toliko raznovrstan, a načini ulaganja brojni do te mjere da investicione odluke uslovljavaju isključivo ideje.

Na sličan način moguće je ulagati i u vina. Pored dobro poznate izreke da je vino s godinama sve vrijednije, očekivani rast tražnje u narednim godinama, ali i to što nije riječ o robi čiju cijenu određuju berzanske prilike čini ga idealnim povodom za ulaganje. Alternativnim oblicima ulaganja u prilog ide i činjenica da će situacija na tržištima u ovoj biti vrlo slična prošlogodišnjoj, no ona će potrajati sve dok kamatne stope, naročito u EU i u SAD budu na sadašnjem, niskom nivou.

Njihovo povećanje, kao i ukidanje stimulansa Federalnih rezervi moglo bi, međutim, izazvati nepovoljne trendove na tržištima i pad vrijednosti zvaničnih valuta i berzanske robe – razlog više da ulažete u ono što vam ne stvara brigu oko odluka finansijskih institucija, a sa protokom vremena nesumnjivo garantuje dobit.

Bitka za bitcoin do posljednjeg daha

Elektronski novac bitcoin sve više dobija na popularnosti, iako mu većina ekonomista širom svijeta dugo nije pridavala značaj sve dok mu vrijednost nije počela vrtoglavo rasti. Bitcoin ima stvarnu vrijednost, a ona se kreće od jednog centa do petnaest hiljada dolara.

bitcoin-perperzonaRiječ je o open-source softveru koji je 2009. godine kreirao Satoši Nakamoto, a uz koji je omogućeno korišćenje valute na peer-to-peer mreži korisnika. Bitcoin se koristi za različite vrste online plaćanja tako što ga korisnik šalje na adresu primaoca u poruci u kombinaciji sa privatnim ključem, koji je poznat samo pošiljaocu. Svaki korisnik na objema stranama ima fajl koji služi kao novčanik i predstavlja proizvoljnu količinu pari ključeva. Ovo omogućava raspolaganje samo sopstvenim novcem i korišćenjem jednog iznosa samo jedan put – kao i kada je riječ o stvarnom novcu.

Osvrti na ovu pojavu u početku bili su daleko od analitičkih, više sa nevjericom i bez mnogo ozbiljnog posvećivanja ovom pitanju. Čak je i sam dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman u jednom starijem članku pokazao da ni vrhunsko poznavanje ove oblasti nije uslov za razumijevanje načina na koji funkcioniše bitcoin, ili je samo površnim osvrtom na temu, uporedivši ga sa zlatnim standardom, pokušao da prikrije stvarni značaj „izmišljene valute“ i zaštiti ionako uzdrmani svjetski finansijski poredak.

Greška koju ekonomisti prave u ovom slučaju je pretpostavka da bitcoin funkcioniše kao pravi novac, što nije slučaj. On, iako postoji kao sredstvo razmjene, ne oponaša sve tradicionalne funkcije novca, kakve su očuvanje vrijednosti i obračunska jedinica. Ovo se najjasnije može objasniti na primjeru da je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do naglog rasta vrijednosti bitcoina. U klasičnoj ekonomiji, da je bitcoin isto što i novac ovdje bi se govorilo o deflaciji, jednako kao i kada bi se, u trenucima kada, nakon dostizanja izuzetno velikih iznosa ovaj bitcoin balon eksplodira, a vrijednost drastično opadne dolazilo do inflacije.

No, sa bitcoinom to nije slučaj, ova inflacija i deflacija nemaju efekta na rastuću bitcoin ekonomiju, jer mu je vrijednost kreirana nakon što su ga korisnici dobrovoljno prihvatili kao sredstvo plaćanja u stvarnim transakcijama. Oni se mogu razmijeniti i za postojeće valute, po vrijednosti koja važi na određeni dan, ali bitcoin nije cjenovni denominator. On se, međutim, nalazi u sastavu brojnih investicionih portfolija, a zakoni ponude i tražnje omogućili su bankama koje su ga imale u posjedstvu da mu obore vrijednost plasirajući ga na tržište po izrazito niskoj cijeni. No, to je trajalo sve dok bankari nijesu iscrpili ove zalihe i izgubili mogućnost da dalje utiču na vrijednost bitcoina, čime postepeno i dolazi do realizacije prvobitne zamisli – da novcem upravljaju svi koji ga i koriste, a ne samo elite centralnih banaka.

Ovakva ideja nesumnjivo lako postaje prihvaćena kod populacije širom svijeta, preopterećene dugovima i ratama kredita koji prispijevaju na naplatu upravo u trenucima dok im valutne razlike ne idu u prilog. Alternativni načini plaćanja postojali su i ranije, ali je bitcoin postao zanimljiv javnosti iz jednog sasvim drugačijeg razloga. Ukupna vrijednost bitcoina na berzi je milijardu dolara, ali je ono zbog čega je postao tako popularna tema u ekonomskim krugovima upravo ispitivanje da li se radi o nečijoj skrivenoj namjeri da uništi kompletan finansijski i bankarski sistem u svijetu. Ovo je bio i razlog da se u brojnim osvrtima na ovu pojavu ukazuje na potencijalnu opasnost i rizik, a nije li to upravo ono što čine sistemi u trenutku suočavanja sa sopstvenom nemoći.

Bankari postaju svjesni da se bliži kraj ere u kojoj suvereno dominiraju svjetskim novcem, zbog čega se u javnost sve češće plasiraju upozorenja da je riječ o sumnjivim i rizičnim oblicima ulaganja. Ono što se kao pouka može izvući iz sadašnjih trendova i orijentisanosti velikog broja tržišnih ulagača jeste pad povjerenja u euro i dolar, kao i najava nove, postepene preraspodjele bogatstva koju je iniciralo nepovjerenje građana u finansijski, prije svega bankarski sistem.

Povjerenje u bitcoin posebno raste iz razloga što na njegovu vrijednost ne utiču odluke ni jednog centra moći poput političkog i ekonomskog establišmenta, zbog čega je i njegov upliv u finansijske tokove revolucionaran. Jedno je sigurno – dominaciji finansijskih elita koje su stvorile krizu polako dolazi kraj, a strah od bitcoina, te ukazivanje na njegovu pogubnost samo su početna faza ulaska u jednu dugu tržišnu borbu iz koje će kao poraženi izaći oni koji su najviše oštetili sistem. Stoga, vrijeme bitcoina tek dolazi.