Posljednjih nekoliko sedmica situacija vezana za najpopularniju svjetsku kriptovalutu bitcoin bila je pod posebnom pažnjom javnosti.

Prvo je 25. februara jedna od najstarijih i među onima sa najvećim brojem korisnika platforma za trgovinu Mt.Gox prestala sa radom.

Zatim je 6. marta direktorka kompanije First Met za trgovanje bitcoinom Autumn Radtke pronađena mrtva.

Ova dva povoda punila su medijske članke i posebno ohrabrila sve one protivnike kriptovaluta da ukazuju na njihovu negativnu stranu, a one sumnjičave dodatno obeshrabrila da se upuste u trgovinu novčićima od bitova.

Slika u javnosti

Dio svjetskih medijia samo je dobio nove povode za nastavak negativne kampanje protiv kriptovaluta.

No, nijesu mediji ti koji se protive ovoj nadolazećoj monetarnoj inovaciji, već oni subjekti kojima postojeći globalni finansijski sistem donosi zaradu, pretežno na štetu velikog broja populacije, a koji pokušavaju da sve što se postavi kao moguća prijetnja nesmetanom funkcionisanju njihovih načela predstave kao ilegalnu, sumnjivu i nepoželjnu pojavu.

Tako je nekoliko vodećih međunarodnih banaka početkom prošle godine kupovalo bitcoin kako bi ga na kratko zadržalo u svojim rezervama, a potom ga prodavalo po tržišno ni malo opravdanoj preniskoj cijeni kako bi mu oborili vrijednost.

Ipak, u tome su uspjeli samo na kratko, zahvaljujući zakonima promjene cijena u uslovima razlika u ponudi i tražnji, što je trajalo tek toliko dok nijesu iscrpili svoje rezerve, a nakon čega su izgubile mogućnost da utiču na ovaj način.

Stabilnost i rast

Postojanost ove digitalne valute potvrđena je preživljavanjem brojnih pokušaja njenog degradiranja i krahova tokom posljednjih nekoliko mjeseci, budući da ni jedan faktor nije bio dovoljan da joj trajno obori vrijednost.

Ukoliko ste prije godinu dana kada je Pobjeda objavila prve informacije o bitcoinu, čija je jedinična cijena tada iznosila oko 50 dolara i kada smo savjetovali čitaoce da se odluče za ovaj vid investiranja to i učinili, vaš ulog do kraja prošle godine bio je uvećan čak 20 puta, jer je već sredinom decembra jedan novčić od bitova vrijedio i više od 1.100 dolara.

Ako ste bili sumnjičavi propustili ste idealno vrijeme za ulazak u svijet bitcoina, no ni sada to nije kasno, s tim što je cijena pristupanja ovom vidu investiranja danas mnogo veća.

Bitcoinom se danas trguje po cijeni od oko 630 dolara, na kojima se stabilizovao nakon dvomjesečnih oscilacija.

Ukoliko od početka pratite ovu priču u poljednjih godinu dana nijeste propustili ni jedan značajniji detalj koji je uticao na cijenu o kojima smo informisali čitaoce, a ako se prvi put susrećete sa ovim biće vam dovoljan kratak osvrt kako bi vam bile jasnije specifičnosti bitcoina.

Transakcije

Prije svega, riječ je o virtuelnom novcu koji se u oba smjera može mijenjati za stvarni.

Njime možete obaviti sve veći broj plaćanja usluga i proizvoda na brojnim internet sajtovima, možete ga čuvati u svom digitalnom novčaniku na svom računaru čekajući da mu se uveća vrijednost, a možete ga, prema signalima koje dobijate sa tržišta prodajom i kupovinom koristiti za manje zarade u kraćem vremenskom roku.

Njegovu cijenu, baš kao i cijenu svega drugog čime se prometuje, diktira zakon ponude i tražnje, no jedna specifičnost je ograničenost njegove ponude. Bitcoin nije novac koji neka finansijska institucija ima mogućnost da proizvede u onoj mjeri u kojoj je potrebno da pokrije nedostatke.

Nema „doštampavanja“

Inicijalno je na tržište pušten 21 milion bitcoina i taj se broj ne uvećava bilo kakvim doštampavanjem, što je jedan od prvih preduslova za nemogućnost suočavanja sa devalvacijom.

Dalje, bitcoin je nezavisan od bilo kakve centralne vlasti.

Države mogu da regulišu oblasti u kojima se on prometuje, no to ne znači da imaju direktan uticaj na bitcoin.

Olakšice i zabrane

U nekim zemljama je zabranjen, u smislu da je tamo, kao što je to slučaj u Rusiji, kažnjivo obavljati bilo kakve transakcije, odnosno prihvatiti ga u svojoj djelatnosti kao sredstvo plaćanja.

U zemljama poput Kine koristi se u ogromnim količinama u internet plaćanjima, iako ga same banke zabranjuju.

U Indiji su bitcoin mjenjačnice prestale sa radom nakon snažnog pritiska vlasti te zemlje koje su procjenile da korišćenje kriptovaluta nije u skladu sa zakonom kojim se sprečava pranje novca.

Iako je, zahvaljujući Kini, Azija postala snažno uporište digitalnih valuta, nakon poteza kineskih vlasti azijski centar bitcoina preseljen je u Singapur, gdje je naišao na najmanja ograničenja i najbolju povezanost sa ključnim tržištima.

Sjedinjene Američke Države nijesu formirale konačan regulatorni okvir za uređivanje dozvoljenog i nedozvoljenog u ovoj oblasti.

Bitcoin nesumnjivo predstavlja jedan od budućih oblika ulaganja, generiše kapital sa drugih tržišta i služi kao alternativni oblik za ostvarivanje ekonomskog oporavka na pojedinačnom planu, no njegovi principi kose se sa načinima funkcionisanja krupnih finansijskih igrača koji su proizveli i koji održavaju postojeće stanje u američkoj ekonomiji. U SAD, a naročito u njihovom sjevernom susjedu, Kanadi, sve više je pogodnosti za korišćenje ove kriptovalute.

Kada su u pitanju zemlje Evropske unije, najveću olakšicu označio je zaključak Evropske centralne banke da trgovanje bitcoinom ne predstavlja rizik po cjenovnu stabilnost.

Veći garant da je riječ o nečemu što niti je prijetnja ekonomiji, niti predispozicija za ilegalne aktivnosti nije mogao postojati od toga da je u Bundestagu dobio zemeno svijetlo, uzevši u obzir rigorozne mjere na kojima Njemačka insistira kada je bilo kakvo regulisanje razmjene u pitanju.

Najveća dobrodošlica priređena mu je ipak u Velikoj Britaniji čija je poreska uprava odlučila da ukine porez na dodatu vrijednost u plaćanju digitalnom valutom.

Mudar potez britanskih finansijskih vlasti pokazao je viši nivo otvorenosti te zemlje za plaćanje sredstvom koje danas ogroman broj korisnika posjeduje, a sve veći broj želi da sa njim raspolaže.

Jednostavnije plaćanje

Korisnici interneta širom svijeta traže načine da, nakon što mu je uvećana vrijednost, vrše online plaćanja bitcoinom.

Sve veći broj sajtova za online kupovinu naglašava da prihvata bitcoin i prikazuje cijene svojih proizvoda i usluga u ovoj kriptovaluti.

U plaćanju na ovaj način pokazao se mnogo povoljnijim od na primjer PayPall servisa, koji nije svugdje moguć i koji zavisi od vlasti zemlje korisnika.

Sa bitcoinom plaćate sve i svuda, a pritom anonimno, čime se dodatno podiže stepen privatnosti vaših porudžbina.

Stoga banke mogu samo imati pregled transakcija kada ste bitcoin u kupovini ili prodaji mijenjali za novac, ali ne i u koje svrhe ste ga potrošili.

Crno tržište

Ipak, ovo je segment koji i izaziva najviše polemike, s obzirom da je na ovaj način moguće doći do ilegalnih proizvoda, prie svega narkotika, što je dugo praktikovano na sajtu Silk Road, kojeg je ugasio FBI, a čiji vlasnik je prošle godine uhapšen.

Ovo je u medjima, onim koji su, zarad interesa onih čije ideje promovišu kritički nastrojeni prema bitcoinu, odmah pokrenulo lavinu osuda, nazvavši bitcoin sredstvom ostvarivanja nezakonitih nabavki.

Besmisao takvog shvatanja najjednostavnije je uočiti u njegovom poređenju sa stvarnim novcem – koliko se narkotika, oružja i brojnih usluga čije koriščenje se smatra krivičnim djelom plaća stvarnim novcem, pri čemu niko nije osporavao keš kao sredstvo, već pokušavao da kazni aktere takvih radnji.

Isto je i sa bitcoinom, i ovo je vjerovatno jedna od najkonkretnijih zajedničkih osobina koje ima sa stvarnim novcem, što vrlo rijetko ističu oni koji pokušavaju da ga sa njim uporede i da dokažu njegovu neodrživost tako što će ukazati da ne podliježe nekim od ključnih monetarnih principa.

Virtuelnim ili fizičkim novcem plaća se sve, a to da li ćete zaći u ilegalne vode zavisi od vaših odluka na šta ćete ga trošiti, iako je stepen kontrole sve veći, a ne od toga da li ćete plaćati bitcoinom.

Iako se sve vrijeme u javnosti naglašavalo da je riječ o sredstvu plaćanja od koje najveću korist imaju narko-dileri, ključne prednosti ipak pripadaju populaciji srednje klase širom svijeta.

Mikrotransakcije

Prednost bitcoina su mikrotransakcije, prije svega kod online plaćanja usluga koje koštaju manje od onoga što najmanja jedinica neke valute vrijedi.

Primjera radi, vlasnik nekog sajta želi da naplati pregled sadržaja u mjeri u kojoj cijena ne predstavlja veliki izdatak za posjetioca, a njemu, računajući na brojnost posjeta, omogućava zaradu.

Ukoliko se dobijanje lozinke za pristup omogućava elektronskim putem, a na taj način vrši i plaćanje, mnogo je jednostavnije ovakve vrijednosti obračunavati u bitcoinu nego u stvarnom novcu.

Prije svega, precizniji je omjer cijena, jer izražene u novucu, dvije najjeftinije usluge mogu koštati jedan ili dva centa, iako je na mikro planu njihova vrijednost ista. Razlika između jednog i dva centa je ipak – duplo.

Sa bitcoinom cijena može biti izražena u onoliko decimala koliko je potrebno da zadovolji i najpreciznija mjerenja.

Na pojedinačnom planu ovakva pitanja djeluju zanemarivo, ali ukoliko se pomnože hiljadama ili milionima, na dnevnom ili godišnjem nivou, razlike u zaradi su ogromne.

Pritom, nema plaćanja transakcionih troškova poput onih koji postoje u elektronskom bankarstvu, kako bi posredniku zarada omogućila iz provizije.

Kriptografski dokaz

Trgovina bitcoinom je direktna, unovčivi bitovi se samo sele sa jednog na drugi računar i nikakva finansijska institucija ne igra ulogu u tom procesu.

Među ključnim prednostima bitcoina je pouzdanost transakcija, čiju bezbjednost ne uslovljava uzajamni dogovor prodavca i kupca, već konkretna matematička garancija, kriptografski dokaz da je transakcija izvršena.

Promjene vrijednosti bitcoina uslovljavaju promjenu cijene, ali većina vlasnika ovih sajtova to ne vidi kao ograničavajuću okolnost, jer im je osim zarade cilj da je ostvare upravo u bitcoinu, računajući na njegovu budućnost.

Sve ovo ukazuje da je ključna komponenta za uspješno trgovanje ovom kriptovalutom optimizam u vezi sa njenom budućnošću i značajem koji će ubrzo imati, a manje osvrta na medijske navode i izjave onih zahvaljujući čijim je politikama i strategijama jaz između bogatih i siromašnih danas najveći od postanka čovječanstva.

Vijest da je prošle sedmice Velika Britanija ukinula porez na dodatu vrijednost u transakcijama bitcoinom otvorila je niz pitanja znatiželjne javnosti, naročito u trenutku dok se, na drugom kraju planete vode oštre polemike oko upotrebe ove kriptovalute.

Brisanje sadržaja na web stranici platforme za trgovanje bitcoinom Mt.Gox izazvalo je paniku kod mnogih koji su se u posljednjih godinu dana uključili u ovaj oblik ulaganja. No, ono što je bilo neophodno pojasniti nakon objavljivanja ove vijesti jeste da obustava rada samo jedne od platformi, bez obzira na njenu veličinu ili istoriju poslovanja ne znači istovremeno i obezvređivanje kriptovalute.

Ovo je i potvrđeno činjenicom da je svega nekoliko sati nakon što je ta informacija odjeknula u svjetskim medijima, vrijednost koju je bitcoin na kratko izgubio ubrzo vraćena, budući da je trajno nijesu mogli oboriti uspaničeni vlasnici koji su požurili da je se brže-bolje otarase. Na cijenu bitcoina nijesu bitno uticale ni izjave japanskog ministra finansija Tara Asa koji je, nakon obustave rada Mt.Goxa, čiji centar je odnedavno preseljen u Tokio, pokušavajući da se ogradi od situacije čiji epicentar je bio u japanskoj prijestonici, poručio da očekuje potpuni kolaps bitcoina.

Takođe, otkako interesovanje za ovaj oblik ulaganja ne prestaje da raste, povećava se i broj onih koji, da bi zadržali naklonjenost moćnika na čelu sistema koji je svjetsku ekonomiju danas doveo pred vrata potpunog kolapsa, umjesto kao tumači i prognostičari više liče na portparole finansijskih centara. Jedna od zabluda koja je javnosti nametnuta u ovakvim centrima, a od koje se uz samo malo razmišljanja moguće razuvjeriti jeste da se u bitcoin trgovini koristi Poncijeva šema, tipična za investicione prevare s početka prošlog vijeka.

Metod koji je dobio naziv po italijanskom prevarantu svodio se na vraćanje uloga sa visokom kamatom u kratkom roku onima koji su investirali, nudeći im mogućnost da ponovo ulože vraćena sredstva kako bi ostvarili još veću zaradu, no taj novac oni zauvijek gube. Kao da već nije dovoljno simptomatično to što ovakvo objašnjenje trgovine bitcoinom imaju branioci postojećih ekonomskih modela koji omogućava bogatima da se još više bogate, a siromašnima da tonu u još veću nemaštinu, kreiranjem modela poput onih kojima se obračunavaju penzije.

Dakle, ako tri i po decenije svojim radom doprinosite penzionim fondovima u velikim iznosima, a od sredstava koja ste uplatili dobijate samo neznatan dio, zar to nije šema čiju valjanost treba preispitivati i gdje se pojedincu vraća neuporedivo manje od onoga što uloži? Očigledno da je borcima za tržišnu pravdu mnogo bitnije pobuniti se protiv činjenice da se za nekoliko decenija epohi bogaćenja na izdacima najranjivijih grupa bliži kraj, zbog čega se svim silama trude da bilo kakav signal koji na to ukazuje prikažu kao obmanu, umjesto da preispituju ispravnost sadašnjih formula po kojima se obračunavaju penzije, porezi ili kamate.

Takođe, često isticana neujednačena promjena vrijednosti bitcoina na dnevnom, sedmičnom ili mjesečnom nivou nikako nije uslovljena garantovanjem zarade ulagačima, baš kao to nije slučaj ni sa svjetskim valutama, plemenitim metalima, naftom ili bilo kojom drugom berzanskom robom čiju promjenu, osim nivoa ponude i tražnje diktiraju i ekonomsko-politička dešavanja u zemljama koje ih koriste kao sredstvo plaćanja ili njima trguju. Među onima koji ulagače pokušavaju da odvrate od bitcoina sve je više i onih koji ističu da on uopšte nema vrijednost, šireći tako još jednu od brojnih zabluda u cilju odvraćanja od ulaganja u kriptovalute.

Netačnost ove tvrdnje je sasvim jednostavno dokazati – iako između vrijednosti i cijene ne stoji znak jednakosti, činjenica da bitcoin nabavljate uplatom određenog iznosa sama po sebi negira ovu tvrdnju. Ono što dalje ukazuje na postojanu vrijednost ove kriptovalute je, da čak i kada bi u tržišnim previranjima i nastojanjima finansijskih centara da je unište njena cijena bila čak i toliko niska da ne bi postoja apoen novčanica svjetskih valuta kojima bi se mogla izraziti bez decimalnog broja, njena vrijednost i bi dalje postojala.

Ovo potvrđuju dva faktora – korisnost i rijetkost. Ako bismo ovo ilustrovali na primjeru čistog vazduha, razumjeli bismo da on ima vrijednost jer je koristan, iako ga ima u izobilju, zbog čega ga ne plaćamo. Međutim, kada bi usljed nekog zagađenja on bio sačuvan samo u posebnim prostorijama, njegova cijena zavisila bi od spremnosti da za ulazak plate oni koji žele da dišu punim plućima.

Podatak da je bitcoina u samom nastanku bila 21 milijarda i da je taj broj usljed obaranja sistema uređaja na kojima su instalirani digitalni novčanici iz dana u dan sve manji, kao i da se on ne umnožava metodom poput doštampavanja novčanica ukazuje na rijetkost koja direktno uslovljava postojanje vrijednosti, a sa čijim porastom raste cijena. Za upravljanje bitcoinom neophodno je i povjerenje u cijeli proces, jer ako u priču ulazite samo na kratko da “okrenete“ novac, možete izaći jedino sa velikim razočarenjem.

(Nastaviće se)