Vijest da je prošle sedmice Velika Britanija ukinula porez na dodatu vrijednost u transakcijama bitcoinom otvorila je niz pitanja znatiželjne javnosti, naročito u trenutku dok se, na drugom kraju planete vode oštre polemike oko upotrebe ove kriptovalute.

bitcoin-perperzonaDok je u Ujedinjenom Kraljevstvu ovoj digitalnoj valuti upriličen svojevrstan oblik dobrodošlice kroz olakšice u prometovanju, a poreske vlasti prepoznale njen rastući značaj i zastupljenost u trgovanju i investicijama, u Singapuru se bitcoin pominjao u vijestima iz crne hronike.

Naime, policija u toj zemlji pokrenula je istragu smrtnog slučaja 28-godišnje američke državljanke Otum Ratke, koja je bila izvršni direktor jedne od brojnih platformi za trgovanje bitcoinom First Meta Exchange.

Ova kompanija, na čijem čelu se Ratke u Singapuru nalazila od 2012. godine, omogućila je plaćanje kriptovalutama širom Jugoistočne Azije, što je naišlo na veliko odobravanje, naročito populacije srednje klase koja koristi savremenu tehnologiju i kojoj je dostupnost ovakvih transakcija značila veliku prednost.

Singapur je postao središte azijskog kontinenta za razmjenu bitcoina, nakon što su u Kini i Japanu finansijske vlasti počele sve strože da kontrolišu ovaj segment tržišta, nakon čega je u tu zemlju svoja sjedišta preselio veliki broj operatera, kao i stručnjaka za informacione tehnologije.

Nakon naglog gašenja popularne japanske platforme za trgovinu Mt.Gox, te krađe 600.000 dolara vrijednih bitcoina sa kanadske platforme Flexcoin, medijske članke i televizijske priloge širom svijeta preplavili su tekstovi kojima se dodatno podiže nivo panike i čini da se dio vlasnika ove kriptovalute ne osjeća bezbjedno pri činjenici da ulaže na ovaj način.

Kada je riječ o nivou rizika, on postoji u svim oblicima ulaganja, a što je veći – omogućava i veću dobit. Međutim, kada se govori o zaradi, na najjednostavnijem primjeru cjenovnog raspona između dva ista datuma u dvjema uzastopnim godinama uočava se da ne postoji ni jedan slučaj u kojem na godišnjem nivou nije ostvarena zarada.

Drugim riječima, činjenica da su su dugoročna ulaganja isplativa, a kratkoročna samo zavisno od trenutka, često se zloupotrebljava kao argument u priči o nesigurnosti, zbog čega sa svih strana pristižu savjeti da se ipak treba držati dalje od kriptovaluta.

Sa druge strane, brojni su oni koji uporno pokušavaju da ukažu na nepravilnosti u funkcionisanju ovakvog sistema, kao što to često radi ekonomista Pol Krugman, čuven po brojnim komentarima, ali ne i tačnim prognozama.

Krugman, trijumfujući u trci sa kolegama Edvardom Hadezom i Piterom Šifom u tome kako što glasnije i oštrije kritikovati ono čije vrijeme neminovno dolazi, a što je čuvare tradicionalnog sistema bogaćenja bogatih na kamatama ponuđenih siromašnima uhvatilo nespremne, prvi je počeo da zastupa teoriju da bitcoin ne podliježe svim novčanim principima, zbog kojih mu nema opstanka.

Prema Krugmanovoj teoriji, novac je sredstvo razmjene, čuvar vrijednosti i obračunska jedinica, a bitcoin ispunjava samo prva dva uslova, zbog naglih oscilacija na dnevnom nivou zbog kojih se u kriptovaluti uglavnom ne mogu izraziti cijene u svakodnevnim transakcijama.

Sama teorija načelno nije pogrešna, ali se može primjeniti samo na novac, dok bitcoin to nije, budući da nije pod kontrolom niti jedne centralne banke ili monetarne institucije, već one u pojedinačnim zemljama regulišu mogućnosti njegove upotrebe.

No, da ima prednosti u odnosu na novac govore mikrotransakcije, naročito plaćanja na internetu kod kojih se efikasno mogu unovčiti novčani kapaciteti najmanjih jedinica. Recimo, plaćanja bitcoinom su kao stvorena za naplatu minimalnih iznosa koji u većoj količini predstavljaju zaradu, a onome kome su potrebni donose korist koju ne bi tako jednostavno bilo moguće izraziti novčanim jedinicama.

Na primjer, ukoliko sa svog smartfona želite da omogućite nekoliko sati korišćenja interneta onima koji se u vašoj blizini umreže, lozinku možete dodijeliti recimo uz naknadu u iznosu hiljaditi dio bitcoina, bez obzira na njegovu protuvrijednost u novcu. Sličnu transakciju bi bilo gotovo nemoguće platiti na drugi način, jer sam prilazak bankomatu ili naplatnom šalteru košta mnogo više nego desetak centi koliko vrijedi usluga koju plaćate.

Upravo zbog ovakvih pojedinosti poređenje kriptovaluta i valuta ukazuje da za njihovo funkcionisanje važe različita pravila, ali nikako da to što negdje ne dolazi do podudarnosti ne znači da je sistem pogrešno usmjeren.

Povoljnosti kriptovaluta doći će do izražaja tek kada se njihova zastupljenost proširi izvan opsega onoga što zavisi od odluka pojedinca, odnosno kada na ovaj način sa svog smartfona bude omogućena naplata parkinga, putarine i sličnih javnih usluga kojima transakcioni troškovi imaju veliko učešće u cijeni.

No, samo saznanje da je domovina funte širom otvorila vrata bitcoinu govori mnogo više od navodno stručnih kritika, čija se opravdanost može oboriti najjednostavnijom matematičkom formulom.

Britanija je među rijetkima u Evropi koja se nije prihvatila kratkoročnih trendova koji su kasnije pucali kao baloni, zbog čega je bila i na najmanjem kriznom udaru od svih, posebno u poređenju sa zemljama Evropske unije, a naročito eurozone. A ako razumijemo iz kojih razloga nijesu poželjeli čak ni euro, te sa koliko preračunavanja donose svaku finansijsku odluku, ovo bi mogao biti samo dobar znak.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s