Brisanje sadržaja na web stranici platforme za trgovanje bitcoinom Mt.Gox izazvalo je paniku kod mnogih koji su se u posljednjih godinu dana uključili u ovaj oblik ulaganja. No, ono što je bilo neophodno pojasniti nakon objavljivanja ove vijesti jeste da obustava rada samo jedne od platformi, bez obzira na njenu veličinu ili istoriju poslovanja ne znači istovremeno i obezvređivanje kriptovalute.

bitcoin-perperzonaOvo je i potvrđeno činjenicom da je svega nekoliko sati nakon što je ta informacija odjeknula u svjetskim medijima, vrijednost koju je bitcoin na kratko izgubio ubrzo vraćena, budući da je trajno nijesu mogli oboriti uspaničeni vlasnici koji su požurili da je se brže-bolje otarase. Na cijenu bitcoina nijesu bitno uticale ni izjave japanskog ministra finansija Tara Asa koji je, nakon obustave rada Mt.Goxa, čiji centar je odnedavno preseljen u Tokio, pokušavajući da se ogradi od situacije čiji epicentar je bio u japanskoj prijestonici, poručio da očekuje potpuni kolaps bitcoina.

Takođe, otkako interesovanje za ovaj oblik ulaganja ne prestaje da raste, povećava se i broj onih koji, da bi zadržali naklonjenost moćnika na čelu sistema koji je svjetsku ekonomiju danas doveo pred vrata potpunog kolapsa, umjesto kao tumači i prognostičari više liče na portparole finansijskih centara. Jedna od zabluda koja je javnosti nametnuta u ovakvim centrima, a od koje se uz samo malo razmišljanja moguće razuvjeriti jeste da se u bitcoin trgovini koristi Poncijeva šema, tipična za investicione prevare s početka prošlog vijeka.

Metod koji je dobio naziv po italijanskom prevarantu svodio se na vraćanje uloga sa visokom kamatom u kratkom roku onima koji su investirali, nudeći im mogućnost da ponovo ulože vraćena sredstva kako bi ostvarili još veću zaradu, no taj novac oni zauvijek gube. Kao da već nije dovoljno simptomatično to što ovakvo objašnjenje trgovine bitcoinom imaju branioci postojećih ekonomskih modela koji omogućava bogatima da se još više bogate, a siromašnima da tonu u još veću nemaštinu, kreiranjem modela poput onih kojima se obračunavaju penzije.

Dakle, ako tri i po decenije svojim radom doprinosite penzionim fondovima u velikim iznosima, a od sredstava koja ste uplatili dobijate samo neznatan dio, zar to nije šema čiju valjanost treba preispitivati i gdje se pojedincu vraća neuporedivo manje od onoga što uloži? Očigledno da je borcima za tržišnu pravdu mnogo bitnije pobuniti se protiv činjenice da se za nekoliko decenija epohi bogaćenja na izdacima najranjivijih grupa bliži kraj, zbog čega se svim silama trude da bilo kakav signal koji na to ukazuje prikažu kao obmanu, umjesto da preispituju ispravnost sadašnjih formula po kojima se obračunavaju penzije, porezi ili kamate.

Takođe, često isticana neujednačena promjena vrijednosti bitcoina na dnevnom, sedmičnom ili mjesečnom nivou nikako nije uslovljena garantovanjem zarade ulagačima, baš kao to nije slučaj ni sa svjetskim valutama, plemenitim metalima, naftom ili bilo kojom drugom berzanskom robom čiju promjenu, osim nivoa ponude i tražnje diktiraju i ekonomsko-politička dešavanja u zemljama koje ih koriste kao sredstvo plaćanja ili njima trguju. Među onima koji ulagače pokušavaju da odvrate od bitcoina sve je više i onih koji ističu da on uopšte nema vrijednost, šireći tako još jednu od brojnih zabluda u cilju odvraćanja od ulaganja u kriptovalute.

Netačnost ove tvrdnje je sasvim jednostavno dokazati – iako između vrijednosti i cijene ne stoji znak jednakosti, činjenica da bitcoin nabavljate uplatom određenog iznosa sama po sebi negira ovu tvrdnju. Ono što dalje ukazuje na postojanu vrijednost ove kriptovalute je, da čak i kada bi u tržišnim previranjima i nastojanjima finansijskih centara da je unište njena cijena bila čak i toliko niska da ne bi postoja apoen novčanica svjetskih valuta kojima bi se mogla izraziti bez decimalnog broja, njena vrijednost i bi dalje postojala.

Ovo potvrđuju dva faktora – korisnost i rijetkost. Ako bismo ovo ilustrovali na primjeru čistog vazduha, razumjeli bismo da on ima vrijednost jer je koristan, iako ga ima u izobilju, zbog čega ga ne plaćamo. Međutim, kada bi usljed nekog zagađenja on bio sačuvan samo u posebnim prostorijama, njegova cijena zavisila bi od spremnosti da za ulazak plate oni koji žele da dišu punim plućima.

Podatak da je bitcoina u samom nastanku bila 21 milijarda i da je taj broj usljed obaranja sistema uređaja na kojima su instalirani digitalni novčanici iz dana u dan sve manji, kao i da se on ne umnožava metodom poput doštampavanja novčanica ukazuje na rijetkost koja direktno uslovljava postojanje vrijednosti, a sa čijim porastom raste cijena. Za upravljanje bitcoinom neophodno je i povjerenje u cijeli proces, jer ako u priču ulazite samo na kratko da “okrenete“ novac, možete izaći jedino sa velikim razočarenjem.

(Nastaviće se)

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s