Zaobljeni, fleksibilni ekran poboljšanog osvjetljenja, oko kojeg se neće vidjeti okvir, kućište izrađeno od nerđajućeg čelika, napredni laserski i infracrveni senzori za prepoznavanje crta lica i gestikulacije, veća osjetljivost ekrana na različite nivoe pritiska uz Touch ID, A11 čipset i veća otpornost na vodu i prašinu samo su neke od karakteristika koje će, upotpunjen novom iOS verzijom, donijeti iPhone 8, kojeg željno čekaju oni koji nastoje da ostanu vjerni najvrednijem IT brendu, ali ga već neko vrijeme doživljavaju manje inovativnim.

Način na koji kompanija Apple nastavlja lansiranje niza smartfona već odavno pokazuje da se svake druge godine uređaj donosi veliku promjenu. Ipak, nakon što je dizajn značajno promijenjen na prelasku sa iPhonea 5s na iPhone 6, od izlaska “šestice” nije bilo radikalnih zaokreta, čak ni na prelasku sa verzije 6s na “sedmicu”, zbog čega su čak i mnogi vjerni korisnici odlučili da sačekaju iPhone 8.

Decenijski model

Za razliku od “sedmice”, uoči čijeg predstavljanja ni najbolje upućeni Appleovi izvori nisu mogli da plasiraju naročito zanimljive glasine, vrijeme do predstavljanja “osmice” ispunjava mnoštvo prognoza i najava. Razlog više je što će se iPhone 8 pojaviti u godini kada Apple obilježava deceniju od predstavljanja prvog iPhonea, koje se dogodilo 9. januara 2007. godine.

Standardni i Plus modeli karakteristika su triju posljednjih generacija za mnoge najmoćnijeg smartfona na svijetu, najveća unapređenja proteklih godina napravljena su u 3D Touch tehnologiji i kameri, no od “osmice” se očekuje mnogo više. Aktivnosti vezane za dolazeći model počele su krajem prošle godine u Izraelu, odakle je Apple krenuo u jedan od do sada najvažnijih poduhvata.

Glasine i potvrde

Da bi iPhone 8 trebalo da donese mnogo veće promjene potvrdile su još krajem prošle godine prve glasine prema kojima bi na njemu trebalo da se pojavi Touch ID nove generacije. Nedavno je to izjavio i Timoti Arkuri iz kompanije Cowen and Company koja analizira tržišna kretanja u fintech oblasti. Uređaji koje Apple bude predstavio ove godine će, prema Arkurijevim riječima, imati novi Touch ID koji će biti integrisan u ekran, a ne samo u Home taster, kao i da će postojati opcija detekcije lica.

Slična očekivanja upravo je iznio i jedan od globalno najbolje upućenih izvora u Appleove aktivnosti Ming-Či Kuo iz analitičke kuće KGI Securities, koji, međutim, ističe da bi se novi senzor mogao pojaviti ispod displeja. Ukoliko se ovo obistini, biće potvrđene i glasine da Apple na “osmici” odbacuje Home taster, a razlog više da u to vjerujemo je slična tehnologija koju smo vidjeli na najnovijoj liniji MacBook računara.

Prepoznavanje lica

Glasina o opcijama detekcije lica i gestikulacije bilo je i ranije, a tehnološkim forumima su se od izvora koji doslovno nepogrešivo saopštavaju novosti o onome što Apple priprema ponovo pojavile najave da bi za ovu funkciju trebalo da budu upotrijebljeni laserski i infracrveni senzori, koji bi bili smješteni pored prednje kamere.

Opcija prepoznavanja lica prvi put je naišla na oštre kritike još kada je kartična kompanija Mastercard prošle godine najavila da bi mogla da je koristi kao način potvrde identiteta vlasnika platne kartice, budući da su najnepovjerljiviji isticali kako bi se pomoću ove opcije autentifikacija mogla obaviti pomoću fotografije. Upravo zbog toga što će ovu opciju, po svemu sudeći, Apple omogućiti na novom uređaju, postojaće i alternative, ali i mogućnost kombinovanja više faktora, pa će se najbolje zaštititi oni koji budu kombinovali prepoznavanje crta lica i otiska prsta. Senzor otiska prsta za ovakav model u partnerstvu sa Appleom na tržištu danas bi jedino mogla da kreira kompanija Synaptec.

Bez Home tastera

Sve ovo poklapa se sa dosadašnjim glasinama da će Apple na dolazećim modelima napustiti Home taster, budući da se očekuje da kapacitivni senzor bude zamijenjen optičkim. Ipak, riječ je o načinu proizvodnje koji je kompleksniji od bilo čega do sada, pa su se već javile i prve sumnje da to možda i neće biti izvodljivo ove godine.

Ono što je svakako moguće očekivati je veliko unapređenje postojećeg 3D Touch sistema, kojem bi trebalo da ponudi bolju responzivnost i mogućnost prepoznavanja dodatnih nivoa pritiska po ekranu.

OLED ekran

Tehnološkim kuloarima kruže i priče da bi “osmica” mogla da ima fleksibilniji OLED (organic light-emitting diode) ekran sa zaobljenim ivicama koji bi se sa strana mogao pomjerati reagujući na pritisak. Ovo, međutim, ne bi bilo moguće ukomponovati sa postojećim 3D Touch rješenjem koje funkcioniše kod ravne površine za 96 senzora smještenih između površinskog stakla i ekrana. Upravo ovo bi trebalo da bude razlog zbog kojeg iPhone 8 mogao da ima senzor poput filma koji bi omogućavao mnogo responzivniji ekran od sadašnjeg.

Za realizaciju ovakvog rješenja potrebno je osigurati strukturalni integritet, ali i spriječiti da se OLED deformiše, zbog čega bi čitavo kućište “osmice” trebalo da bude ojačano na mjestima gdje postoji opasnost od savijanja. Prednosti OLED ekrana već su nešto što je na tržištu prepoznato kao tražena karakteristika smartfona, jer nude bolju osvijetljenost i bogatiji prikaz boja, a ne zauzimaju previše prostora, pa uređaji u koje su ugrađeni mogu biti prilično tanki. Od informacija od izvora koji su do sada nepogrešivo izvještavali o Appleovim proizvodnim procesima do sada smo mogli saznati da su dobavljači komponenti obezbijedili veću količinu OLED panela namijenjenu upravo za iPhone 8 čija proizvodnja počinje.

Sasvim drugačiji izgled

Sve ovo najavljuje mogućnost velikog redizajna, što Apple fanovi željno očekuju, jer gledati slično vizuelno rješenje četvrti put zaredom i sa najmoćnijim novitetima ipak ne bi bilo toliko impresivno. Među mogućnostima koje “osmici” može da ponudi ovakav ekran je i ta da ona bude bez okvira koji sada vidimo.

Dijagonala osnovnog modela uređaja trebalo bi, prema najnovijim podacima koje su saopštili izvori upoćeni u proizvodnju, da bude 5,8 inča, nešto više od aktuelnih 4,7 inča, dok su se, međutim, ranije mogle čuti glasine da bi aktivna površina ekrana “osmice” trebalo da bude 5,2 inča. Stakleni panel trebalo bi da ima integrisanu slušalicu, kao i senzore za Face Time i Touch ID.

Kada je riječ o onome što će se naći unutar kućišta, najviše pažnje stručne javnosti zaokuplja čipset A11 koji bi trebalo da se pojavi u “osmici”.

Veća otpornost na vodu

Ono po čemu bi iPhone 8 mogao da bude napredniji od prethodnika je i poboljšana zaštita od vode i prašine. Poređenja radi, aktuelni iPhone 7 se zbog činjenice da nema audio jack, ali da ima fizičke tastere i slot za nano SIM karticu nalazi na nivou IP67 kada je riječ o mogućnosti zaštite od vode koja može naštetiti uređaju. Očekuje se da bi ovogodišnji model mogao biti sertifikovan na nivou IP68, što bi značilo da čak pola sata može da bude pod vodom na dubini od metar i po, što sada mogu jedino Samsungovi Galaxy S7 i S7 Edge uređaji.

No otvori nisu jedino što je potrebno da uređaj bude otporniji na vodu, pa bi jedna velika promjena u odnosu na prethodnike mogla biti izrada “osmice” od nerđajućeg čelika. Za realizaciju ovog plana pored tajvanskog giganta, kompanije Foxconn koja godinama unazad proizvodi sve ono što iPhoneu daje cjelinu, angažovana i američka kompanija Jabil, koja je takođe bila partner prilikom izrade iPhonea 4. Da, “četvorka” nam je najvjerovatnije i bila prva asocijacija na čelično kućište, no više sofisticiranosti na “osmici” postići će se i pomoću tehnologije kovanja koja to čini uz znatnu uštedu vremena i viši nivo stabilnosti u odnosu na ono što se odvijalo 2010. godine.

Kompanija iz Kupertina, po svemu sudeći, želi da deceniju svog najpopularnijeg proizvoda obilježi na način na koji svakako želi da vrati povjerenje čak i onih koji su se zbog “sedmice”, ili, tačnije, odsustva audio priključka, razločarali. Pojedine tehnologije koje očekujemo na “osmici” već smo vidjeli kod drugih proizvođača, no sve na jednom mjestu mogu ih spojiti samo Apple i njegovi partneri. Uz verziju operativnog sistema iOS 11, o kojoj ćemo sve što već znamo takođe uskoro predstaviti, a koja će debitivati na ovogodišnjim modelima novi iPhone biće najpoželjniji uređaj u ovoj godini.

Kod kupovine poklona novi iPhone često se smatra nepogrešivim izborom, pa je vrijeme darivanja mnogima donijelo prvi iUređaj koji tek treba da aktiviraju. U standardnim uputstvima za kreiranje naloga za korišćenje Appleovih smartfona uvijek se navodi da je među ličnim podacima potrebno unijeti i broj kreditne kartice, no to ne mora biti prepreka. Apple ID je takođe moguće napraviti i iz zemalja kojih nema na spisku ponuđenih, poput Crne Gore, Srbije ili BiH.

Kreiranje novog naloga najjednostavnije je preko Windows ili Mac računara, a dovoljno je preuzeti iTunes softver sa www.apple.com/itunes/ adrese i pokrenuti ga klikom na opciju iTunes Store, koja se nalazi u gornjem desnom uglu.

Učitavanje može potrajati i nekoliko minuta, pa ne treba da čudi ukoliko se neko vrijeme ništa na ekranu ne promijeni. Ukoliko se ovo radi sa Mac računara da bi se kreirao novi nalog potrebno je izlogovati se sa onoga koji se koristi za taj MacOS.

Važno je da na uređaju za koji se pravi aktivacija korisnik ne bude logovan pomoću nekog drugog naloga. U suprotnom, uz ovaj ID kreirani su iCloud, Music App i drugi servisi, tako da povratak na početak nije moguć.

U dnu iTunes Store prozora nalazi se opcija pomoću koje se bira zemlja. Iako je moguće odabrati bilo koju zemlju poželjno je, u odsustvu svoje, odabrati neku izuzev SAD, kako prilikom budućih preuzimanja aplikacija ne bi bio zatražen broj kreditne kartice, a kako za različita tržišta pojedine stvari u iTunesu različito funkcionišu, ukoliko iz nekog razloga promijenite zemlju, biće potrebno i unijeti broj kartice.

U iTunesu potrebno je pronaći Apps sekciju, kliknuti na nju, a potom odabrati bilo koju pjesmu, TV show ili e-knjigu koja pored sebe ima oznaku „free“, odnosno „get“. iTunes će nakon toga otvoriti prozor sa pitanjem da li želite da uradite log-in ili da kreirate novi ID. Potrebno je odabrati drugu opciju. Potom treba prihvatiti uslove i pravila korišćenja te unijeti lične podatke koji se traže.

Nakon što se pojavi pitanje o načinu plaćanja, potrebno je odabrati opciju „none“. Ova opcija se neće pokazati ukoliko već imate Apple ID. Apple takođe koristi spam filtere za App Store, pa ako uoči povezanost između informacija koje su unjete i drugog korisničkog računa none opcije neće biti omogućena.

Ovo takođe neće biti moguće ukoliko već dugujete novac za doplatu neke aplikacije. Ograničenja takođe postoje ukoliko ste dio nekog Family Sharinga, kao i ukoliko imate mjesečnu pretplatu na servise kao što su Apple Music, Spotify ili drugi koji se nastavlja.

Digitalna valuta bitcoin u prvoj sedmici 2017. dostigla je najveću vrijednost u osmogodišnjoj istoriji, nadmašivši cijenu od više od 1.000 dolara, koliko je iznosila krajem 2013. godine, da bi se u ovoj sedmici stabilizovao u rasponu od 930 do 970 dolara, u zavisnosti od platforme, od Krakena do Coinbasea. Razlog povećanja vrijednosti više od 30 odsto odsto u posljednjih 20 dana bile su informacije o kontinuiranom sve širem prihvatanju bitcoina u Kini, kao i u drugim dijelovima svijeta gdje su valute pod strogom kontrolom državnih vlasti.

Prethodno je cjenovni maksimum sa više od 1.000 dolara po digitalnom novčiću dostignut posljednjeg dana novembra 2013. godine, nakon čega je dugo stagnirao, a onda u vremenima prividnog oporavka u širim tržišnim krugovima gubio popularnost, a zbog manjka tražnje i vrijednost. Neposredno pred početak ove godine bitcoin je dostigao i istorijski najviši iznos ukupne tržišne kapitalizacije, premašivši 16,1 milijardu dolara.

Potez Narodne banke Kine

Kako bi se suzbio odliv kapitala iz Kine, poslovne banke u toj zemlji od početka ove godine su u obavezi da Narodnoj banci Kine (People’s Bank of China) – PBOC prijave sve gotovinske transakcije denominirane u juanima, čija je vrijednost 50.000 juana (oko 7.100 dolara) ili više, za razliku od dosadašnjih 200.000 juana koji su bili predmet procesa izvještaja. Pojačana kontrola kapitala u najmnogoljudnijoj zemlji u svijetu okrenula je ogroman broj tržišnih igrača ka bitcoinu.

Bitcoin iz godine u godinu postaje najprimamljivija alternativa tradicionalnom novcu, a svaki talas finansijske krize na pojedinim tržištima potvrđivao je ovaj status. Najočigledniji primjer bio je viđen u Grčkoj u ljeto 2015. kada je digitalna valuta predstavljala spasonosno rješenje za građane koji su imali ograničen pristup vlastitim sredstvima. Njegova popularnost ukazuje na rastuću tražnju za alternativom u svijetu novca, što je i namjera zbog koje je bitcoin osnovan.

Ova kriptovaluta je do prije nekoliko godina važila za sredstvo ulaganja koja je cirkulisalo tek među najvatrenijom grupom entuzijasta, no vremenom je prerastao u softverom podržani online platni sistem. Riječ je o virtuelnom novcu koji se u oba smjera može mijenjati za stvarni. Njime je moguće obaviti sve veći broj plaćanja usluga i proizvoda na brojnim sajtovima, moguće ga je čuvati u digitalnom novčaniku na računaru čekajući da mu se uveća vrijednost ili ga, prema signalima koji se dobiju sa tržišta, prodajom i kupovinom koristiti za manje zarade u kraćem roku.

Spasonosan u kriznim vremenima

Bitcoin nesumnjivo predstavlja jedan od budućih oblika ulaganja, generiše kapital sa drugih tržišta i služi kao alternativni oblik za ostvarivanje ekonomskog oporavka na pojedinačnom planu, no njegovi principi kose se sa načinima funkcionisanja krupnih finansijskih igrača koji su proizveli i koji održavaju postojeće stanje u američkoj ekonomiji. U SAD, a naročito u njihovom sjevernom susjedu, Kanadi, sve više je pogodnosti za korišćenje ove kriptovalute.

Posljednjih godina, pored finansijskih, političke krize, naročito u evropskim državama, ali i nagli preokret tokom završnice američke predsjedničke kampanje pokazali su učesnicima na tržištu da do sada korišćeni modeli više nisu pouzdani i da zakonitosti nije moguće tražiti samo kod odluka centralnih finansijskih institucija o, na primjer, promjeni referentne kamatne stope ili emisiji obveznica. Trgovanje valutama i berzanskom robom u ovakvim okolnostima postalo je rizičnije, preokreti učestaliji, a broj faktora koji utiču sve veći, pa je ono što se do sada tradicionalno smatralo sigurnim lukama za ulaganja, poput japanskog jena, švajcarskog franka ili zlata nakon niza događaja izgubilo taj status.

Inicijalno je na tržište pušten 21 milion bitcoina i taj se broj ne uvećava bilo kakvim potezom poput onoga koji kod tradicionalnih valuta predstavlja doštampavanje, što je jedan od prvih preduslova za nemogućnost suočavanja sa devalvacijom. Bitcoin je nezavisan od bilo kakve centralne vlasti. Države mogu da regulišu oblasti u kojima postoji njegov promet, no to ne znači da imaju direktan uticaj na bitcoin.

Preživio brojne pokušaje devalviranja

Postojanost ove digitalne valute potvrđena je preživljavanjem brojnih pokušaja njenog devalviranja i krahova tokom posljednjih nekoliko godina, budući da nije postojao niti jedan faktor koji je bio dovoljan da joj trajno obori vrijednost.

Razlog zbog kojeg je dugoročno ulaganje u bitcoin korisnije od ulaganja u valute i robu je, prije svega, u njegovoj decentralizovanoj prirodi, odnosno tome što ne pripada bilo kakvom sistemu. Količina bitcoina kojom se trguje uslovljena je u potpunosti matematičkim zakonitostima, što ga ne čini direktno izloženim negativnim posljedicama dešavanja kao što su nagli potezi centralnih banaka, drastične promjene u poreskoj politici ili okolnosti poput, na primjer, brexita.

Način na koji se na njegovu vrijednost odražavaju globalni ekonomski ili politički trendovi je, prije svega, u tržišnoj tražnji koja raste svakog puta kada turbulentna dešavanja najave da bi sve ono što je predmet kontrole bilo kog regulatora moglo gubiti vrijednost. Samo u prošloj, u političko-ekonomskoj smislu veoma nestabilnoj godini nivo ulaganja u bitcoin nadmašio je količinu kupovine bilo koje valute, akcija ili berzanske robe.

Početak 2017. mnogo razloga za sreću donio je najpopularnijem fudbalskom klubu na planeti Manchester Unitedu, njegovim navijačima, ali i vlasnicima njihovih akcija. Iako ne u vrhu tabele, najprimamljiviji sportski klub za berzansko ulaganje indirektno je najavio vlasnicima akcija i onima koji zarađuju na promjeni njihove cijene da bi do kraja sezone vrijednost njihovih uloga mogla biti uvećana i više nego za petinu.

Rast cijene akcija kluba koji se na Njujorškoj berzi kotira pod oznakom MANU očekuje se do kraja sezone, do kada bi se mogle nadmašiti prošlogodišnji maksimum od skoro 18 dolara sa 14,25 dolara, sa koliko je zaključeno prošlogodišnje i početo ovogodišnje trgovanje. Iako su tržišta na vijest o dolasku Žozea Murinja nakratko odreagovala pozitivno, optimizam da bi do isteka njegovog ugovora, koji je potpisan do 2020. moglo doći do udvostručavanja vrijednosti ubrzo je splasnuo, budući da je klub već maksimizirao vrijednost, no i dalje predstavlja najbolju priliku za ulaganje u ovom segmentu.

Kartkoročna i dugoročna perspektiva

Ugovor sa televizijskim emiterima o prenosima i marketinški prihodi po tom osnovu već su uračunati u cijenu akcija. Takođe, klub je već drugu godinu zaredom vezan ugovorom vrijednim 600 miliona dolara za Chevrolet, dok je saradnja sa Adidasom dogovorena na 10 godina, tako da na dugoročnom planu neće biti drastičnih razlika na prihodnoj strani, osim ukoliko cijena ulaznica ne bude povećana u narednoj sezoni.

Ovaj klub je se prvo našao na Londonskoj berzi 1991. godine, ali je tada prodata tek polovina od predviđenih akcija. Manchester United izbrisan je sa Londonske berze 2004. godine kada je počelo preuzimanje vlasništva koje je okončano u maju 2005. godine kada je 98 odsto udjela pripalo porodici Glejzer, nakon čega je 2012. deset odsto akcijskog kapitala ponuđeno javnosti. Fiskalna godina MANU traje od 1. jula do 30. juna, a ulagačima do sada nije isplaćivana dividenda.

Za razliku od najvećeg broja kompanija koje se kotiraju na berzi, gdje najave novog proizvoda u koji se polažu velike nade nedvosmisleno ukazuju da će uslijediti rast prihoda, rezultat u igri i poslovni rezultat fudbalskog kluba nekada ne moraju ići u istom smjeru, zbog čega ulagači mogu biti obmanuti.

Prije svega, iako se čini da se već neko vrijeme u fudbalu baš sve vrti oko novca, iako ulaznice za utakmice Lige šampiona iz sezone u sezonu dostižu rekordno visoke iznose, kao i zarada od prodaje sve skupljih dresova i zastava, najveći broj klubova ima ogromne neto gubitke i njihova sudbina je dalje uslovljena spremnošću njihovih bogatih vlasnika na darežljivost kojom će finansirati potrošnju.

Istorijski pregled cijena 

Većina fudbalskih klubova je u potpunom privatnom vlasništvu, zbog čega do njihovih akcija nije moguće doći, međutim, neki su dostupni svima, a među njima su Manchester United, Arsenal, Celtic, Birmingham City, Galatasaray, Fenerbahce, Besiktas, AS Roma, Lazio, Juventus, Borussia Dortmund, Ajax, Sporting…

Bez obzira da li je trenutna cijena akcija nekog fudbalskog kluba niska ili visoka, neophodan je uvid u njeno istorijsko kretanje, odnosno načine na koje je i u kojoj mjeri dolazilo do oscilacija u trenucima kada su objavljivane vijesti o dolasku novog trenera ili potvrđene glasine o transferima igrača, poslije kojih na berzama dolazi do promjena.

Primjera radi, ako se akcije nekog kluba, koje koštaju između 10 i 20 dolara, od početka do kraja prethodne sezone nisu promijenile više od jedan odsto, odnosno ukoliko razlika između dviju sezona nije veća od tri odsto, ulazak u takvu tržišnu igru se ne isplati ukoliko nije riječ o kupovini velikog broja akcija, jer se, u suprotnom, pokrivaju tek transakcioni troškovi, a ulagač ostaje na nuli.

Ostvareni rezultat nije uvijek dovoljan signal. Akcije MANU najveću cijenu i to od 19,62 dolara dostigle su dok je klub vodio Luis van Gal nakon pobjede nad LA Galaksijem rezultatom 7:0, no dok se kasnije na tstadionima stvarao niz od pet uzastopnih pobjeda vlasnici akcija bili su u panici zbog približavanja minimumu koju je tržišna vrijednost dostigla u finansijski najmračnijim danima pod Dejvidom Mojesom. Uprkos dobrim rezultatima i pobjedama tada popularno zvanog “Vanchestera” nad Crystal Palaceom, Arsenalom, Hullom, Stokeom and Southamptonom izgubile su za nekoliko mjeseci skoro četvrtinu vrijednosti.

Ono što je važno znati je da je odluka većine fudbalskih klubova da akcionarima ne isplaćuju dividendu čak i kada ostvare veliku zaradu, jer se najveći dio dodatnih sredstava reinvestira u dalji razvoj. Ukoliko očekujete redovni povrat uloženih sredstava, bolje je na vrijeme odustati od kupovine akcija kluba i potražiti kompanije koje imaju drugačiju poslovnu politiku.

Najveći broj izlazaka na berzu bio neuspješan

Prvi fudbalski klub koji je izašao na berzu bio je Tottenham Hotspur i to 1983. godine, a zatim je to učinilo još nekoliko desetina vodećih, prvo engleskih, a zatim i ostalih evropskih klubova. Inicijalne javne ponude čak i najuglednijih i najuspješnijih klubova u početku bi pratio neuspjeh, zbog specifičnosti ciljeva ovih tržišnih subjekata – za razliku od kompanija, kod kojih su nastojanje za maksimizaciju zarade i minimizaciju gubitaka međusobno u skladu, ciljevi klubova da ostvare što bolji mogući rezultat, a da to ne podrazumijeva i ogromne izdatke najčešće su u suprotnosti. Takođe, za razliku od kompanija za koje IPO često znači i preporod, kod klubova se on odražava isključivo na izmjene u bilansu, ali ni u najmanjoj mjeri na rezultat koji klub postigne.

Fanshare – posebne povoljnosti za navijače

Kao što i se kod kompanija čija cijena akcije iznosi nekoliko stotina ili hiljada dolara većina ulagača odlučuje za kupovinu frakcija koje se odnose na onaj dio akcije koliko je njene novčane protuvrijednosti izdvojeno, tako i znatan broj evropskih klubova koji se kotiraju na berzi omogućava opciju „Fanshare“, doslovno – akcije fanova. Riječ je o šemama koje omogućavaju pristupačniju kupovinu vlasničkog udjela namijenjenu upravo navijačima koji žele da sa svojim klubom budu povezani i na ovaj način.

Budući da klubovi ne isplaćuju dividende, jedina šansa za zaradu novca ostaje kroz mogućnost da se akcije prodaju po većoj cijeni od one po kojoj su kupljene. Najveći uticaj na cijenu akcija uglavnom imaju glasine o preuzimanju, a najunosnije vrijeme za zaradu je između njihovog pojavljivanja u javnosti i zvaničnog potvrđivanja, odnosno demantovanja. Zato, od kupovine akcija klubova mnogo veću korist imaju kratkoročni špekulanti nego dugoročni investitori, ukoliko nije riječ o većinskim vlasnicima kluba.

Potpuno suprotno on MANU pozicioniran je Arsenal, za čije akcije je potreban veliki kapital, a ulazak u tržišnu igru praktično nemoguć bez 15.000 funti. Arsenal, međutim, nudi mnogo povoljniju Fanshare šemu, koja svakog mjeseca donosi određeni procenat zarade, što ovu mogućnost čini znatno unosnijom od kupovine akcija klubova poput MANU. Nakon što ulagač neprestanim reinvestiranjem dostigne vlasnički udio od jedne cijele akcije, on stiče pravo da bude pozvan na godišnju skupštinu akcionara, međutim, njegova mogućnost da pojedinačno utiče na donošenje odluka je zanemarljiva. Arsenal akcionarima nije isplaćivao dividendu više od 30 godina.

Paradoksi 

Uticaj vlasničke strukture na finansijski rezultat koji ostvaruju fudbalski klubovi se u potpunosti razlikuje od onog kojeg trgovanje akcijama ima kod kompanija na berzi. Da bi se ovo razumjelo neophodno je znati da jednako treba uzeti u obzir i sve ono što znate o fudbalskim šansama, ali i berzanskim prilikama i isto toliko, ma koliko paradoksalno zvučalo – zanemariti. Iako je oblast specifična, i ovdje važi da, kada se akcije jednom izdaju, one se mogu kupovati i prodavati na sekundarnom tržištu, pojedincima ili kompanijama koje žele da ih posjeduju. Ipak, ishod meča u kojem učestvuje klub na berzi ne mora da utiče da promjenu njihove vrijednosti, odnosno ona može biti neznatna, čak i kada su u pitanju situacije koje je predstavljaju velika pozitivna ili negativna iznenađenja na terenu. U mnogo većoj mjeri utiču informacije o kaznama, transferima i drugim stavkama koja direktno uslovljavaju izmjene bilansa.

Deset godina postojanja iPhone brenda biće obilježeno uređajem koji ima potpuno drugačiji izgled i funkcionalnost u odnosu na ono što Apple predstavlja već tri godine zaredom.

Sve što je Apple predstavio od jeseni 2014. do danas, iako uz mnoštvo revolucionarnih i na drugim uređajima neviđenih pojedinosti, na ukupnom planu poslije toliko vremena počinje da liči na prilično sporo uvođenje inovacija i ponavljanje već viđenog. Identično kućište modela iPhonea 6, 6s i 7, odnosno njihovih Plus verzija čini da korisnici, čak i oni koji svake godine kupuju novi uređaj, s nestrpljenjem čekaju nešto novo. To bi svakako moglo uslijediti, budući da Apple ovoga puta na drugačiji način pristupa cijeloj stvari, a interesantan podatak je da je veliko interesovanje za Jet Black boju “sedmica” pokazalo šta su zapravo preferencije korisnika.

Verzije iPhone 7 i 7 Plus tek su predstavljene proš- log mjeseca, a kompanija već radi na pripremi novog i, prema svim očekivanjima, revolucionarnog modela kojim planira da obilježi desetogodišnjicu postojanja uređaja koji je u potpunosti promijenio na- čin na koji danas komuniciramo, pojavivši se kao prvi smartfon u pravom smislu. Da je Tel Aviv lokacija D na kojem priča o iPhoneu 8 počinje prvi je od neimenovanog Appleovog zaposlenog došao Business Insider. Plan kompanije je da na jesen 2017. predstavi uređaj koji, iako bi prema sadašnjem redosljedu bilo očekivano, ipak neće nositi oznaku 7S, već iPhone 8, uz, u tom slučaju očekivani i 8 Plus.

Dizajn

Prema sada poznatim informacijama postojeći dizajn uređaja otići će u istoriju, što nakon tri godine ponavljanja gotovo identičnog kućišta većina jedva čeka. Neke od glasina potvrdio je i jedan od najbolje upućenih izvora u Appleov proizvodni proces, analitičar Ming-Či Kuo, koji ovoga puta najavljuje da će odavno prisutno aluminijumsko kućište na modelu iPhone 8 zamijeniti ono koje će imati staklenu površinu i sa prednje i sa zadnje strane. Razlog više za ovo je popularnost nove Jet Black boje, budući da bi na ovaj način Apple znatno lakše postigao efekat visokog sjaja uz znatno manju opasnost od grebanja i oštećenja.

Razvoj

Izvor Buisiness Insidera navodi da je u distriktu Herzlija u blizini izraelske prijestonice počela prva faza kreiranja modela iPhone 8 vezana za istra- živanje i razvoj. Tim angažovan na ovom projektu ima 800 članova, koji imaju iskustvo u high-tech segmentu startapova i preduzetništvu. Prema riječima izvršnog direktora Tima Kuka Herzlija zona u gradu Haifi čini drugi najve- ći Appleov centar za istra- živanje i razvoj u svijetu. Prvi istraživački centar u Izraelu Apple je otvorio 2012.godine, a od tada se u njemu projektuju ključna idejna rješenja svih iPhone modela. Pored Izraela, Apple osim u Kupertinu u Kaliforniji takođe ima neke razvojne centre vezane za softver u Ostinu, Vankuveru, Francuskoj i Njemačkoj.

OLED ekran

O modelu čijim predstavljanjem će biti obilježena decenija iPhone brenda glasine kruže još od proljeća, tako da su već sada mnogi uvjereni da će i Apple početi da koristi OLED tehnologiju na ekranima. Ove informacije upravo je prenio i Bloomberg, navodeći da je, prema njihovim izvorima, Apple duboko zašao u pregovore sa kompanijom Sharp upravo na temu izrade organskih LED ekrana. Svaki potencijalni dogovor zavisiće upravo od Sharpovih kapaciteta da proizvede dovoljan broj sklopova ekrana. Apple, kao i do sada, planira da obezbijedi kapacitete nekoliko različitih proizvođača dijelova kako bi minimizirali pritisak na samo jednom. Navodi se i da Sharp ima naklonost Applea, zahvaljujući čemu planiraju da ulože više od 560 miliona dolara u razvoj novih fabrika OLED ekrana u gradovima Osaka i Mie, a zamisao je da proizvodnja počne sredinom 2018. godine.

NVIDIA

Kada je riječ o nabavci drugih komponenti poznato je da je Apple posljednjih nekoliko godina kupovao isključivo AMD. Iako se grafika možda i ne može smatrati glavnim područjem na koje se Apple fokusira, podrška za interfejs softvera za programiranje aplikacija, OpenGL na posljednjoj verziji macOS ne udaljava se od 4.1 verzije. Ipak, diskretne grafičke kartice uključene su u nekoliko MacBook Pro i iMac uređaja, kao i u sve ostale Mac Pro uređaje, a sada kruže glasine da bi Apple mogao da obnovi partnerstvo s kompanijom Nvidia. Na osnovu ovih saznanja Bloomberg je izvijestio da je u Nvidiji uočen pove- ćan broj ponuda za pozao, u čijem opisu se navodi “pomaganje proizvodnji naredih revolucionarnih Appleovih proizvoda”, uz napomenu da bi ta uloga zahtijevala “rad u partnerstvu s Appleom”, kao i pisanje računarskog koda koji će “definisati i oblikovati budućnost“ Macovog grafičkog softvera.

Grafika

Ponuđeni su i poslovi vezani za Macov driver tim. Ono što je svakako poznato u ovom segmentu je da Nvidia ne kreira upravljačke programe i softvere za platformu koju wne namjerava da proda, što nas još više upućuje da je riječ o obnavljanju partnerstva sa gigantom iz Kupertina. U izvještaju se takođe navodi da će povratak saradnji sa Appleom za Nvidiju, koja je tokom posljednjih kvartala gubila dio tržišnog udjela na račun AMD-a, u krajnjem slučaju vratiti ovog proizvođača na poziciju iz vremena prije nego što je kompanija sa logom jabuke promijenila partnera u ovoj oblasti. Nvidia i dalje prednjači na tržištu desktop hardvera sa oko 75 odst tržišnog udjela. Izgledalo je da bi ovaj trend moglo da preokrene AMD-ovo objavljivanje Polarisa po- četkom ove godine, me- đutim, u tom segmentu ostali su cjenovno manje konkurentni. Poređenja radi, zalihe GTX 1060 su dodatno pro- širene i još dostupnije, pa je na osnovu toga veća vjerovatnoća da će biti u ciljanom rangu cijene od 200 do 250 dolara. Obje kompanije i dalje odlično posluju, pri čemu je Nvidia svakako u prednosti.

PC tržište

Nvidijine isporuke Appleu mogle bi postati veoma značajne ukoliko se uzme u obzir da je Apple četvrti od ukupno pet vodećih imena na globalnom PC tržištu. Nakon što je Apple kreirao duple grafičke kartice na svojim Mac Pro računarima, to je bio znak da će kompanija nastojati da unaprijedi grafiku na svim budu- ćim računarima, čime bi ujedno i u većoj mjeri podržala dolazeće grafičke standarde. Ranije je Nvidijin CUDA bio poželjan izbor za aplikacije radnih stanica u poređenju sa onim što je nudio OpenCL, međutim, u Appleu tvrde da su trenutno više fokusirani na radne stanice, budući da Mac uređaji nijesu uobičajeno prihvaćeni kao gejming uređaji. Svakako, nije mali broj Mac korisnika koji bi željeli da imaju moćnije grafičke kartice. Intelovi HD grafički čipovi su se sistemski poboljšavali iz godine u godinu, no još uvijek zaostaju za onim što nude AMD i Nvidia.

Obeshrabrujući rezultati poslovanja društvene mreže Twitter razlog su očekivanja da bi kompanija uskoro trebalo da bude predmet akvizicije neke velike tehnološke kompanije, uprkos činjenici da takve okolnosti nijesu predviđene da budu tema ovosedmičnog sastanka borda direktora.

Podaci o rastu već neko vrijeme stagniraju, uz zabilježenih svega jedan odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, što ovu mrežu čini znatno udaljenom od njenog ključnog konkurenta, Facebooka, budući da je gubitak u navedenom periodu iznosio 107 miliona dolara.

Ovo su okolnosti koje najviše zabrinjavaju vlasnike akcija Twittera, koje sada vrijede tek nešto iznad 17 dolara, sa skoro 70, koliko su iznosile u vremenu procvata ove mreže.
Iako su čak i u vrijeme objavljivanja loših podataka iz finansijskih izvještaja cijene akcija Twittera jedno vrijeme rasle, što je bilo zasnovano na optimizmu da bi, poput poslovne mreže LinkedIn, koju je ovog ljeta kupio Microsoft i Twitter mogao biti kupljen, odsustvo otvorene ponude izazvalo je suprotan efekat.

Nagle promjene vrijednosti akcija

Sa 15,77 dolara, što je najniža cijena akcija Twittera od njegovog izlaska na berzu, za manje od tri sedmice njihova vrijednost uvećana je za trećinu, no otkako je optimizam splasnuo sve je krenulo nizbrdo. Samo od petka do zatvaranja tržišta u ponedjeljak akcije Twittera izgubile su šest odsto vrijednosti, da bi silazni trend bio nastavljen i u utorak.

Rast prihoda Twittera načelno je počeo da se smanjuje otkako je kompanija na jesen 2013. godine objavila inicijalnu javnu ponudu, a na osnovu objavljenog posljednjeg izvještaja ovaj rast umanjen je čak 25 odsto u odnosu na prošlu godinu. Predstavnici kompanije saopštili su mreži CNBC da “nije bilo otvorenih ponuda” i da sada istražuju mogućnosti.

Sudbina koja je upravo zadesila mikroblog sa logom ptičice u velikoj mjeri podsjeća na onu koja je prethodnih godina pratila kompaniju Yahoo, koju je nedavno kupio Verizon za pet milijardi dolara, što je iznos koji prilično tužno izgleda naspram 125 milijardi dolara, koliko je Yahoo ne toliko davno vrijedio.

Od trenutka kada je Verizon preuzeo Yahoo, ulagači na tržištu kapitala, koji se fokusiraju na akcije tehnoloških kompanija očekuju da bi Twitter mogao da bude sljedeći na meti akvizicionih predatora.

Bez plana za budućnost

Otkako je kompanija Microsoft preuzela poslovnu mrežu LinkedIn, cijena Twitterovih akcija porasla je čak 14 odsto, a dodatnih šest odsto rasta cijene uslijedilo je nakon što je nekadašnji direktor kompanije Iven Vilijams u izjavi za Bloomberg naveo da uprava treba da razmotri dobre opcije, što je protumačeno kao postojanje otvorenih ponuda za kupovinu ove društvene mreže.

Pregovori o akviziciji postali su sve učestaliji, budući da Twitter već duže vrijeme stagnira i ne donosi profit. Postaje sve više očigledno da u kompaniji ne postoji jasan plan budućeg poslovanja, zbog čega su aktuelni menadžment i bord sada u fazi razmatranja šta bi ovaj mikroblogerski servis trebalo da predstavlja na tržištu. Najzastupljenije mišljenje u javnosti je da bi Twitter trebalo da se fokusira na to da bude prvi izvor vijesti za milijarde ljudi koji žele da u trenutku znaju sve o svemu.

Kom može da bude kupac

Na osnovu informacija koje je nedavno objavio Recode, čelnici kompanije trebalo bi da na sastanku zakazanom za sjutra razmatraju budućnost Twittera kao samostalne kompanije. Iako je samostalno poslovanje ono što u kompaniji žele, biće doslovno nemoguće ne dotaći se teme o prodaji, što svakako ne bi bio prvi put. Navode da postoje planovi o kupovini Twittera nedavno je demantovao medijski gigant News Corp Ruperta Mardoka.

Ostaje otvoreno pitanje ko bi mogao biti zainteresovan za Twitter. Ukoliko uzmemo u obzir da su četiri važna igrača u tehnološkom svijetu Apple, Google, Facebook i Microsoft, sistemom eliminacije posljednja dva otpadaju. Facebook je, pored velikog broja startapova za koje nije žalio novac, kupio mrežu za dijeljenje fotografija Instagram i komunikacionu aplikaciju sa potpunom enkripcijom sadržaja WhatsApp, dok je Microsoftovo osvajanje LinkedIna jedna od najvažnijih akvizicija u ovoj godini, nakon što je kompanija počela da mijenja kurs, uvidjevši da se kupovinom Nokije nije proslavila.

U igri ostaju Apple i Google, oba servisa s ogromnim raspoloživim sredstvima, prilično ujednačenim šansama i sasvim različitim interesima. Baza od 300 miliona korisnika Twittera kompaniji Google bi mogla predstavljati veliku pomoć u borbi sa Facebookom, budući da servis Google+ nikada nije dostigao ciljani broj aktivnih korisnika, niti željeni značaj, uprkos činjenici da današnji Alphabet, pod čijim okriljem posluju svi Googleovi servisi, integriše najraznovrsniju ponudu, a sve to na najrasprostranjenijem mobilnom operativnom sistemu Androidu.

Očekivana tržišna vrijednost

Pronalaženje kupca za Twitter bi, zbog njegove relativno visoke cijene moglo da bude otežano, no to je u početku važilo i za Yahoo. Ipak, Microsoft je za LinkedIn izdvojio 26 milijardi dolara, zbog čega se očekuje da bi prodajna cijena Twittera najvjerovatnije mogla da iznosi oko 18 milijardi. Ovo bi značilo da bi u kompaniji mogli da uslijede još oštriji rezovi i mjere štednje, koje bi uključivale i masovna otpuštanja.

Sa druge strane, otvorilo bi se i pitanje racionalnijeg poslovanja. Oglašivački prostor na Twitteru višestruko je skuplji od onoga koji omogućava Facebook i to povezan sa Instagramom, na kojima oglase za nekoliko dolara vide desetine hiljada korisnika na targetiranim tržištima. Za isti novac “lajk” ili “retweet” objave na Twitteru košta i po nekoliko dolara na malim tržištima, što svakako neće biti izbor onih koji žele da racionalno raspolažu sredstvima namijenjenim marketingu.

Lošim marketingom bi se u suštini i mogli nazvati svi Twitterovi poslovni poduhvati od novembra 2013. do danas. Izlazak na berzu, odnosno način na koji je to izvedeno, mnogi smatraju ogromnim promašajem. IPO je objavljen pompezno, vodeći svjetski mediji dizali su ovaj čin u nebo i uslovili ogromno interesovanje, a zakon ponude i tražnje uslovio je da cijena već prvih dana počne naglo da raste. Nedugo potom stvari su počele da se vraćaju na mjesto, a vrijednost Twittera da se pomjera ka onome što joj stvarne tržišne osnove omogućavaju. Prije svega, riječ je o servisu koji dominantan dio prihoda ostvaruje od prodaje oglašivačkog prostora.

Nije svaki IPO u IT svijetu isti

Poređenjem IPO-a kineskog giganta online trgovine, kompanije Alibaba i Twittera postaje još jasnije zbog čega je uvijek isplativije vjerovati onome kome vjeruje najšira baza korisnika. Primjera radi, ako je potrošač sa prosječnim primanjima i sa nevelikim iskustvom u online plaćanju spreman da ukuca broj platne kartice i naruči nešto preko Aliexpressa, a sa druge strane kompanija sa stabilnim prihodima smatra skupim da se oglašava na Twitteru jasno je zbog čega im se u međuvremenu i berzanska pozicija ovako iskristalisala.

Istorija berzanskog trgovanja od nastanka do danas pokazuje da su povjerenje kupaca i spremnost da se plati usko vezani za dugoročnu stabilnost kompanije, te da su sve suprotne situacije balon koji prije ili kasnije pukne.