Digitalna valuta bitcoin u prvoj sedmici 2017. dostigla je najveću vrijednost u osmogodišnjoj istoriji, nadmašivši cijenu od više od 1.000 dolara, koliko je iznosila krajem 2013. godine, da bi se u ovoj sedmici stabilizovao u rasponu od 930 do 970 dolara, u zavisnosti od platforme, od Krakena do Coinbasea. Razlog povećanja vrijednosti više od 30 odsto odsto u posljednjih 20 dana bile su informacije o kontinuiranom sve širem prihvatanju bitcoina u Kini, kao i u drugim dijelovima svijeta gdje su valute pod strogom kontrolom državnih vlasti.

Prethodno je cjenovni maksimum sa više od 1.000 dolara po digitalnom novčiću dostignut posljednjeg dana novembra 2013. godine, nakon čega je dugo stagnirao, a onda u vremenima prividnog oporavka u širim tržišnim krugovima gubio popularnost, a zbog manjka tražnje i vrijednost. Neposredno pred početak ove godine bitcoin je dostigao i istorijski najviši iznos ukupne tržišne kapitalizacije, premašivši 16,1 milijardu dolara.

Potez Narodne banke Kine

Kako bi se suzbio odliv kapitala iz Kine, poslovne banke u toj zemlji od početka ove godine su u obavezi da Narodnoj banci Kine (People’s Bank of China) – PBOC prijave sve gotovinske transakcije denominirane u juanima, čija je vrijednost 50.000 juana (oko 7.100 dolara) ili više, za razliku od dosadašnjih 200.000 juana koji su bili predmet procesa izvještaja. Pojačana kontrola kapitala u najmnogoljudnijoj zemlji u svijetu okrenula je ogroman broj tržišnih igrača ka bitcoinu.

Bitcoin iz godine u godinu postaje najprimamljivija alternativa tradicionalnom novcu, a svaki talas finansijske krize na pojedinim tržištima potvrđivao je ovaj status. Najočigledniji primjer bio je viđen u Grčkoj u ljeto 2015. kada je digitalna valuta predstavljala spasonosno rješenje za građane koji su imali ograničen pristup vlastitim sredstvima. Njegova popularnost ukazuje na rastuću tražnju za alternativom u svijetu novca, što je i namjera zbog koje je bitcoin osnovan.

Ova kriptovaluta je do prije nekoliko godina važila za sredstvo ulaganja koja je cirkulisalo tek među najvatrenijom grupom entuzijasta, no vremenom je prerastao u softverom podržani online platni sistem. Riječ je o virtuelnom novcu koji se u oba smjera može mijenjati za stvarni. Njime je moguće obaviti sve veći broj plaćanja usluga i proizvoda na brojnim sajtovima, moguće ga je čuvati u digitalnom novčaniku na računaru čekajući da mu se uveća vrijednost ili ga, prema signalima koji se dobiju sa tržišta, prodajom i kupovinom koristiti za manje zarade u kraćem roku.

Spasonosan u kriznim vremenima

Bitcoin nesumnjivo predstavlja jedan od budućih oblika ulaganja, generiše kapital sa drugih tržišta i služi kao alternativni oblik za ostvarivanje ekonomskog oporavka na pojedinačnom planu, no njegovi principi kose se sa načinima funkcionisanja krupnih finansijskih igrača koji su proizveli i koji održavaju postojeće stanje u američkoj ekonomiji. U SAD, a naročito u njihovom sjevernom susjedu, Kanadi, sve više je pogodnosti za korišćenje ove kriptovalute.

Posljednjih godina, pored finansijskih, političke krize, naročito u evropskim državama, ali i nagli preokret tokom završnice američke predsjedničke kampanje pokazali su učesnicima na tržištu da do sada korišćeni modeli više nisu pouzdani i da zakonitosti nije moguće tražiti samo kod odluka centralnih finansijskih institucija o, na primjer, promjeni referentne kamatne stope ili emisiji obveznica. Trgovanje valutama i berzanskom robom u ovakvim okolnostima postalo je rizičnije, preokreti učestaliji, a broj faktora koji utiču sve veći, pa je ono što se do sada tradicionalno smatralo sigurnim lukama za ulaganja, poput japanskog jena, švajcarskog franka ili zlata nakon niza događaja izgubilo taj status.

Inicijalno je na tržište pušten 21 milion bitcoina i taj se broj ne uvećava bilo kakvim potezom poput onoga koji kod tradicionalnih valuta predstavlja doštampavanje, što je jedan od prvih preduslova za nemogućnost suočavanja sa devalvacijom. Bitcoin je nezavisan od bilo kakve centralne vlasti. Države mogu da regulišu oblasti u kojima postoji njegov promet, no to ne znači da imaju direktan uticaj na bitcoin.

Preživio brojne pokušaje devalviranja

Postojanost ove digitalne valute potvrđena je preživljavanjem brojnih pokušaja njenog devalviranja i krahova tokom posljednjih nekoliko godina, budući da nije postojao niti jedan faktor koji je bio dovoljan da joj trajno obori vrijednost.

Razlog zbog kojeg je dugoročno ulaganje u bitcoin korisnije od ulaganja u valute i robu je, prije svega, u njegovoj decentralizovanoj prirodi, odnosno tome što ne pripada bilo kakvom sistemu. Količina bitcoina kojom se trguje uslovljena je u potpunosti matematičkim zakonitostima, što ga ne čini direktno izloženim negativnim posljedicama dešavanja kao što su nagli potezi centralnih banaka, drastične promjene u poreskoj politici ili okolnosti poput, na primjer, brexita.

Način na koji se na njegovu vrijednost odražavaju globalni ekonomski ili politički trendovi je, prije svega, u tržišnoj tražnji koja raste svakog puta kada turbulentna dešavanja najave da bi sve ono što je predmet kontrole bilo kog regulatora moglo gubiti vrijednost. Samo u prošloj, u političko-ekonomskoj smislu veoma nestabilnoj godini nivo ulaganja u bitcoin nadmašio je količinu kupovine bilo koje valute, akcija ili berzanske robe.