Od prvobitnog povezivanja malog broja računara putem telefonskih linija, objavljivanje sadržaja na internetu čini ga danas dostupnim milijardama umreženih korisnika širom svijeta. Internet predstavlja ne samo neizmjerno vrijednu industriju, već je i ključni dio infrastrukture ukupne svjetske ekonomije. Nakon nekadašnje uloge komunikacione platforme danas je neodvojiv od cjelokupnog poslovanja, a vrijeme provedeno na internetu jednako je trajanju radnog dana miliona ljudi.

Internet je u velikoj mjeri uticao i na transformaciju privrede i biznisa. Kancelarije sa velikim radnim stolovima, registre prepune dokumentacije i rad „od 9 do 5“ sve više zamjenjuje online poslovanje – transakcije s bilo kojeg mjesta na kojem je dostupna konekcija, noseći sa sobom samo laptop i kreditnu karticu. Jedna od osnovnih prednosti je što sklapanje veb poslova ne zahtijeva fizički susret ugovornih strana, a istovremeno štedi vrijeme i smanjuje administrativne troškove.

Internet kompanije podstiču ukupan ekonomski rast i doprinose kreiranju novih radnih mijesta, dok rastuća potražnja za ovakvim servisima utiče na povećanje prihoda i uslovljava dalja ulaganja u istraživanje i razvoj. Ovakvi trendovi uslovljeni su transformacijom samog zapošljavanja, koja se javlja kao posljedica brojnih dešavanja u svijetu biznisa. Uočeno je da se tokom posljednje decenije broj stanovnika u sredinama koje predstavljaju privredne centre, kako prirodno, tako i doseljavanjem, povećava progresivno, dok je rast broja radnih mjesta i dalje ostao linearan, što je dodatno otežalo situaciju na tržištu rada na globalnom nivou, ali i motivisalo mnoge da uz pomoć savremenih tehnologija prihvate izazov samozapošljavanja.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj – OECD objavila je prošle sedmice studiju o perspektivama internet ekonomije. Rangiranje svjetskih internet kompanija izvršeno je u skladu sa godišnje ostvarenim prihodima, a studija je pokazala da se u 250 vodećih firmi broj zaposlenih tokom 2010. godine povećao 4 odsto, tokom 2011. godine 6 odsto, dok preliminarni podaci za tekuću godinu pokazuju da je tokom prvih devet mjeseci ove godine zabilježen dodatni rast. Najnovija OECD studija ukazuje i da je, za razliku od ostalih, oblast informaciono-komunikacionih tehnologija ostvarila rast čak i u vremenu krize. On je tokom prethodne decenije na godišnjem nivou iznosio 6 odsto, dok kod mnogih proizvođača ICT opreme u 2012. godini već iznosi i 10 odsto. Ovim se jasno ukazuje na rastući potencijal za ostvarivanje profita u navedenom sektoru i povećanje svijesti korisnika da ulaganja u sredstva za poslovnu komunikaciju u stvari predstavljaju najvažniju biznis investiciju.

U svijesti stanovnika Crne Gore već samo poimanje činjenice da se na vrhu liste 250 internet kompanija obuhvaćenih ovom studijom nalaze Amazon i Google stvara otpor i sumnjičavost u moguće uspješno bavljenje u industriji za koju, u stvari, ne postoje ograničenja i u kojoj sve zavisi od kvaliteta ideja i kreativnosti načina njihovog plasiranja. Kritike na račun stanja u zemlji i navika da se ide linijom manjeg otpora od velikog broja mladih stvaraju uspavanu masu koja „čeka“ i „traži“ posao, u čemu nestaje sva energija za prihvatanje izazova pomoću koje se posao, zapravo, stvara. Internet, a posebno društvene mreže, idealan su način da se, ono što se nudi tržištu, bez obzira na oblast bavljenja, plasira ogromnom broju potencijalnih kupaca.

Tržišna i marketinška praksa neprestano pokazuje da čak i najkvalitetniji proizvod, najbolja usluga, kao i ma kakva nadarenost i znanje pojedinca ostaju neprimijećeni ako informacija o njima ne stigne do ciljne grupe. Napraviti i ažurirati sopstvenu internet prezentaciju neuporedivo je manje skupo i manje stresno od očekivanja transformacije društva u kojem će država promovisati nečije znanje i talenat bez njegovog sopstvenog zalaganja.

Globalni trendovi pokazuju da su ciklična kretanja ekonomije posljednjih godina skratila svoje trajanje, zbog čega će se talasi krize i blagostanja u budućnosti smjenjivati većom dinamikom, što će uticati na povećanu potrebu za konkurentnošću, kao i traženje načina da sami upravljamo sopstvenim radom kada statistike pokažu upozoravajuće signale o rastu nezaposlenosti. Izazov savremenog svijeta je u praćenju dinamike interneta čiju ekspanziju ne zaustavlja ni najveća kriza, jer je vrijeme u kojem se on prilagođavao potrebama preduzeća i vlada daleko iza nas.