Poslovni izazovi interneta

Od prvobitnog povezivanja malog broja računara putem telefonskih linija, objavljivanje sadržaja na internetu čini ga danas dostupnim milijardama umreženih korisnika širom svijeta. Internet predstavlja ne samo neizmjerno vrijednu industriju, već je i ključni dio infrastrukture ukupne svjetske ekonomije. Nakon nekadašnje uloge komunikacione platforme danas je neodvojiv od cjelokupnog poslovanja, a vrijeme provedeno na internetu jednako je trajanju radnog dana miliona ljudi.

perperzona internetInternet je u velikoj mjeri uticao i na transformaciju privrede i biznisa. Kancelarije sa velikim radnim stolovima, registre prepune dokumentacije i rad „od 9 do 5“ sve više zamjenjuje online poslovanje – transakcije s bilo kojeg mjesta na kojem je dostupna konekcija, noseći sa sobom samo laptop i kreditnu karticu. Jedna od osnovnih prednosti je što sklapanje veb poslova ne zahtijeva fizički susret ugovornih strana, a istovremeno štedi vrijeme i smanjuje administrativne troškove.

Internet kompanije podstiču ukupan ekonomski rast i doprinose kreiranju novih radnih mijesta, dok rastuća potražnja za ovakvim servisima utiče na povećanje prihoda i uslovljava dalja ulaganja u istraživanje i razvoj. Ovakvi trendovi uslovljeni su transformacijom samog zapošljavanja, koja se javlja kao posljedica brojnih dešavanja u svijetu biznisa. Uočeno je da se tokom posljednje decenije broj stanovnika u sredinama koje predstavljaju privredne centre, kako prirodno, tako i doseljavanjem, povećava progresivno, dok je rast broja radnih mjesta i dalje ostao linearan, što je dodatno otežalo situaciju na tržištu rada na globalnom nivou, ali i motivisalo mnoge da uz pomoć savremenih tehnologija prihvate izazov samozapošljavanja.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj – OECD objavila je prošle sedmice studiju o perspektivama internet ekonomije. Rangiranje svjetskih internet kompanija izvršeno je u skladu sa godišnje ostvarenim prihodima, a studija je pokazala da se u 250 vodećih firmi broj zaposlenih tokom 2010. godine povećao 4 odsto, tokom 2011. godine 6 odsto, dok preliminarni podaci za tekuću godinu pokazuju da je tokom prvih devet mjeseci ove godine zabilježen dodatni rast. Najnovija OECD studija ukazuje i da je, za razliku od ostalih, oblast informaciono-komunikacionih tehnologija ostvarila rast čak i u vremenu krize. On je tokom prethodne decenije na godišnjem nivou iznosio 6 odsto, dok kod mnogih proizvođača ICT opreme u 2012. godini već iznosi i 10 odsto. Ovim se jasno ukazuje na rastući potencijal za ostvarivanje profita u navedenom sektoru i povećanje svijesti korisnika da ulaganja u sredstva za poslovnu komunikaciju u stvari predstavljaju najvažniju biznis investiciju.

U svijesti stanovnika Crne Gore već samo poimanje činjenice da se na vrhu liste 250 internet kompanija obuhvaćenih ovom studijom nalaze Amazon i Google stvara otpor i sumnjičavost u moguće uspješno bavljenje u industriji za koju, u stvari, ne postoje ograničenja i u kojoj sve zavisi od kvaliteta ideja i kreativnosti načina njihovog plasiranja. Kritike na račun stanja u zemlji i navika da se ide linijom manjeg otpora od velikog broja mladih stvaraju uspavanu masu koja „čeka“ i „traži“ posao, u čemu nestaje sva energija za prihvatanje izazova pomoću koje se posao, zapravo, stvara. Internet, a posebno društvene mreže, idealan su način da se, ono što se nudi tržištu, bez obzira na oblast bavljenja, plasira ogromnom broju potencijalnih kupaca.

Tržišna i marketinška praksa neprestano pokazuje da čak i najkvalitetniji proizvod, najbolja usluga, kao i ma kakva nadarenost i znanje pojedinca ostaju neprimijećeni ako informacija o njima ne stigne do ciljne grupe. Napraviti i ažurirati sopstvenu internet prezentaciju neuporedivo je manje skupo i manje stresno od očekivanja transformacije društva u kojem će država promovisati nečije znanje i talenat bez njegovog sopstvenog zalaganja.

Globalni trendovi pokazuju da su ciklična kretanja ekonomije posljednjih godina skratila svoje trajanje, zbog čega će se talasi krize i blagostanja u budućnosti smjenjivati većom dinamikom, što će uticati na povećanu potrebu za konkurentnošću, kao i traženje načina da sami upravljamo sopstvenim radom kada statistike pokažu upozoravajuće signale o rastu nezaposlenosti. Izazov savremenog svijeta je u praćenju dinamike interneta čiju ekspanziju ne zaustavlja ni najveća kriza, jer je vrijeme u kojem se on prilagođavao potrebama preduzeća i vlada daleko iza nas.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

w

Connecting to %s