Reakcije šire javnosti na vijest o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za ekonomiju odavno nijesu sadržale toliko harmoničnog odobravanja, čineći da se među poznavaocima ove oblasti čuju komentari sa jednakim oduševljenjem poput onog koje je odjeknulo nakon što je saopšteno da priznanje za doprinos miru Švedska kraljevska akademija dodjeljuje Malali Jusufazaj.

nobelova nagrada perperzonaOvogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je francuski profesor Žan Tirol, a među njegovim kolegama koji su na Twitteru komentarisali odluku Nobelovog komiteta preovladavale su pohvale na račun njegovog karaktera.

Prema riječima onih koji ga dobro poznaju, Žan Tirol je dobra osoba, učtiv, obrazovan i spreman na saradnju. No, slično tvrde i oni za koje ne postoji velika vjerovatnoća da su prije mogli pronići u njegov karakter nego u suštinu njegovog rada. Zašto je osvrt na poruku koju šalje nagrađeni Tirolov rad, čak i među ekonomistima stavljen u drugi plan pitanje je na koje će odgovor istovremeno obuhvatiti i postojeće prilike na tržištima širom svijeta.

Odgovor na ovo pitanje dijelom je sadržan u dokumentu na 54 strane obrazloženja nagrađenog Tirolovog rada objavljenog na sajtu nobelprize.org. Drugi dio odgovora nalazi se u izgubljenoj bici sa nesavršenom konkurencijom. Svijet se doslovno pomirio s monopolima do te mjere da ga više niko, pa ni Tirol ne mogu uvjeriti da je regulisanje moguće.

Ovaj francuski ekonomista, koji je nesumnjivo još mnogo ranije najbolje objasnio koliki zapravo uvid regulator ima u troškove firmi i šta se prilikom sklapanja ugovora može predvidjeti nije toliko često konsultovan prilikom objašnjavanja društveno-ekonomskih procesa, jer ovoj tematici pristupa više matematički nego desktiptivno – onako kako će jednostavnije doći do objašnjenja, koje, međutim, neće biti namijenjeno laičkoj javnosti.

Za razliku od prošlogodišnjih Nobelovaca, Tirol ne insistira na jednostavnosti, već na temeljnom objašnjenju onoga što za teoriju smatra relevantnim. No, što je sa praksom? Tirolovo ime upamtili su svi koji su dublje proučavali regulaciju tržišta, svrstavajući ga među one naučnike koji su zagovarali da se za različite privredne grane primjenjuju posebne mjere kontrole.

Ovakav odnos prema tržištu već je postojao, no imao je više socio-ekonomsku ili pravnu dimenziju, dok je Tirol obrazlažući potrebu za prilagođavanjem mjera primijenio matemtičku formulu. Ukoliko se posmatraju načini na koje je ova oblast ranije bila regulisala, pri činjenici da je riječ o ugovornim odnosima u kojima strane imaju asimetrične informacije o troškovima, ovakav princip je revolucioaran.

Ovdje se otvara i pitanje zašto postoji izuzetno mali broj ekonomista koji proučavaju tržišna kretanja, uzevši u obzir da su monopoli i kartelizacija neki od najvećih problema dnašnnjice, te jedni od vodećih uzroka nejednakosti među društvenim slojevima i njenog produbljivanja.

Nedovoljno je interesvoanje i za regulisanje oblasti javnih nabavki, odnosno utvrđivanja pravila za redefinisanje ugovora u slučajevima kada regulator i monopolista sklapaju javno-privatna partnerstva, u koja nijedan drugi ponuđač nema kapacitete da se umiješa, a koji, kako vrijeme prolazi, imaju sve veće potrebe za odstupanja od pridržavanja načelnog dogovra.

Tirol je objasnio zašto unaprijed ostavljena mogućnost redefinisanjaa ugovora ujedno predstavlja preventivno rješenje problema koji se pojavljuje u slučaju nepoštovanja rokova ili prekida lanca snabdjevanja, kao i u slučajevima kada se utvrdi da su ugovorne strane na razlčite načine predviđale marginalne troškove troškove.

Ipak, ako se uzme u obzir koliki je na globalnom planu broj društava u kojima postoje problemi u ovoj oblasti, koliki je nedostatak regulative i kakve sve rupe u zakonu monopolisti najčešće koriste, kao i to kolika bi istovremeno bila korist od primjene Tirolovih načela, može se uvidjeti kako na mikro i makro planu izostaje želja za borbom protiv udruživanja krupnih igrača na štetu pojedinca.

Nobelova nagrada ovdje je samo utješno priznanje za rad koji će samo stručnoj javnosti biti interesantan za dalje proučavanje, ali čiju primjenu će jako malo društava zaista željeti.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s