Na mogućnostima obaranja vrijednosti nacionalne valute počivaju finansijski sistemi Sjedinjenih Američkih Država, Japana i brojnih drugih zemalja koje su uvidjele korist od ovakve taktike, a od početka izbijanja ukrajinske krize, Rusija je ovog proljeća na nešto drugačiji način odlučila da stimuliše domaću privredu.

Otkako je na poluostrvu Krim ruska valuta postala zvanično sredsto plaćanja, u Centralnoj banci Rusije su uvjeravali da je monetarni sistem stabilan, te da ni unutrašnja ni vanjska pomijeranja neće uticati na to da stopa inflacije u ovoj godini bude veća od pet odsto. 

Prognoze su u međuvremenu revidirane na 7,5 odsto, što je izazvalo zabrinutost u ruskoj javnosti, ali i na svjetskim tržištima, na kojima signali iz, po površini najveće zemlje na svijetu, utiču na odluke ulagača i cijene berzanske robe.

Vrijednost ruske rublje snižena je krajem prošle sedmice na rekordno nizak nivo u odnosu na evropsku i američku valtu, pod uticajem mjera ekonomskih sankcija. Euro se na valutnim tržištima na kraju sedmice mijenjao za 53,08 rubalja, pri čemu je prvi put u istoriji još u petak po otvaranju tržišta premašen prag od 53 rublje za euro, koji je označavao psihološki važnu granicu sa aspekta korisnika ove valute.

Rekordno nizak kurs ruske valute i prema američkoj, uočen je još u četvrtak, pa se jedan dolar mijenjao za 41,96 rubalja, da bi se, usljed velikog broja onih koji ipak vjeruju da je riječ samo o šansi za kupovinu rublje, nakon naglog porasta tražnje ubrzo stabilizovao dostizanjem vrijednosti od 41,9 rubalja za dolar. Pad vrijednosti rublje u odnosu na zapadne valute, koji je ubrzan od početka ovog mjeseca, praćen je naglim rastom stope inflacije, zbog čega ruske finansijske vlasti strahuju od smanjenja potrošnje.

Umjesto da pogoduje izvozu, pad vrijednosti rublje otvorio je put izlasku kapitala i uzročno-posljedičnoj vezi ovih dviju pojava, pa su procjene da bi ovogodišnji odliv novca iz Rusije mogao dostići čak 100 milijardi dolara, a premaši li i taj iznos, vrijednost rublje mogla bi biti dodatno smanjena.

Međutim, kurs domaće valute i stopa inflacije nijesu najveća prijetnja po rusku ekonomiju. Nagli pad cijena nafte na svjetskim tržištima ono je što najviše zabrinjava ruske zvaničnike, budući da se prihodima od trgovine ovm energentom ostvaruje polovina ruskog godišnjeg budžeta.

Postoji nekoliko razloga zbog kojih cijene nafte na svjetskim tržištima nemaju izgleda za skoriji rast, naročito ne da uskoro premaše iznos od 120 dolara za barel, koji bi pogodovao ruskom izvozu. Prije svega, američke zalihe nafte i proizvodnja gasa iz škriljaca uslovljavaju da svjetska ponuda energenata bude na tom nivou da cijene neko vrijeme mogu samo ići ka nižim.

Takođe, članice Organizace zemalja izvoznica nafte – OPEC mogu da računaju na dobru zaradu od proizvodnje čak i ukoliko se cijena na londonskom tržištu spusti na 80 dolara za barel sa sadašnjih nešto više od 86 dolara. Jedan od razloga zbog kojih ne se očekuje skoriji nagli rast cijena nafte je i situacija u štednjom iscrpljenim zemljama eurozone i njihova mogućnost da energente koji su neophodni pokretači industrije kupuju isključivo po sadašnjim uslovima.

Za svjetsku privredu ovo bi i moglo predstavljati novi zamah, dok je, sa druge strane, Rusija na najizraženijem gubitku. Ono u čemu ta zemlja može naći oslonac svakako su ogromne novčane rezerve koje su već sada dovoljne da finansiraju javne rashode tokom narednih 20 mjeseci.

Olakšavajuća okolnost za Rusiju je što, za razliku od Kine i Japana, nije primijenila neodgovarajuće trendove viđene u zapadnim privredama koji su dugoročno ostavili negativan efekat, poput prekomjernog zaduživanja – konkretno, ruski javni dug iznosi tek oko 13 odsto BDP-a. Međutim, Rusija je u prilici, ali zasad ne i sasvim odlučna, da pad kursa rublje zaustavi na način kojem bi SAD i te kako bile sklone.

Ruska centralna banka do sada je potrošila sredsta vrijedna više od 16 milijardi dolara da zaustavi pad kursa rublje. Krene li i sa jednim narednim korakom vještačkog intervenisanja, poput onih svojstvenih američkim Federalnim rezervama, svrstaće se na listu zemalja koje samo prolongiraju sopstveni krah. Od upravljanja kursom rublje sada zavisi sve.