Kada je u drugoj polovini juna cijena barela nafte dostigla rekordni ovogodišnji iznos, premašivši 115 dolara nakon izbijanja sukoba u Iraku, strahovalo se od poremećaja u nabavci iz te zemlje.

nafta perperzonaIrak je sedmi vodeći svjetski proizvođač nafte sa oko 3,4 miliona barela dnevno, zbog čega bi svako onemogućavanje izvoza štetilo isporuci neophodne količine energenata za funkcionisanje globalne privrede.

Međutim, cijena nafte je danas na najnižem nivou od februara, kada je počela naglo rasti zbog ukrajinske krize, a u trenucima kada je većina učesnika na tržištu projektovala dalji skok došlo je do obrnutog trenda.

Barel nafte na londonskom tržištu danas košta manje od 98 dolara, čime je iznova potvrđeno da zakonitosti na osnovu kojih su se prethodnih godina sa velikom preciznošću mogle vršiti nove prognoze danas znatno manje utiču na formiranje cijene.

Prije svega, i ponuda i potreba za energentima nalaze se na najvišem nivou u istoriji njihove eksploatacije, a to isto važi i za, iako još nedovoljno iskorišćenu, ali ipak bogatu ponudu alternativnih izvora.

Stoga ni dvodnevna obustava rada rafinerija u Iraku, kao ni vazdušni napadi Sjedinjenih Američkih Država na tu zemlju nijesu mogli usloviti dalji rast cijene u uslovima u kojima je, bez obzira na stvarne potrebe, doslo do mnogo veće od očekivane ponude i mnogo manje od planirane tražnje, a sve to praćeno rastom američkog dolara u odnosu na euro, funtu i jen.

U godini u kojoj je prije manje od tri mjeseca izgledalo da bi nova kriza mogla izbiti ukoliko cijene postanu isuviše visoke za normalno funkcionisanje privrede, što je i uslovilo da Njemačka bude prva žrtva takvog trenda, ono što danas zabrinjava prilikom stvaranja dugoročnih prognoza je oštar pad cijene crnog zlata.

Jedan od razloga je nedovoljan izvoz nafte na kinesko tržište – zemlje od čijeg uvoza dominantno zavisi cijena bilo koje berzanske robe, a čiji trend smanjenja rasta direktno pogađa globalnu ekonomiju.

Ovo je bio razlog da krajem prošle sedmice Međunarodna agencija za energetiku revidira prognoze rasta, pa se umjesto predviđenih milion barela dnevno u 2014. i 1,3 miliona barela u 2015. može očekivati dnevna tražnja od najviše 900.000 barela u ovoj i 1,2 miliona u idućoj godini.

Posebno zanimljiv podatak u prošlosedmičnim prognozama IAE je očekivanje povećanja ponude izvan OPEC zemalja, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama.

U kombinaciji sa jakim dolarom u kojem iskazana cijena robe postaje skuplja za korisnike drugih valuta, a sve to neposredno nakon obilježavanja godišnjice napada na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. godine i govora u kojem je predsjednik Barak Obama predstavio plan ofanzive protiv Islamske države, žarište nove krize može se ovoga puta očekivati na drugoj strani Atlantskog okeana.

Poučene prethodnim tržišnim krahom ka kojem su skliznule dijelom i zbog netaktičnih operacija na Bliskom istoku, SAD su trenutno u najpovlašćenijoj poziciji u odnosu na ostatak svijeta.

Dok se privrede dviju vodećih evropskih zemalja, Njemačke i Francuske, nalaze na pragu recesije, a Velika Britanija strahuje od otcjepljenja Škotske, dok Brisel neumorno staje u odbranu Kijeva, a Moskva uzvraća mnogo oštrijim sankcijama od zapadnih koje su joj upućene, dok kineska ekonomija usporava, a evropski uvoz opada, sve uz najavu obaranja vrijednosti eura skorijim doštampavanjem – na dobitku je jedino dolar.

Iako je teško predvidjeti potencijalne posljedice šireg sukoba u Iraku i Siriji, njihov uticaj na cijenu nafte u vremenu kada su vodeće svjetske ekonomije u ovakvom stanju biće zanemariv.

Mnogo veći uticaj imaće, uprkos ogromnim zalihama, rast izvoza nafte na američko tržište, ali i činjenica da je sjeverna hemisfera na pragu zime, kada prirodno dolazi do povećanja tražnje za energentima.

A dok geopolitičke tenzije rastu, dva rivala na međunarodnoj sceni, SAD i Rusija, u stvari su jedini koji nemaju pretjeranih razloga za brigu, jer ih nivo domaće proizvodnje donekle štiti od negativnih uticaja kojima jednako podliježu njihovi protivnici i saveznici.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s