Događaji poput prošlosedmičnog Gamescom sajma u Kelnu pokazuju moć jedne industrije koju u razmatranju prilika na tržištu oni koji se fokusiraju na “ozbiljno” i “životno” često zaobilaze, no kada se obrati pažnja na brojke, one su impresivne i “ozbiljnije” nego što se ranije ikada moglo pretpostaviti da će biti.

Sve veći broj naučnih studija ukazalo je na neraskidive veze između igranja igara i produktivnosti u učenju i poslovanju, a naročito ostvarivanju boljih rezultata tamo gdje je potreban takmičarski duh.

Među laicima, međutim, ne samo igre, već i upotreba tehnologije ima reputaciju nečega što negativno utiče na zdravlje, no nauka uporno pokazuje suprotno, što je nesumnjivo jasan signal da laičkim procjenama da su računari, smartfoni ili gejming štetni nije mjesto u XXI vijeku i da ono što može doprinijeti ličnom, profesionalnom napretku treba prestati demonizovati.

Igranje igara može u velikoj mjeri pomoći u učenju i radu ukoliko se vodi računa odabiru igre prema načinu na koji je osmišljena i razvijena. Na ovaj način je i developerima u gejming industriji skrenuta pažnja na ogromne potencijale u sferi kreiranja igara kod kojih je prepoznato da pozitivno utiču na kognitivne procese, budući da sve prilike na tržištu ukazuju da će tražnja za njima rasti.

Otpor u ovoj oblasti je suvišan, jednako koliko i onaj koji bi postojao u nekoj drugoj industriji čije vrijeme tek dolazi, a još besmislenije je vjerovanje da je ostvarenja velikih gejmerskih studija ikada iko mogao prevazići, bez obzira na životnu dob. Ako je nekada važilo da je čovjek star onda kada prestane da se igra, u vremenu gejminga i jutrave za novim nivoima i boljim rezultatima taj trenutak označava onaj u kojem postaje gubitnik.