Rio 2016: Budžetske rupe ni OI ne mogu da popune

Olimpijske igre koje se ove godine održavaju u Rio de Žaneiru bile su osmišljene ne samo kao faktor koji će doprinijeti rastu brazilske ekonomije, već i kao prilika da prva iz akronima BRIC zemalja u razvoju pokaže svoja dostignuća tokom prethodne decenije, koja su joj pomogla da se tramsformiše u moderno društvo.

rio-2016-novacUmjesto promocije dostignuća zemlje u razvoju, veliki sportski događaj prilika je u kojoj su se jasnije nego ikad vidjele sve ranjivosti privrede ove zemlje – krizni talas, koji je naišao nešto kasnije nego u razvijenim zemljama, teško je narušio godinama teško dostizani balans, stopa nezaposlenosti je porasla, inflacija stvara dodatni pritisak, a sve ovo prate politički skandali zbog kojih se odlaže mogućnost pronalaženja institucionalnog rješenja ovih gorućih problema.

Rio je izabran za grad održavanja Olimpijskih igara prije sedam godina, kada je situacija bila znatno povoljnija i kada se o Brazilu, kao i o drugim BRIC zemljama, za razliku od ostatka svijeta pogođenog dužničkom krizom, mogla ispričati drugačija, optimistična priča o uspjehu, rastu i razvoju. Dok su se mnoge industrijske zemlje borile sa problemima koji su ih pritisli otkako je u razvijenim zemljama oslabila kupovna moć, što je umanjilo tražnju za njihovim proizvodima i povećavalo spoljnotrgovinski deficit, u Brazilu je došlo do ekspanzije, zahvaljujući tražnji za njihovom naftom, rudama i poljoprivrednim proizvodima.

Standard građana u svim klasama se poboljšao – poljoprivrednici su zajvaljujući ogromnom izvozu imali više novca nego ikad, nezaposlenost je bila na rekordno niskom nivou, prihodi srednje klase su znatno uvećani, a značajan dio te razlike trošili su po tada prepunim tržnim centrima, što je dovelo do impresivnih podataka o potrošnji, za razliku od većine drugih tržišta na kojima su mjere štednje i smanjenje zarada nagrizali tržišne aktivnosti.

Poput kineske, brazilska privreda rasla je naglo, po visokoj stopi od čak 7,5 odsto na godišnjem nivou, za šta su i najoptimističniji zvaničnici znali da će biti kratkog daha, budući da je dugoročni rast po visokoj stopi neodrživ, međutim, nadali su se da će bruto domaći proizvod zadržati trend povećanja na nivou iznad četiri odsto godišnje, što je takođe dinamika koju nije bilo moguće održati.

Problemi brazilske ekonomije počeli su da se javljaju 2013. godine, nakon što je došlo do pucanja izvoznog balona koji je više od deceniju unazad rastao i uslijedio da vrijednost izveneze robe premaši 80 milijardi američkih dolara, sa svega dvije milijarde koliko je iznosila 2000. godine. Međutim, 2013. obilježila su ograničenja na mnogim poljima, što je uslovilo da stopa rasta splasne na razočaravajuća 2,3 odsto.

Veoma pesimistične prognoze međunarodnih finansijskih institucija preplavljivale su svjetske medije godinu uoči organizovanja Svjetskog prvenstva, najavljujući da čak ni fudbalski spektakli koji će privući posjetioce iz svih krajeva svijeta neće učiniti ništa što bi ulilo nadu da je oporavak moguć.

Silazni trend stope rasta počeo je 2009. godine, no posljednjih godina poseban pritisak stvara previsoka stopa inflacije, kao i visoka cijena rada nedovoljno kvalifikovane radne snage za koju, usljed nekonkurentnosti u odnosu na Kinu i Indiju, razvijene zemlje nijesu zainteresovane.

Izuzetno veliki problem predstavlja i precijenjena valuta, brazilski real, zbog učestalih intervencija centralne banke na valutnom tržištu, čiji kurs u ovakvim uslovima dodatno otežava izvoz. Tokom posljednjih nekoliko godina javili su se i brojni poremećaji u oblasti fiskalne politike, gdje su prihodi osjetno sniženi zbog naglog rasta crnog tržišta. Problem se pokušavao riješiti pomoću brojnih reformi, koje su, međutim, sprovedene potpuno neuspješno, pa su vidljivi rezultati izostali.

Godina u kojoj se održavalo Svjetsko prvenstvo u fudbalu za Brazil je bila značajna i zbog održavanja izbora, zbog čega se vladajuća Radnička partija suočavala sa ograničenijima da zadrži povjerenje birača, a da ujedno sprovede i sve mjere neophodne za snižavanje stope inflacije sa dugogodišnjih više od šest odsto na planiranih 4,5 odsto i zaustavi rast javne potrošnje, kao i da se izbori sa sivom ekonomijom, što su poreske vlasti prinuđene da rade na prilično nepopularan način.

Nesumnjivo je da se očekuje pozitivan efekat Olimpijskih igara u Riju kada je riječ o potrošnji, naročito zbog miliona stranaca koji će tokom tog događaja posjetiti zemlju u kojoj su potrošačke cijene prije početka uvišestručene, međutim, iznosi uloženi u pripremu infrastrukture upravo su ono što je stvorilo velike praznine u brazilskom budžetu. Vrijeme održavanja Olimpijskih igara prati nagli pad u cijenama nafte, rude gvožđa, šećera i druge robe koju Brazil izvozi, a koji je pritom u velikoj zavisnosti od jednog spoljnotrgovinskog partnera – Kine, koja se takođe suočava sa usporavanjem rasta i brojnim ograničenjima.

Kombinacija rastuće inflacije po stopi od čak 8,8 odsto na godišnjem nivou, dvogodišnjeg trenda konstantnog smanjenja broja investicija, dvocifrene stope nezaposlenosti, oslabljenih javnih finansija, nemira u nezadovoljnoj radničkoj klasi koji su sve učestaliji i političke paralize prouzrokovane korupcionaškim skandalima stvorila je teren na kojem da sada zaigraju ni najveći ekonomski stratezi ne bi mogli da ostvare ni utješan rezultat.

191
milijarda dolara od izvoza

Poput drugih zemalja u razvoju, Brazil je podstakao rast prodajom sirovina koje su pretežno korišćene za industrijsku proizvodnju u Kini. Očekivanja po pitanju privreda ovih zemalja prije nekoliko godina bila su izuzetno optimistična, no aktivnosti u kineskim fabrikama počele su da usporavaju, pa je tražnja za robom drastično smanjena. Cijene gvožđa, brazilskog najvažnijeg izvoznog proizvoda sa udjelom od 12 odsto opale su za čak 75 odsto, čineći da zarada opadne sa 256 milijardi dolara, koliko je iznosila 2011. godine na 191 milijardu, koliko je izvezeno prošle godine.

303
funkcionera pod istragom

Finansijski problemi Brazila duboko su ukorijenjeni u institucionalnim ograničenjima velikih razmjera. Brazilska predsjednica Dilma Rusef, koja je na tu funkciju izabrana 2014. godine, suspendovana je u maju nakon optužbi za manipulisanje budžetskim podacima, čime je nastojala da ekonomsku sliku zemlje prikaže prihvatljivijom. Skandal je, međutim, samo jedan u nizu, a najveći se vezuje za energetsku kompaniju Petrobras, zbog čega je čak 49 od 81 člana Senata Brazila i 303 od 513 članova Donjeg doma pod istragom zbog optužbi za teška krivična djela.

8,8
odsto godišnja stopa inflacije

Jedan od najvećih uspjeha Brazila je postizanje nedavnog stanja u kojem je došlo do eksplozivnog ekonomskog rasta, kojim je pripitomljena nekontrolisana inflacija koja se javila prije skoro dvije decenije. Monetarne vlasti Brazila poigrale su se sa uvođenjem nove valute, brazilskog reala 1994. godine. Uvođenje valute, koja je u prvim godinama imala 1:1 odnos prema američkom dolaru, dok se dolar danas mijenja za 3,18 reala samo je privremeno suzbilo inflaciju, koja se nakratko približila dvocifrenoj stopi, a sada se vratila na i dalje zabrinjavajućih 8,8 odsto na godišnjem nivou.

5
kvartala traje recesija

Stanje recesije ekonomisti proglašavaju nakon što uoče da je dva uzastopna kvartala pratilo usporavanje privrednih aktivnosti. Velika recesija na prelasku iz 2008. u 2009. trajala je četiri kvartala, a Brazil se sada suočava sa onom koja traje čak pet godina. Brazilsku javnost ipak u manjoj mjeri uspjela je da ohrabri prognoza Međunarodnog monetarnog fonda objavljena prošlog mjeseca prema kojoj bi u zemlji već početkom 2017. mogao biti zabilježen rast, no sa vladom koja je u krizi i nemogućnošću Senata da donosi ključne odluke, teško je uspostaviti odlučujuće korake.

10,9%
je stopa nezaposlenosti

Značajnu ulogu u jačanju privreda BRIC zemalja igralo je rapisno poboljšanje standarda srednje klase, koja je dobila kvalitetniji pristup stanovanju, obrazovanju i zdravstvenim uslugama, a došlo je i do vidljivih pomaka u potrošnji, koja je omogućavala punjenje budžeta. Međutim, stopa nezaposlenosti nedavno je dostigla 10,9 odsto, što je drastično uticalo na održivost srednje klase i uzdrmala radna mjesta za još milione sada zaposlenih građana Brazila. Iako bi otvaranje novih mjesta uslovilo rast, poslodavci su ipak okrenuti štednji, zbog čega nema pomaka na ovom polju.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s