Poremećaje na naftnom tržištu trebalo bi da koriguju povoljne okolnosti koje slijede, ukoliko se tražnja sa sadašnjih milion barela dnevno poveća na ciljanih 1,2 miliona.

Barelom sirove nafte se na međunarodnom tržištu prometovalo po najnižoj cijeni od 2003. godine, kada je kliznula ispod nivoa od 30 dolara za barel. Cijene su od početka ove sedmice ponovo iznad psihološke granice od 30 dolara, pa je juče pred zatvaranje tržišta barel američke lake WTI nafte koštao 31,62 dolara, dok se barelom brenta trgovalo po cijeni od 34,69 dolara.
Razlog zadržavanja niskih cijena je, prije svega, u ogromnim zalihama, ali i učestalim obeshrabrujućim podacima o tržišnim trendovima. Izuzetno blage vremenske prilike u Japanu, Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, uz istovremeno obeshrabrujuće ekonomske izglede u zemljama u razvoju, prije svega Kini, Rusiji i Brazilu, oborile su nivo tražnje za energentima, spustivši je na nivo od svega milion barela na dan, u dijelu godine kada potrošnja iznosi oko 2,1 milion barela. Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency) IEA da bi nivo tražnje u ovoj godini mogao dostići 1,2 miliona barela dnevno. Ovo znači da bi poniranje cijene crnog zlata moglo biti zaustavljeno, iako izgleda za značajnijim porastom, makar u prvoj polovini ove godine nema.
Iako trenutni pokazatelji nikada nijesu jedino na osnovu čega bi bilo racionalno predviđati dalje kretanje cijena, naftno tržište i dalje ostaje između nestabilnog i umjereno održivog. Ipak, ono što je na osnovu prošlogodišnjih cjenovnih oscilacija ustanovljeno jeste da takozvana saudijska strategija ipak funkcioniše.
Naime, ovaj princip odnosi se na namjeru Saudijske Arabije da zadrži postojeći nivo proizvodnje, bez obzira na smanjenu tražnju, kako njen udio u globalnoj ponudi ovog energenta ne bi bio smanjen. Nakon ove odluke koja se odnosi na cijelu proizvodnju Organizacije zemalja izvoznica nafte, kao i cjenovne bitke, koja je nastala kao rezultat ovih odluka, cijena se tokom prošle godine nekoliko puta pokušavala stabilizovati. Do tada je kretanje cijena nafte bilo potpuno neusklađeno s ogromnim porastom proizvodnje, upotpunjenim naglim rastom proizvodnje gasa iz škriljaca. Nakon cjenovnog kraha drastično je počeo da se smanjuje i broj bušotina, kojih je u prošloj godini samo na teritoriji SAD zatvoreno na stotine.
Nivo proizvodnje nafte u OPEC zemljama umanjen je u decembru za 90.000 barela dnevno, no i dalje iznosi 32,28 miliona barela na dan, računajući tu i proizvodnju ponovo pridružene Indonezije.
Neposredno po ukidanju sankcija Iranu očekivano je povećanje proizvodnje za dodatnih 500.000 barela, dok bi se još nekoliko stotina barela devno moglo povećati do kraja marta.
U ovakvim okolnostima cijena nafte mogla bi značajno da se oporavi do sredine godine, no taj oporavak u većoj mjeri će se odnositi na cjenovnu stabilnost, nego na značajniji rast. Ipak, bilo kakav naredni tržišni potres bio bi prijetnja da ovo tržište ponovo učini ranjivim, iako bi vrijeme barela nafte ispod 30 dolara ipak trebalo da je iza nas.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s