Ako se sjećate vremena kada se šira javnost tek upoznavala s konceptom digitalnih valuta, sjećate se i otpora koji su banke imale i načina na koji se ono što je tek bilo u nastanku osporavalo. Danas, međutim, stvari drugačije funkcionišu.

Blockchain tehnologija u početku je mnogima djelovala kao oblast koja, poput svih onih dovoljno naprednih, a suviše komplikovanih stvari, predstavlja zabavu za entuzijaste koji u njenom razvoju nalaze više emotivne satisfakcije, nego materijalne koristi. Rješenja koja su iz nje proizilazila djelovala su jednima vanvremenski, drugima ishitreno, a način na koji je personifikovana obično bi bio vezan za zagovornike oštrih stavova da je postojeći sistem nepravedan i da je velika promjena neophodna.
Kako nije osmišljen da bi samo zastupao revoluciju, već da bi stvarnim, postepenim promjenama otvorio put, koncept digitalnog novca nije bio osporavan na način na koji se odbija apriori neka ideja, već je i svojevrsna borba iz centara finansijske moći protiv pojave koja je pomalo ličila na prijetnju tekao sporo.
Nagla smanjenja vrijednosti digitalne valute bitcoin rezultat su brojnih poteza, od hakovanja platformi, uništavanja sistema za elektronsko rudarenje, do kupovine po tržišnoj i prodaje po skoro nultoj cijeni kada su giganti sa Wall Streeta nastojali da ga iskorijene, no odnos ponude i tražnje činio je svoje.
Fokus je, međutim, dugo bio samo na bitcoinu kao fenomenu, a tek kada se dublje zašlo u ono što uslovljava njegovu neuništivost, uočeno je da je zapravo sistem u kojem funkcioniše taj koji je u stvari revolucionaran.
Danas je, međutim, sve manje oštrih protivnika, a još manje onih koji negiraju uspjeh bitcoina, budući da je uslijedila faza u kojoj su upravo vodeće globalne banke i korporacije pokazale spremnost da infrastrukturu koja je omogućavala promet kriptovaluta koriste u sopstvenom poslovanju. Ovo je velika prekretnica za spoj tehnoloških i finansijskih dostignuća i iz nje bi mogao nastati jedan od najproduktivnijih bankarskih momenata u dosadašnjoj finansijskoj istoriji.
U ovoj fazi već je moguće vidjeti naznake onoga što će blockchain preduzeća biti u bliskoj budućnosti. Riječ je o modelu zasnovanom na zajedničkoj bazi podataka, koja može donijeti mnoštvo poželjih funkcija, a sve to bez ikakve potrebe da se to radi na štetu performansi i skalabilnosti. Ono što je do sada primjenjivano na bitcoin, u transakcijama sa određenim ograničenjima, zapravo bi u bližoj budućnosti moglo da posluži kao osnova za druge transakcije kojima je neophodno omogućiti da posluju u pouzdanijem okruženju. Tačnije, blockchain se sada koristi za skladištenje neprocesuiranih podataka, pretvarajući ih u nepromjenljive fajlove.
Riječ je o modelu koncipiranom na zajednički kreiranoj bazi podataka koja se može prilagođavati na veliki broj načina, zadržavajući istovremeno sve performanse koje ima.
Transakcije ograničenih modela, poput one koje se odvijaju kod bitcoina bazirane su na specifičnom načinu ugovaranja ili prinudnom čuvanju postupka modela, kakav je Ethereum, koji na blockchainu može obavljati poslove od opšte namjene.
Već postoji ogroman broj preduzeća u svijetu koja eksperimentišu s Ethereumom, a uglavnom rade u zatvorenom okruženju, a interesovanje za ulaganje javlja se upravo kod kompanija koje i dalje zadržavaju status tržišnog giganta, ali su svjesne koliko je i strategiju i domen poslovanja neophodno prilagođavati trendovima koji se naziru.
Prva primjena i eksperimentisanje oko blockchaina počinje, prije svega, u sferi prenošenja i razmjene digitalnog sadržaja, dok je dodirnih tačaka sa onim što se odnosi na obračune i finansije uopšte za sada manje zastupljeno.
Iz rezultata nedavno objavljenog istraživanja o digitalnim valutama, u čijoj izradi je učestvovala i njemačka Bundesbanka, moguće je zaključiti da finansijski sektor u narednih nekoliko godina očekuju kompleksnije transformacije nego sve što se dogodilo u posljednjih nekoliko decenija. Pojava digitalnih valuta pokazala je da prostopr za unapređenje elektronskog plaćanja i ostvarivanja zarade od transakcija ne postoji samo u segmentu unapređenja usluge pružene krajnjem korisniku, već i u onome što je podrška tim aktivnostima.
Nastao je kao pokušaj unapređenja bitcoin mreže na kojoj je samo postojala mogućnost obavljanja transakcija, ali nije bila prilagođena drugim aktivnostima koja se, inače, u bankarskom poslovanju praktikuju s novcem, poput štednje i sličnog. Stoga je uloga Ethernuma upravo da pokuša da na osnovama decentralizovane mreže koja postoji kod kriptovaluta kreira opcije koje će omogućiti da se kao pokriće u ugovornim odnosima uzima upravo digitalni novac, bez potrebe da se njegova vrijednost izražava u svjetskim valutama. Prije nekoliko godina ovakva ideja djelovala bi najblaže rečeno kao uzaludna, no već sada nju ne iniciraju samo alternativci, već postoji i ogromno interesovanje subjekata koji su u finansijskom svijetu mainstream. U vremenu proboja bitcoina u globalne finansijske vode očekivanje da će JP Morgan biti zainteresovan da ulaže u ovu tehnologiju bilo bi apsurdno, no do danas ovaj finansijski gigant uložio je milione dolara u finansijski startap Digital Asset Holdings kako bi istraživao potencijale bitcoina.
U privatnim lancima kriptovaluta ne postoji nijedan elemenat kojeg u potpunosti definiše samo ono što su karakteristike lanca, bez mogućnosti da postoji na još negdje. Ovdje, zapravo, leži sav potencijal transakcija u ovakvim mrežama, jer će nakon definisanja vrijednosti biti stvorene mogućnosti za razmjenu, čuvanje, povlačenje i raspoređivanje sredstava bez uključivanja fizičkog novca ili bilo kakvih drugih jedinica mjere u proces.
Prednost je što prilikom prenošenja imovine neće biti neophodna kompleksna računica, jer se sredstva zapravo i ne izmještaju iz lanca, već se samo mijenja zapis koji postoji u bazi.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s