Ako ste ikada govorili ili pisali o kompaniji Apple, već u trećoj rečenici zatrebao bi vam sinonim i tu biste, kao džoker, uvijek mogli upotrijebiti sintagmu “najvrednija tehnološka kompanija”. U godinama kada bi se na vrh liste popela naftna kompanija ExxonMobil koristilo bi se nešto preciznije pojašnjenje – najvrednija tehnološka kompanija. Ne samo ovi sinonimi, već i cijela percepcija odnosa na tržištu mogla bi otići u prošlost ako im se, kao što je najavljeno, pridruži saudijska naftna kompanija, pored koje će nekadašnji giganti djelovati patuljasto.

Postoji velika zabrinutost zbog najave da bi Aramco mogao objaviti inicijalnu ponudu akcijskog kapitala. Veliki broj arapskih i stranih privrednika, profesora i bankara ocijenio je da je riječ o iznenađujućem potezu, pritom nepovoljnim za Saudijsku Arabiju i za čitav bliskoistočni region.
Kada se govori o istoriji kompanije, pominje se priča o otkriću i eksploataciji najvećih energetskih rezervi koje je svijet ikada vidio, što je uslovilo brzu transformaciju pustinjske saudijske kraljevine u savremenu državu. Naftnim rezervama oduvijek se označavalo i nacionalno bogatstvo, zbog čega se mogućnost kupovine akcija kompanije Aramco smatra zabrinjavajućim.
Naftno bogatstvo Saudijske Arabije, koje je u rukama kraljevske porodice, izvor je njihovog uspjeha i uticaja, zbog čega se upozorava na egzistencijalnu krizu širih razmjera ukoliko Aramco objavi inicijalnu javnu ponudu.
Čak i mnogo manje odricanje smanjilo bi njihovu moć koju imaju kao apsolutni vladari arapskog svijeta, koji nadzire Meku i Medinu, ali i centre u kojima se odlučuje o odnosima proizvodnje i cijene nafte.
Kada je prvi put saopštena vijest da Aramco izlazi na berzu, većina brokera, bankara i konsultanata sumnjala je u njenu istinitost, uprkos tome što su je objavili svi relevantni svjetski mediji. U online prepiskama na ekonomskim forumima vijest je, međutim, komentarisana poput onih koje objavljuju satirični portali, a tek kada je predsjednik kompanije Kalid al-Falih potvrdio da ta namjera zaista postoji, počela je velika zabrinutost zbog neizvjesnosti zbog onoga što bi moglo da uslijedi.
Tada je najavljeno da će se djelovati u pravcu izlistavanja kompanije na berzi, čime će kroz prodaju vlasničkog udjela kupcima biti omogućan pristup rezervama 260 milijardi barela nafte.
Aramco bi na berzi uslovio da čak i gigantske korporacije djeluju malo. Samo kada je riječ o naftnim rezervama, one su 10 puta veće od onih koje posjeduje najveća naftna kompanija čijim se akcijama trguje na berzi, ExxonMobil. Vrijednost udjela ove teksaške kompanija kojim se trguje je oko 400 milijardi dolara, prema čemu bi Aramcova imovina potencijalno bila procijenjena na najmanje četiri trilioda dolara.
Tržišnu vrijednost bi, međutim, dodatno uvećale druge okolnosti, zbog činjenice da proizvodi između 9,5 miliona barela nafte dnevno, odnosno osminu ukupne proizvodnje u svijetu. Već i sa 10 biliona dolara procijenjenim akcijama Aramco bi bio desetostruko moćniji od Applea, najvrednije svjetske kompanije kojom se trguje na berzi.
Smanjenje cijena nafte na globalnom tržištu koje je za 18 mjeseci iznosilo čak 75 odsto i kliznulo ispod nivoa od 30 dolara za barel, uz očekivanja da se spusti još niže, uzrokovano je padom tražnje i zasićenosti tržišta naftom proizvedenom u Saudijskoj Arabiji i drugim članicama Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC. Nivo proizvodnje nije smanjen, a taj odnos, poznat i kao “saudijska strategija”, služio je kako bi se držao korak sa američkom proizvodnjom iz naftnih škriljaca. Već ove okolnosti negativno su uticale na mnoge države čija se privreda dominantno oslanja na naftnu industriju.
Iako rukovodi ovom strategijom i Saudijska Arabija plaća cijenu nastavka proizvodnje pri drastično umanjenoj vrijednosti, pa je njen deficit u 2015. uvećan čak 15 odsto, zbog čega se za popunjavanje budžetskih rupa koriste devizne rezerve, koje su do sada siromašnije za 100 milijardi dolara, odnosno skoro za sedminu.
Plan javnih finansija za 2016. pravljen je uzimajući u obzir rast cijena energenata i uz očekivanje da će biti uveden porez na dodatu vrijednost od pet odsto, uz dodatne takse na zaslađene napitke i duvan.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s