Posljednja decenija koja je u većini zemalja sadržala različite faze ekonomskih ciklusa, a u Crnoj Gori obuhvatila prvo ekonomski bum, zatim krizu i prilično spor oporavak čija dinamika se mijenjala još jednom je potvrdila pravilo da se samo one privrede koje su pripremljene na više različitih scenarija i koje dobro razmotre spoljne faktore mogu zaštititi od negativnih posljedica.

Dnevne novineGodine sa početka vijeka, od naftne krize do danas, bolje od jedne faze u savremenoj istoriji ukazale su na razlike među zemljama u kojima se rast ostvaruje zahvaljujući proizvodnji i one u kojima je on baziran na zaduživanju, te kako su u drugom slučaju rizici proporcionalni nivou duga.

Rizik je dodatno uvećan ukoliko se zaduživanje odvija u stranoj valuti, a primjer koji to u domaćim javnim finansijama potvrđuje je kredit za auto-put, kod kojeg se iznos koji će crnogorski poreski obveznici vraćati povećava srazmjerno smanjenju vrijednosti eura u odnosu na američki dolar.

Proteklu sedmicu obilježila je izjava ministra finansija koji je, govoreći o ovom problemu, nastojao da uvjeri javnost u nepredvidivost kretanja kursa dviju valuta. Model za minimiziranje kursnih razlika je, kako je naglasio, nastojao da pronađe u konsultacijama sa bankarima, no oni nijesu mogli dati odgovor o mogućim daljim kretanjima.

Budući da je riječ o dvjema valutama na čije promjene kursa utiču faktori koji su u svjetskim medijima najzastupljeniji, od izvještaja, planova i programa stimulansa Evropske centralne banke i Federalnih rezervi, preko podataka o nezaposlenosti i stopi inflacije, odluka o promjeni kamatnih stopa, do indeksa straha ili kretanja cijene nafte manje precizne procjene mogu praviti i oni koji su samo dobro informisani.

Oni koji su pritom poznavaoci ove oblasti, što bi od bankara trebalo da se očekuje, primjenom kvantitativnih metoda mogu da imaju još precizniji uvid u buduće tokove. Ako već samo korišćenje modela linearne regresije omogućava uvid u načine direktne povezanosti američkih i evropskih tržišnih pokazatelja, na osnovu kojih se dalje mogu računati druge vrijednosti dio neophodnih podataka je već obezbijeđen.

Primijene li se rezultati na četiri moguća scenarija uticaj pozitivnih i negativnih faktora u povoljnim i nepovoljnim okolnostima, odnosno kombinacija ovih faktora, stvara se mogućnost da se prepozna sve što bi moglo da uslijedi.

Pitanje koje se nakon ovoga postavlja je da li su, uz ovako demonstrirano nedovoljno poznavanje finansijske materije, banke u Crnoj Gori u stanju da prepoznaju rizike, te da o njima obavijeste klijente ili postoji potreba da se na ovaj način subjekti koji raspolažu mehanizmima da predvide određena kretanja oslobađaju odgovornosti.

Nema sumnje da su obje mogućnosti dio odgovora koji se nameće shodno svemu što se tokom posljednjih godina u bankarskoj praksi moglo uočiti, zbog čega bi u dogledno vrijeme na najvećem gubitku mogli biti ne oni kojima manjka novca, već povjerenja.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s