Ideju izlaska iz ekonomske krize većina zemalja zamijenila je prilagođavanjem njenim posljedicama, pa je zbog povećanja javnog duga i rasta deficita akcenat na njihovom zadržavanju na nivou za koji se gornja granica vremenom podiže. 

Dnevne novineSvjesna činjenice da kriza postaje trajno stanje većina zemalja pribjegava suzbijanju, ali ne i iskorjenjivanju pojava koje rezultiraju recesijom i rastom nezaposlenosti.

Zemlja u kojoj se problem javnog duga, koji je uveliko prešao iznos cjelokupnog bruto domaćeg proizvoda, pokušao riješiti na način koji je do tada bio poznat samo u teoriji je Japan, gdje su, nakon reizbora Šinza Abea na funkciju premijera krajem 2012. godine preduzete radikalne mjere kojima se ta zemlja pokušavala izvući iz finansijskog haosa.

Pristup, koji je po njemu nazvan abenomija, utemeljen na pospješivanju inflatornog rasta, naišao je na odobravanje širom svijeta. Međutim, svjetske medije ove sedmice obilježili su naslovi koji su, bilo u upitnom ili izričnom obliku, ukazivali na neuspjeh abenomije.

Radikalne mjere nijesu dale rezultate, jer intervenciju države nije pratio rast inovativnosti. Ovo važi u bilo kom društvu, u svakom vremenu, koje god mjere bile preduzete. Podjednako se odnosi i na sve subjekte koji kao podsticaj koriste državni kapital, bilo da je riječ onom neophodnom za oporavak nacionalne ekonomije ili za stimulisanje malih preduzeća.

Ako Japan, čije društvo je prepoznato kao natprosječno inovativno, nije u stanju da se onim što stvara izbori protiv povećanja nezaposlenosti i usporavanja ekonomskog rasta, pitanje je čemu se mogu nadati ona društva koja su na globalnoj listi znatno ispod prosjeka, među kojima je i crnogorsko.

Prognoze ekonomskog rasta u 2015. godini za Crnu Goru variraju između tri i 3,5 odsto, a uzmu li se u obzir faktori koji uslovljavaju oporavak, očekivanja su i više nego optimistična. Previše ohrabrujuća su i objašnjenja negativnih pojava koje se sada uočavaju u crnogorskoj ekonomiji, a koja su prijetnja sistemu javnih finansija.

Povrh svega je i stalna potreba da se svaki problem maskira, da se priča o njemu ublaži i da se pozove na brojku koja u statističkim podacima najljepše izgleda. Inovativno japansko društvo gubi bitku protiv prezaduženosti, jer borba koju je odabrao za “liječenje” ekonomije nije dovoljno efikasna. No, Abe je ipak priznao ne samo postojanje problema, već i svojim građanima objasnio kolike su njegove razmjere.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s