Stav doskorašnjeg francuskog ministra ekonomije Arnoa Montebura da je toj zemlji neophodna izmjena u načinu vođenja ekonomske politike i dovođenje u pitanje onoga što je nazvao „njemačkom opsjednutošću budžetskom strogoćom“ koštalo ga je funkcije.

perperzona austerityPredsjednik francuske vlade Manuel Vals ovakvu ocjenu doživio je kao kap u prepunoj čaši nesuglasica sa ministrom i odlučio da šefu države podnese predlog ostavke kabineta. Dan kasnije Vals je i pokazao da navodnu rekonstrukciju vlade želi da izvrši samo kako bi uklonio Montebura i dvoje ministara koje su ga podržavali.

Premijer i ostali članovi vlade zadržali su funkcije, a javnost u Francuskoj, ali i širom Evrope dobila je pouku da se nije pametno protiviti ekonomskom modelu koji zagovara privredno najrazvijenija članica Evropske unije, pa makar on podrazumijevao i budžetsku strogoću ili, štaviše, opsjednutost njom.

U međuvremenu lideri zemalja Zapadnog Balkana sastali su se u Berlinu sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a na konferenciji je poručeno da je za razvoj regiona neophodna putna infrastruktura.

Sve i ako je među njima bilo onih koji su odbijali da autoputeve ili pruge smatraju prioritetom, državnici zemalja regiona, čije ekonomije posljednjih godina karakteriše pojačana saradnja sa Kinom, uvjerili su se na primjeru ove zemlje da je izgradnja autoputeva, mostova i luka ključna za zemlju koja namjerava da izvozi proizvedenu robu – otkako je ona počela brže i jednostavnije da se transportuje, Kina je postala druga svjetska ekonomija.

Da su poruke o značaju ulaganja u infrastrukturu došle sa neke konferencije u toj azijskoj zemlji, lideri zemalja regiona bi možda i najavili konkretniju saradnju sa nekim kineskim investitorom, u čije rezultate rada bi se uvjerili na licu mjesta.

Međutim, kada se ovakva konferencija odvija u Njemačkoj, domaćini na distanci i nijesu toliko motivisani da se hvale sopstvenom infrastrukturom. Njemačka svakako jeste za svega nekoliko decenija izgradila više infrastrukturnih objekata nego što bi većina drugih evropskih zemalja uspjela, međutim, za njihovo održavanje iz godine u godinu izdvaja sve manje novca, čak skoro deset odsto manje u odnosu na prethodnu.

Prema podacima Evropske komisije Njemačka za održavanje infrastrukture izdvaja znatno manje ne samo od Sjedinjenih Američkih Država, već i od većine evropskih zemalja, što rezultira degradacijom nekada najsavremenijih autoputeva na Starom kontinentu, zapuštenim školama i drugim javnim ustanovama, naročito izvan velikih gradova.

Ovakva slika Njemačke teško je zamisliva onome ko samo posmatra impresivne brojke koje se odnose na izvoz, bruto domaći proizvod, zaposlenost ili zarade. No, zagrebe li se malo ispod površine očaravajućeg budžetskog balansa dolazi se do kritika građana ogorčenih ovakvim stanjem.

Još prošle godine eksperti u vodećim svjetskim finansijskim grupacijama upozoravali su da njemačkim lokalnim zajednicama nedostaje oko 100 milijardi eura ulaganja u infrastrukturu, čak dva i po puta više nego što se na nivou cijele zemlje odvija. Prošlogodišnje zatvaranje Kilskog kanala, prvi put u njegovoj istoriji uslovilo je zagušenja u pomorskom saobraćaju i gubitke za brojne kompanije.

Zatvaranje je uslijedilo nakon što je odlučeno da se napravi rekonstrukcija dotrajalih brana, u čije održavanje nije ulagano godinama unazad. Sva dalja odlaganja redovnog servisiranja ostatka infrastrukture ne samo da povećavaju finansijske izdatke, već i zahtijevaju više vremena.

Ipak, smanjenje javne potrošnje u najsnažnijoj evropskoj privredi ne bi ni bilo toliko važna tema ostatku kontinenta da u Njemačkoj nije zabilježen obeshrabrujući pad BDP-a od 0,2 odsto i prvi u istoriji pad prinosa na 10-godišnje obveznice.

Vijest da je vodeća ekonomija EU stigla na prag recesije aktivirala je signal za uzbunu u ostalim članicama Unije koje samo što se približe oporavku, u narednom kvartalu već posustanu.

Veliki broj funkcionera u evropskim zemljama sasvim sigurno neće pravovremeno odreagovati na alarm, jedni kako bi izbjegli sudbinu Montebura, jer za protivnike štednje u evropskim vladama nema mjesta, drugi zbog potpune dezorjentisanosti u kreiranju sopstvenog razvojnog puta kada ga ne određuje Berlin.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s