Tek što je u svjetskim medijima prestala da se pominje kao poraženi učesnik finanla Svjetskog prvenstva u fudbalu, loše vijesti iz Argentine počele su da stižu kroz priče o ekonomiji. 

argentina perperzonaOva zemlja bila je poražena u bici sa vremenom kada je prošle sedmice propustila rok da plati svoj dvanaestogodišnji dug američkim hedž fondovima, nakon što je Vrhovni sud u Njujorku presudio u njihovu korist.

Okolnosti pod kojima se sve ovo događalo navelo je veliki broj svjetskih medija da umjesto objašnjenja o kakvoj proceduri i kakvim fondovima je riječ za njihov opis koristi epitet „lešinarski“.

Sporazum sa njima, kao privatnim kreditorima, Argentina je potpisala nakon bankrota 2001. godine, u namjeri da između 2005. i 2010. restrukturira 90 milijardi duga. Zbog nepoštovanja rokova lešinarski fondovi osporili su sporazum i zatražili da se na sredstva koja se duguju doda i kamata.

Ovi fondovi izgradili su pozicije u argentinskim energetskim kompanijama, bankama i telekomunikacionim operaterima u fazama kada se očekivalo da će se spor između njihovih povjerilaca i vlasti u Buenos Ajresu biti uspješno riješen.

Peronistička vladajuća struktura iz čijih redova je i predsjednica Kristina Kiršner odlučila je da ne ispuni ovaj zahtjev, nakon čega je agencija Standard&Poor’s ocjenu kreditnog rejtinga snizila sa „CCC-“ na „SD“, odnosno selektivni bankrot.

Reakcije na poruke zvaničnika u Buenos Ajresu da neće ispuniti zahtjev lešinarskih findova u velikom dijelu svjetske javnosti bile su na strani Argentine, osuđujući ovakav odnos prema jednoj zemlji kojoj je neophodno ne samo restrukturiranje duga, već reorganizacija cjelokupnog ekonomskog modela.

Posebna opasnost nalazi se u tome što, da je Argentina u predviđenom vremenu isplatila dug povjeriocima, cijena takve otplate duga iznosila bi oko 15 milijardi dolara.

Sada, međutim, postoji rizik da i svi drugi kreditori, vlasnici argentinskih obveznica krenu stopama američkih fondova i zatraže povrat sredstava, čiji je ukupan iznos oko 120 milijardi dolara. Strategija argentinske vlade naišla je na neuspjeh, a prve žrtve pogoršanja makroekonomske situacije biće drastično skuplji uvoz i pad izvoza.

Za građane ove zemlje pad vrijednosti kursa argentinskog pezosa dodatno smanjuje kupovnu moć, ali i otkriva koliko i koga potezi njihovih zvaničnika zaista štite. Pri stopi inflacije višoj od 40 odsto argentinska vlada i dalje se odlučivala za smanjenje zarada, što je većinu građana dovelo do granice siromaštva.

Stoga ukazivanje na zaštitnički pristup vlade u Buenos Ajresu sasvim sigurno nema nikakvo utemeljenje u ideji da vlast to čini da bi štitila građane, već da ima apsolutno jedinstven pristup prema svim subjektima kojima se isplaćuju sredstva, bilo da su u pitanju kamate povjerilaca ili razlika u primanjima kojom bi trebalo nadoknaditi razlike usljed inflacije.

Vlasti zemlje iz koje potiče tango povlačile sve poteze u njegovom ritmu –  korak naprijed, dva nazad, pa je došlo do pada potrošnje, uprkos decenijskom zamahu koje je argentinska ekonomija imala u fazi oporavka i kada je došlo do značajnog rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Devizne rezerve na najnižem su nivou u posljednjih sedam godina, a industrijska proizvodnja najmanja u posljednjoj deceniji i dodatno opterećena povećanom zavisnošću od uvoza energenata.

Ovakav ishod spora Buenos Ajresa i suda u Njujorku takođe će učiniti da troškovi pozajmljivanja argentinskih kompanija i banaka budu toliki da sklapanje kreditnih aranžmana za njih bude neprihvatljivo, a što bi moglo rezultirati privrednim kolapsom.

Nemogućnošću da ostvari balans između potencijala za prihode i obaveza prema kreditorima, štiteći sebe, argentinska vlada ne samo da je naštetila građanima, već i spoljnotrgovinskim partnerima, prije svega Brazilu i time blokira sve šanse za oživljavanje privreda svih latinoameričkih zemalja koje se godinama bore sa nezaposlenošću, recesijom i inflacijom.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s