Što se više približavao početak Svjetskog prvenstva u Brazilu, povećavao se i broj osvrta na oslabljenu privredu te zemlje i razmatranja da li će joj događaj u čiju organizaciju je mnogo uloženo donijeti sredstva zahvaljujući kojima će započeti faza oporavka.

indija kina ppzKada god bi se govorilo o ekonomiji Brazila, stavljali bi je u kontekst zajedničke sudbine BRIC zemalja, sa Rusijom, Indijom i Kinom, budući da su se faze ekonomskog buma i usporavanja rasta kod sve četiri javljale istovremeno.

Dok zemlje sa prva dva slova iz akronima učestvuju na Mundijalu, jedna sa najvećim, a druga sa minimalnim šansama za osvajanje prvog mjesta, Indija i Kina izostale su sa jednog od najvećih sportskih događaja.

Mundijal je, međutim, mnogo više od sportskog događaja, jer predstavlja jednu od rijetkih situacija koje nijesu direktno ni političke, ni ekonomske, a koje u ogromnoj mjeri utiču na tržišne tokove zemalja učesnica.

Na pitanje kako bilo što može nositi predznak svjetsko, a da pri tome ne uključuje učešće najmnogoljudnijih zemalja odgovor je jednostavan – Indija i Kina se nijesu kvalifikovale za odlazak na Mundijal, međutim, razlozi za takav plasman mnogo su veći od samog učinka u kvalifikacijama.

Prema svemu što je do sada rečeno o uticaju Svjetskog prvenstva na brazilsku ekonomiju koja već duže vrijeme dijeli sudbinu sa indijskom i kineskom, za ove dvije zemlje bi i samo pojavljivanje u Brazilu bilo značajno.

Kina je sportska nacija, koju karakteriše visoka disciplinovanost i rad, o čemu svjedoči i najveći broj zlatnih olimpijskih medalja na svijetu. Indija ima jednu od najmlađih populacija na svijetu, prilagodljivu promjenama, svjetski je lider u kriketu koji u toj zemlji ima kultni status.

Međutim, broj fudbalera u objema zemljama je zanemariv u odnosu na broj sportista u drugim disciplinama, ali iako njegova popularnost raste, fudbalska infrastruktura, stručno osoblje i ukupan ambijent većinu mladih, potencijalnih fudbalera usmjerava na bavljenje drugim sportovima, za čiji razvoj i iz budžeta dobijaju sredstva, budući da se radi o “malim sportovima”.

Kina je, nesumnjivo, u vrijeme kada je putnu i energetsku infrastrukturu prilagođavala ekonomiji zemlje imala mogućnost da izgradi nekoliko stadiona po najvišim svjetskim standardima, koji bi joj obezbijedili da bude domaćin svih onih događaja koji bi donijeli novi priliv kapitala.

Ipak, arhitektonska čuda među stambenim i poslovnim objektima, most preko okeana i autoputevi kakvi ne postoje nigdje na svijetu bili su prioritet, prije svega jer njihova sama izgradnja ne zahtijeva dug put do valorizacije, kao u slučajevima gdje je ona usko povezana sa jednom strukom i malim brojem profesionalaca koji bi ih koristili.

No, posmatrajući ekonomski razvoj Kine tokom posljednjih pet decenija, kod brojnih investicionih, tržišnih i monetarnih aktivnosti uočljivo je kopiranje američkog modela. Dugo rezervisana prema svemu što dolazi sa Zapada, Kina je ipak uvidjela da može postati ekonomski rival Sjedinjenim Američkim Državama preuzimajući iz njenog razvojnog modela sve ono što donosi uspjeh i odbacujući ono što bi u budućnosti moglo nanijeti štetu.

Nastavak kinesko-američkog rivalstva prenijet je dijelom i iz ekonomije u sport, sa motom da je na svakim narednim Olimpijskim igrama najvažnije svojoj zemlji donijeti što veći broj medalja. Ne poredeći sume, ulaganja u sport u Kini i SAD odvijaju se gotovo po istom principu po kojem i otkup državnih obveznica drugih zemalja – ulaže se najviše u one kategorije koje na mikro planu već u kratkom roku mogu donijeti korist.

Globalne prilike bi, međutim, ipak mogle uticati da dva azijska giganta sredinom ovog vijeka postanu značajni igrači i u ovoj oblasti, ali je za to potrebno da stasaju još najmanje dvije generacije fudbalera.

I za Indiju i za Kinu je izuzetno važno da što prije pronađu alternativu postojećem razvojnom modelu koja podrazumijeva i ukupnu promjenu navika tamo gdje su prilagodljive, zbog čega će se vrlo brzo okrenuti ka onome što prepoznaju kao korisno.

Pobjeda, 16.06.2014.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s