Kada se na osnovu podataka iz prethodnih kvartala predviđa rast ekonomije u jednoj zemlji za tekuću godinu, prognoze često variraju, a razlike su najuočljivije između brojki koje objave domaći i strani subjekti, pa se nerijetko komentariše kako je Međunarodni monetarni fond potcijenio, a Svjetska banka precijenila potencijale jedne zemlje.

Razlike, takođe, postoje i među predviđanjima koje objavljuju institucije u samoj zemlji, pa je gotovo nemoguće naići na primjer gdje se prognoze centralne banke i vlade, odnosno ministarstva koje se odnosi na ekonomiju ili privredni razvoj poklapaju.

Međutim, suprotstavljene prognoze Centralne banke Brazila i ministarstva ekonomije u toj zemlji ukazuju na, za jedne nedovoljne, a za druge suštinske efekte održavanja Svjetskog prvenstva u fudbalu na ekonomski rast u 2014. godini.

Brazil, gotovo čitavu deceniju svrstavan među četiri vodeće ekonomije u razvoju na globalnoj sceni, kao i preostale zemlje od čijih početnih slova naziva je skovana skraćenica BRIC danas pokazuje razočaravajuće rezultate i navodi na zaključak da je era njihovog uspona okončana ili obustavljena na najmanje nekoliko godina.

Ekonomija Brazila u prošloj godini imala je ograničen i za potrebe snažnijeg razvoja nedovoljan rast od svega 2,3 odsto. Pesimistične prognoze međunarodnih finansijskih institucija preplavile su medije već nakon objavljivanja godišnjih podataka za 2013. godinu, ukazujući da čak ni fudbalski spektakli koji će privući posjetioce iz svih krajeva svijeta neće učiniti ništa što bi ulilo nadu da je oporavak moguć.

Centralna banka Brazila prognozira da će se, uprkos Svjetskom prvenstvu i svom prilivu kapitala koji ga prati rast u 2014. dodatno smanjiti na svega 1,6 odsto. Na drugoj strani, Ministarstvo ekonomije Brazila očekuje ne samo da se stopa rasta neće smanjivati, već da bi čak mogla blago porasti na 2,5 odsto u ovoj godini.

Već četiri godine Brazil bezuspješno pokušava da zaustavi trend snižavanja stope privrednog rasta, bori se sa previsokom inflacijom, kao i visokom cijenom rada nedovoljno kvalifikovane radne snage za koju, usljed nekonkurentnosti u odnosu na Kinu i Indiju razvijene zemlje nijesu zainteresovane.

Jedan od problema je i precijenjena valuta, brazilski real, zbog učestalih intervencija centralne banke na valutnom tržištu, čiji kurs u ovakvim uslovima dodatno otežava izvoz. Tokom posljednje dvije godine došlo je i do brojnih poremećaja u poreskoj oblasti, rasta crnog tržišta i pokušaja da se ono suzbije kroz različite reforme od kojih ni jedna nije dala vidljive rezultate.

Za Brazil je 2014. značajna i po tome što j izborna godina, zbog čega se vladajuća Radnička partija suočava sa ograničenijima da zadrži povjerenje birača, a da ujedno sprovede i sve mjere neophodne za snižavanje stope inflacije sa dugogodišnjih više od šest odsto na planiranih 4,5 odsto i zaustavi rast javne potrošnje, te se izbori sa sivom ekonomijom, što su poreske vlasti prinuđene da rade na prilično nepopularan način.

Kada je riječ o ekonomskim efektima samog Mundijala, očekuje se da će u narednih mjesec dana Brazil posjetiti oko 3,7 miliona ljudi sa prosječnom potrošnjom od dvije i po hiljade dolara tokom boravka u toj zemlji.

Ugostiteljske i maloprodajne cijene su već uvišestručene, pa se brazilske vlasti nadaju značajnijem prilivu budžetskih sredstava, odnosno da će se na osnovu poreza prikupiti više od tri milijarede dolara.

Olakšavajuća okolnost je što Brazil ipak ne zabrinjava rast javnog duga, no pitanje je da li će kreditni aranžmani biti neophodni za oporavak, u slučaju da planirane tri milijarde dodatnih budžetskih prihoda tokom Mundijala budu nedovoljne, s obzirom na troškove predizborne kampanje koja kreće odmah po njegovom završetku.

No, i taj iznos je gotovo četvrtina sredstava uloženih samo u izgradnju i rekonstrukciju stadiona koja je koštala 11,5 milijardi dolara. Brazilci se, ipak, sada fokusiraju na fudbal, pa, iako su rezultati nepredvidivi, od ekonomskih će nesumnjivo biti bolji.