Zagovornici otvorenog tržišta već više od dva vijeka stavove baziraju na ideji da ne postoji sredstvo koje bolje doprinosi dobrim odnosima dviju zemalja od slobodne trgovinske razmjene.

otvoreno trziste perperzonaDva svjetska rata, Hladni rat i desetak ekonomskih kriza potvrdili su podložnost zemalja međunarodnim sukobima prouzrokovanim pogoršanjem trgovinskih odnosa, no nikad kao danas nijesu postojali toliko konkretni primjeri koji bi potvrdili izreku francuskog političkog ekonomiste Frederika Bastije da, ako granicu jedne zemlje ne pređe uvezena roba, nju će preći vojska.

Dešavanja u Ukrajini nesumnjivo su jedan od najupečatljivijih primjera kojim se potvrđuje pravilo koje ni danas gotovo niko osim zagovornika slobodnog tržišta nije pokazao da je zaista razumio, još manje usvojio.

Ostatak je decenijama išao komplikovanijim putem, stvaranjem sve težih uslova u trgovini i zanemarivanjem negativnih uticaja protekcionizma na privredu. Nakon Drugog svjetskog rata ključne promjene u odnosima evropskih zemalja ostvarene su, prije svega, jačanjem robne razmjene.

U konkretnim slučajevima, najuočljiviji su primjeri šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka u odnosima Francuske i Njemačke, zatim Njemačke i Rusije, te Austrije i Francuske. Spoljnotrgovinska razmjena javila se kao posljedica želje da se Evropa, koja se teško oporavljala od ratnih stradanja obnovi, a jedini put bila je ekonomska saradnja.

Negativni rezultati uskraćivanja trgovinskih sloboda najvidljiviji su kod članica Evropske unije. U ranijoj istoriji zemalja-osnivača, dok je udruživanje bilo bazirano isključivo na trgovinskoj i energetskoj saradnji gotovo da se nikakva kriza nije mogla ni naslutiti.

Činjenica je da je EU iz godine u godinu postajala sve značajniji politički subjekat na međunarodnoj sceni, ali je sa svakim proširenjem njena ekonomska moć sve više slabila.

Razlog nijesu isključivo učlanjivanja ekonomski manje razvijenih zemalja, već i noviji ugovori koji su tržišne putanje učinili kompleksnijim, a procese zahtjevnijim, te čitav sistem dodatno zatvorenijim za sve zemlje van Unije.

Na globalnom planu, istorijski podaci pokazuju da što je slobodnija trgovina bila u jednoj zemlji, to je ona vodila i manje ratova, te da je otvorenost tržišta smanjivala opasnost od napada.

Uzroci se, svakako, nalaze i u stepenu demokratije samih zemalja, ali praksa pokazuje da je za ulaženje u konflikte uticaj ekonomskih ograničenja uvijek bio dominantniji faktor od samog smanjivanja stepena demokratije.

Takođe, za upadanje u međunarodne sukobe mnogo veće šanse imaju zemlje u recesiji, dok je u fazama ekonomskog buma takav scenario gotovo nezamisliv.

Na mogućnost konflikta dodatno utiče i geografska udaljenost, zahvaljujući čemu je više puta izostao direktan sukob Sjedinjenih Američkih Država i Kine, no među ključnim komponentama za međunarodnu razmjenu je odsustvo državnog protekcionizma.

Primjer za to su ponovo SAD i Kina. Kada je prestala da bude zatvoren sistem, u američkoj javnosti percipiran kao neprijateljski nastrojen i kada su američki i kineski privredni subjekti pojačali saradnju došlo je do ostvarivanja obostrane koristi u najvećem obimu u kojem se na globalnom nivou do tada ikada dogodilo.

Svijet se danas suočava sa zatvaranjem jednog sistema okrenutog novom vidu protekcionizma, koji se ne dešava željom da se on zaštiti, već je uzrokovano ekonomskim slabljenjem, a podstaknuto nametanjem sankcija.

Riječ je o Rusiji čija ekonomija slabi, što potvrđuje pad kreditnog rejtinga, slabljenje kursa nacionalne valute, kao i drastičan odliv kapitala iz zemlje, a koja sve to pokušava da nadoknadi davno napuštenim mehanizmima, zatvaranjem za međunarodnu razmjenu koji je do danas postojalo još jedino u Sjevernoj Koreji.

Zapad koji se načelno protivi takvom stanju dodatno ga pospješuje najavom novih sankcija, čineći Rusiju još zatvorenijom i još opasnijom po sve one koji joj na taj način uskraćuju saradnju.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s