Kada se početkom ove decenije svjetska ekonomija počela oporavljati od krize, globalna javnost uvidjela je da popraviti stanje u finansijskom sektoru ne znači samo povećati stopu rasta, već i promijeniti koncept razvoja.

afrika perperzonaAko bismo se vratili samo vijek unazad, čovječanstvo bi nam izgledalo kao beskrajna paleta resursa i potencijala. Zaista, na početku 20. vijeka intenzivan razvoj nauke i tehnologije bio je nesumnjivo u najvećem balansu sa brojem stanovnika na planeti, ali i tempom života – sa manje od 1,8 milijardi ljudi u svijetu nije bilo nemoguće praviti dugoročne ekonomske i demografske prognoze.

Tokovi kapitala u vijeku koji su obilježila čak i dva svjetska rata, promjene sistema i revolucije, događali su se ipak u ciklusima u kojima je krizama bilo moguće predvidjeti i početak i kraj, a višegodišnje faze privrednog rasta mogle su se predstaviti kružnom linijom.

U 21. vijeku umjesto na kružnice krize liče na spirale – periodi između kulminacije i oporavka su sve kraći, a ekonomska budućnost se gubi u nejasnoj tački.

No, sa demografijom i resursima je drugačije, zbog čega se uočava da najveće potencijale za rast i razvoj ima Afrika. Pored toga što velesile, a prije svih Kina, tu traže sve ono što su na svojoj teritoriji eksploatisale, demografska slika govori da je Crni kontinent onaj koji će biti najprilagodljiviji novom dobu.

Osim što bi se tokom 21. vijeka afrička populacija mogla udvostručiti na više od dvije milijarde, već sada oko 300 miliona Afrikanaca živi u zemljama iz kojih ne vode porijeklo.

Činjenica da je društvena slika na cijelom kontinentu podložna promjenama ogromnih razmjera i da je riječ o izrazito, u kulturološkom smislu i po ekonomskom bogatstvu heterogenoj strukturi, kao i da postoje potencijali koji su očuvani isključivo zahvaljujući izostanku „zapadnog“ načina življenja, kojem je u izvjesnoj mjeri pribjegao čak i Daleki istok, u želji da sustigne zapadne rivale s kojima se u nekim segmentima i poistovijetio.

I Zapad i Istok razvili su u podjednakoj mjeri tehnologije za življenje u novom vremenu, ali ono što objema stranama ponestaje su resursi, pa je i razlog zbog kojeg će afričke zemlje biti u prednosti što će tražnja za onim što posjeduju rasti, te će i postajati skuplje, dok istovremeno tržišna bitka dvije konkurentske strane svijeta već u startu obara cijene svega onoga što Crni kontinent uvozi.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s