Protekla sedmica bila je u znaku ocjena kreditnog rejtinga koje su iznenadile širu javnost. Gotovo istovremeno bonitetna agencija Moody’s povećala je rejting Grčke za dva stepena, sa C na Caa3, dok je samo dan ranije Standard & Poor’s snizio vrhunski rejting Holandije sa AAA na AA+.

kreditni rejting perper-zonaRazlog da se „nagradi“ Grčka zvanično je protumačen u procjeni da je došlo do pomaka u sprovođenju ekonomskih reformi, iako je po srijedi činjenica da tu zemlju čekaju nova zaduživanja i da se grčke vlasti i mešunarodni kreditori o novom paketu novčane pomoći mogu dogovoriti jedino pod uslovima prihvatljivijim za obje strane, što porast rejtinga omogućava.

Sa druge strane, Holandija, koja se tokom čitavog perioda trajanja ekonomske krize držala u samom evropskom vrhu, relativno je usporila napredak u ključnim ekonomskim oblastima, koji je i dalje na zavidnom nivou u odnosu na evropski prosjek. Nova ocjena holandskog kreditnog rejtinga bazirana je na činjenici da su rast bruto društvenog proizvoda, kao i perspektive privrednog rasta slabije od prvobitnih prognoza.

Dakle, u oba slučaja riječ je o odstupanjima od prethodno datih prognoza. Dok je Grčka relativno ohrabrena šansom da će joj prijeko potrebna sredstva za oporavak biti pozajmljena pod povoljnijim uslovima, holandska javnost je zabrinuta zbog nove ocjene. Holandski ministar finansija Jerun Dijselblum degradiranje rejtinga istog dana je prokomentarisao kao važan signal koji treba ozbiljno shvatiti, zbog činjenice da ga svjetsko tržište ozbiljno shvata ocjene agencije S&P. Druge dvije vodeće rejting agencije, Moody’s i Fitch nedavno su potvrdile „trostruki A“ rejting holandske ekonomije, a i sama procjena S&P navodi da su izgledi u narednom periodu stabilni.

No, i pored toga, holandski zvaničnici su najavili hitno razmatranje mjera za uspostavljanje bržeg rasta, budući da ih je ovakav zaključak ohrabrio za nove reforme. Mnogi brojčani podaci u holandskoj ekonomiji ipak ukazuju na mnogo bolje stanje nego u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, izvoz je veći za oko dva odsto u odnosu na prošlu godinu, a u budžetu se očekuje suficit. U Holandiji, međutim, zabrinjava snižavanje stope inflacije tokom posljednjih mjeseci, što u kombinaciji sa povećanjem javnog duga smanjuje mogućnosti da se kroz ubiranje sredstava od poreza na potrošnju akumuliraju veće sume u budžetu.

Takođe, zabrinjava i stanje na tržištu nekretnina, gdje je tokom posljednjih par godina došlo do oštrog pada cijena, što je poremetilo brojne procjene, ali i izazvalo neizvjesnost zbog očekivanih daljeg pojeftinjenja, do prije par godina izrazito skupih kvadrata stambenih jedinica. Ipak, Holandija ima velike rezerve bogatstva, a jedan od najznačajnijih indikatora održivosti su stabilni penzioni fondovi. Ono što, međutim, utiče na nestabilnost u ovoj zemlji jesu spoljni udari i ukupna dešavanja u eurozoni koji dinamiku rasta javnog duga čine problematičnom, jer prednosti eksploatacije ogromnih prirodnih bogatstava i energetskih potencijala nije moguće pospiješiti sprovođenjem mjera u monetarnoj politici.
Drugim riječima, euro danas smeta holandskom privrednom rastu, jednako koliko koristi Grčkoj, a procjene rejtinga su to i pokazale. No, situacija sa eurom i promjenama u kreditnom rejtingu dijeli Evropsku uniju na dvije, po mnogo čemu različite cjeline. Jedna je ona južna, u kojoj su četiri velike ekonomije – Italija, Španija, Grčka i Portugal zapale u ogromnu dužničku krizu, u kojima je nezaposlenost na alarmantnom nivou, a privredni rast drastično usporen.

Spremnost na reforme u ovim zemljama javila bi se tek nakon što njihov napredak bude pohvaljen, a ocjena stanja poboljšana. Sa druge strane, zemlje na sjeveru Evrope potpuno drugačije reaguju na komentare koji dolaze spolja. Za njih je i najmanje utvrđivanje nedostataka signal da moraju raditi više i bolje kako bi nadoknadile propuste, a kreditni rejting nešto čemu pridaju mnogo više značaja nego opušteni stanovnici Mediterana.

Moderna nauka spojila je ekonomiju sa brojnim drugim disciplinama, pa su se mnoge teorije javile u njenom presjeku sa psihologijom. Iako zvanično neprihvaćena, zbog činjenice da migracije kroz EU stanovništvu ni jednoj zemlji više ne omogućavaju homogenost, teorija o uticaju klime na mentalitet najviše je dokazivana na primjeru radnih sposobnosti i motivacije. Dok je u hladnim evropskim zemljama poslovna disciplina maksimalna, a rezultati i međunarodne ocjene ono čemu se posvećuje posebna pažnja, na jugu se usporeni aktiviraju, a opušteni zainteresuju tek nakon komplimenata i nagrada.

Da li zbog mediteranske klime ili ne, ali i stanovnici Balkana su vrlo slični svojim susjedima južnjacima, pritom i skloniji da kritiku dodatno tumače i kao oznaku neprijateljstva i straha da je cijeli svijet, naročito zapadni, u zavjeri protiv njih. Sudeći po dosadašnjoj praksi, za ostvarivanje napretka međunarodni subjekti moraće još mnogo da nas hvale.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s