Bilo da su vam ekonomske teme zanimljive ili ne, red veličina u svjetskom bogatstvu i kupovnoj moći znate, čak i ako je globalno tržište posljednje o čemu razmišljate. Takođe, sa sve većom potrebom da se neki, do prije izbijanja krize u javnosti manje isticani procesi objasne, počeli su se praktikovati slikoviti primjeri, naročito kada se ilustruju ekonomske relacije Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Malo ko nije čuo da bi „američka privreda bila jako uzdrmana kada bi Kina odlučila da više ne uvozi Coca Colu“. No, između skupa ovakvih uprošćenih primjera i onoga što se u nedostatku činjenica nerijetko pokušava objasniti teorijama zavjere postoji jedan presjek koji ukazuje da je najmnogoljudnija zemlja ujedno i najveći uvoznik svega i da od njene tražnje na svjetskoj ekonomskoj sceni zavisi cijena baš svega.

Najočigledniji primjer su kretanje cijena u naftnoj industriji i kalkulacije trgovaca naftnim fjučersima koje se baziraju na pokazateljima da li kineska ekonomija jača ili slabi, što će dalje definisati tražnju, a ona uticati na cijenu. A da dešavanja u Kini utiču na cijene svega čim se globalno prometuje potvrđuje posljednji primjer sa digitalnom valutom bitcoin.

Nakon što je početkom aprila na ovim stranicama objašnjeno kako korišćenje valute na peer-to-peer korisničkoj mreži funkcioniše i kada su analizirana moguća dalja kretanja na osnovu zakonitosti koje postoje s obzirom na ograničenu količinu raspoloživih resursa, ali i specifičnost što fizički nije prisutna ni u jednoj zemlji u svijetu, uslijedila je serija preispitivanja i bezuspješnih pokušaja da se objasni da je riječ o nečemu što će se, shodno svim do sada poznatim primjerima naglog rasta, rasprsnuti kao balon.

Drugi su tvrdili da je je u pitanju nešto što bi se, navodno, prije moglo povezati sa kriminalnim aktivnostima, nego sa tržišnim principima, naročito zato što se nagli rast vrijednosti sa 50 na 200 dolara vremenski poklopio sa zamrzavanjem bankovnih računa na Kipru. Nakon pada na ispod 50 dolara, te novog rasta na oko 100, situacija je tokom ljeta bila relativno stabilna i na vrijednost bitciona nije bilo značajnijih uticaja od zakona ponude i tražnje.

Situacija je počela značajnije da se mijenja ove jeseni – veliki iskorak bila je odluka njemačkog ministarstva finansija sredinom avgusta da odobri košišćenje digitalne valute u privatnim transakcijama, što je, nakon nešto više od mjesec dana, navelo i Evropsku centralnu banku na zaključak da ovaj vid trgovine ne predstavlja rizik po cjenovnu stabilnost. Afirmativniji signal od toga da Njemačka nešto dopušta, ne samo u EU, nego i mnogo šire nije mogao postojati, pa su se, nakon zelenog svijetla u Bundestagu, povoljne okolnosti za rast vrijednosti bitcoina doslovno nizale same od sebe – rastao je broj online kupovina koje su, umjesto putem PayPall servisa, sve intenzivnije plaćane digitalnom valutom.

Popularizaciji bitcoina doprinijelo je instaliranje bankomata u Vankuveru ovoga ljeta, koji je omogućio transakcije razmjene za kanadske dolare. No, cijeloj priči najveći zamah dala su dešavanja u Kini. Iako se kineske vlasti do sada nijesu oglašavale o tome koliko je bitcoin poželjan ili suvišan u njihovoj trgovini, upliv digitalne valute u tu zemlju najveći je do sada. Vrijednost bitcoina dodatno je podigla mogućnost da se na sajtu Baidu, koji je u Kini ono što je za ostatak svijeta Google, za njegove servise plaća na ovaj način.

Od početka novembra vrijednost bitcoina uvećana je gotovo četvorostruko – sa 214 na više od 850 dolara, da bi u ovoj fazi ponovo tržišni principi uslovljavali njene oscilacije. Sa porastom zastupljenosti digitalne valute smanjuje se mogućnost da bi moglo doći do fatalnog gubitka vrijednosti – ona se, u krajnjem slučaju, može vratiti na 250 dolara koliko bi i iznosio ovogodišnji prosjek, ali zbog činjenice da, uprkos većoj zastupljenosti, za razliku od ostalih valuta ne dolazi do doštampavanja, ne može doći do gubitka vrijednosti na taj način. Sa druge strane, što pozitivniji makroekonomski podaci budu stizali iz kineskih institucija, dolaziće i do dodatnog rasta njegove zastupljenosti na tržištu na kojem mu je prohodnost do sada najzastupljenija.

Borba sa anonimnim kupovinama koje bitcoin omogućava sada se može svesti samo na nastojanja FBI da ugasi sajtove kakav je bio Silk Road, kojim su se na ovaj način nabavljali narkotici, a nakon čijeg gašenja se pojavilo nekoliko novih. Ipak, borbe sa konkretnom  digitalnom valutom, u digitalnom vremenu, pored dopusta Njemačke i zastupljenošću u Kini bilo bi besmisleno da ima.