Twitter: Kupiti ili ne kupiti akcije?

Vijest sa tržišta koja je obilježila prethodnu sedmicu odnosila se na akcije mikrobloga Twitter čija je cijena nakon prvog dana od izlaska na berzu uvećana za čak 73 odsto. Kako se ova društvena mreža nerijetko posmatra kao (ne)uspješni nasljednik Facebooka čiji upliv u korporativne vode je u vrlo kratkom roku razočarao ulagače, tako se i Twitterovo pojavljivanje u na tržištu kapitala posmatra kroz poređenje i pitanje da li će i ovoga puta oni koji su na startu uložili novac kasnije biti na gubitku.

perperzona twitterJedan od osnovnih faktora koji definiše cijene – odnos ponude i tražnje, u debitantskim trenucima išao je u prilog vlasnicima akcija. Tražnja je, zbog ogromnog interesovanja uticala na rast cijena, a uslovljena je velikim očekivanjima – u svijesti virtuelne javnosti koja pravi „jasnu razliku“ između Facebooka i Twittera jeste da je drugi „nešto potpuno drugačije“, što se dalje reflektuje i na očekivanja u finansijskom svijetu. Oni kojima poređenje ova dva servisa izlazi iz samih okvira percepcije napravili su razliku između onoga što se označava sa FB i TWTR, na osnovu informacije koja nije imala zapažen odjek u javnosti, a to je da je uprava Twittera prilikom predaje dokumentacije za IPO iskoristila novu mogućnost primjene jedne od opcija koju je prošle godine, kroz novi regulatorni okvir uvela administracija Baraka Obame, a zahvaljujući kojoj se podaci do izlaska na berzu kompanije koja prihoduje manje od milijardu dolara godišnje smatraju strogo povjerljivim.

Sam faktor tajnosti uslovio je da u prvim trenucima špekulacije zainteresuju sve one koji šansu vide u nedokučivom, što je dalje rezultiralo rastom cijene akcija. No, već drugog dana vidjelo se da dostignute visoke cijene akcija ne samo da ne mogu da se održe, već i padaju – i dalje ne ispod početne vrijednosti, ali trend pada je neminovan. Ukoliko su vam tržišta kapitala sastavni dio života onda sigurno nijeste mogli izbjeći pitanja svih onih koje je izlazak Twittera na berzu zainteresovao, a koja su bila vezana za isplativost ulaganja u njegove akcije. Tačnije, čak i oni koji imaju vrlo malo iskustva sa berzanskim poslovanjem priželjkivali su da im omiljeni mikroblog, pored zabave donese i zaradu. Razlozi su jasni – izlazak je najavljivan mjesecima, broj korisnika je rastući, a značaj ovog servisa sve više se potvrđuje njegovom primjenom u poslovnom svijetu.

Ovdje uviđate važnost faktora popularnosti – na primjer, pokušaji da nagovorite druge da ulažu u akcije kompanije Yahoo uglavnom bi bili presječeni pitanjem „zašto kad njega niko ne koristi već godinama?“, da bi vam priznanje da ste bili u pravu bilo izrečeno tek nakon uvida u mjesečnu tabelu kretanja cijena. Yahoo je, nakon što je Google obogatio korisničko iskustvo gotovo svim servisima, doslovno pao u zaborav velikog dijela populacije, ali oni koji, naročito u posljednjih godinu dana ulažu, nikako nijesu na gubitku. Vrijednost akcija raste sporo, ali sigurno, što je, uostalom i najizvjesniji način osiguravanja dobiti.

Stoga, ukoliko se situacija sa Twitterovim akcijama analizira sa finansijskog stanovišta, savjet je da se sa ulaganjem novca ipak sačeka. To što je ova društvena mreža dostigla skoro četvrtinu milijarde korisnika, od kojih se najveći broj njih priključio tokom posljednjih godinu dana, to svakako nije garant da bi se ni približan trend rasta mogao nastaviti u daljih dvanaest mjeseci. Druga stvar je što Twitteru, za razliku od Facebooka nedostaje faktor „zavisnosti“, odnosno, ogroman broj korisnika nije aktivan i ne provjerava prečesto dešavanja na ovom servisu. Treće, suviše mali broj potencijalnih ulagača u ovom slučaju pravi razliku između vrijednosti i cijene – oni su spremni da plate ono što košta određeni iznos, ali što bi tek nakon određenog preioda moglo imati određenu vrijednost. Na kraju, ukoliko cijelu stvar posmatramo krajnje objektivno, možemo samo doći do zaključka da je vrijednost Twittera precijenjena.

Zarada na promjeni cijene akcija bi se stoga mogla dešavati na mahove, a trendovi rasta bi bili isuviše kratki za bilo kakvo planiranje. Stoga, kupovati akcije Twittera ukoliko već nijeste u ovim tokovima rezultirala bi samo suočavanjem sa ogromnim rizikom i neizvjesnošću, tim više što u političko-ekonomskom trenutku u kojem će se Sjedinjene Američke Države nalaziti do januara nalaže promjene odluka tako da im eventualni negativni efekti novih odluka američkih vlasti nanesu najmanje naštete. Ukoliko bi vam Twitter bio samo dio svega što već imate u portfoliju – poželjno je trgovati tako da osigurate premije na drugim mjestima kako bi pokrile moguće gubitke. Pritom, ovdje je presudno to što u istoriji kompanije nemate nikakav pregled podataka o načinima na koje su njeno poslovanje pogađali ukupni ekonomski faktori, što predviđanja kretanja cijena već od početka 2014. godine čini izuzetno teškim.

Svaki iskusniji berzanski igrač preusmjeriće vašu pažnju na akcije ne tako popularnih kompanija i odvratiti vas od izazova zvučnog i popularnog. Ukoliko im, ipak ne možete odoljeti – dobro se zabavite, jer samo kada je nešto zabavno ne žalite ni kada gubite.

Bitka za bitcoin do posljednjeg daha

Elektronski novac bitcoin sve više dobija na popularnosti, iako mu većina ekonomista širom svijeta dugo nije pridavala značaj sve dok mu vrijednost nije počela vrtoglavo rasti. Bitcoin ima stvarnu vrijednost.

bitcoin-perperzonaRiječ je o open-source softveru koji je 2009. godine kreirao Satoši Nakamoto, a uz koji je omogućeno korišćenje valute na peer-to-peer mreži korisnika. Bitcoin se koristi za različite vrste online plaćanja tako što ga korisnik šalje na adresu primaoca u poruci u kombinaciji sa privatnim ključem, koji je poznat samo pošiljaocu. Svaki korisnik na objema stranama ima fajl koji služi kao novčanik i predstavlja proizvoljnu količinu pari ključeva. Ovo omogućava raspolaganje samo sopstvenim novcem i korišćenjem jednog iznosa samo jedan put – kao i kada je riječ o stvarnom novcu.

Osvrti na ovu pojavu u početku bili su daleko od analitičkih, više sa nevjericom i bez mnogo ozbiljnog posvećivanja ovom pitanju. Čak je i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman u jednom starijem članku pokazao da ni vrhunsko poznavanje ove oblasti nije uslov za razumijevanje načina na koji funkcioniše bitcoin, ili je samo površnim osvrtom na temu, uporedivši ga sa zlatnim standardom, pokušao da prikrije stvarni značaj „izmišljene valute“ i zaštiti ionako uzdrmani svjetski finansijski poredak.

Greška koju ekonomisti prave u ovom slučaju je pretpostavka da bitcoin funkcioniše kao pravi novac, što nije slučaj. On, iako postoji kao sredstvo razmjene, ne oponaša sve tradicionalne funkcije novca, kakve su očuvanje vrijednosti i obračunska jedinica. Ovo se najjasnije može objasniti na primjeru da je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do naglog rasta vrijednosti bitcoina. U klasičnoj ekonomiji, da je bitcoin isto što i novac ovdje bi se govorilo o deflaciji, jednako kao i kada bi se, u trenucima kada, nakon dostizanja izuzetno velikih iznosa ovaj bitcoin balon eksplodira, a vrijednost drastično opadne dolazilo do inflacije.

No, sa bitcoinom to nije slučaj, ova inflacija i deflacija nemaju efekta na rastuću bitcoin ekonomiju, jer mu je vrijednost kreirana nakon što su ga korisnici dobrovoljno prihvatili kao sredstvo plaćanja u stvarnim transakcijama. Oni se mogu razmijeniti i za postojeće valute, po vrijednosti koja važi na određeni dan, ali bitcoin nije cjenovni denominator. On se, međutim, nalazi u sastavu brojnih investicionih portfolija, a zakoni ponude i tražnje omogućili su bankama koje su ga imale u posjedstvu da mu obore vrijednost plasirajući ga na tržište po izrazito niskoj cijeni. No, to je trajalo sve dok bankari nijesu iscrpili ove zalihe i izgubili mogućnost da dalje utiču na vrijednost bitcoina, čime postepeno i dolazi do realizacije prvobitne zamisli – da novcem upravljaju svi koji ga i koriste, a ne samo elite centralnih banaka.

Ovakva ideja nesumnjivo lako postaje prihvaćena kod populacije širom svijeta, preopterećene dugovima i ratama kredita koji prispijevaju na naplatu upravo u trenucima dok im valutne razlike ne idu u prilog. Alternativni načini plaćanja postojali su i ranije, ali je bitcoin postao zanimljiv javnosti iz jednog sasvim drugačijeg razloga. Ukupna vrijednost bitcoina na berzi je milijardu dolara, ali je ono zbog čega je postao tako popularna tema u ekonomskim krugovima upravo ispitivanje da li se radi o nečijoj skrivenoj namjeri da uništi kompletan finansijski i bankarski sistem u svijetu. Ovo je bio i razlog da se u brojnim osvrtima na ovu pojavu ukazuje na potencijalnu opasnost i rizik, a nije li to upravo ono što čine sistemi u trenutku suočavanja sa sopstvenom nemoći.

Bankari postaju svjesni da se bliži kraj ere u kojoj suvereno dominiraju svjetskim novcem, zbog čega se u javnost sve češće plasiraju upozorenja da je riječ o sumnjivim i rizičnim oblicima ulaganja. Ono što se kao pouka može izvući iz sadašnjih trendova i orijentisanosti velikog broja tržišnih ulagača jeste pad povjerenja u euro i dolar, kao i najava nove, postepene preraspodjele bogatstva koju je iniciralo nepovjerenje građana u finansijski, prije svega bankarski sistem.

Povjerenje u bitcoin posebno raste iz razloga što na njegovu vrijednost ne utiču odluke ni jednog centra moći poput političkog i ekonomskog establišmenta, zbog čega je i njegov upliv u finansijske tokove revolucionaran. Jedno je sigurno – dominaciji finansijskih elita koje su stvorile krizu polako dolazi kraj, a strah od bitcoina, te ukazivanje na njegovu pogubnost samo su početna faza ulaska u jednu dugu tržišnu borbu iz koje će kao poraženi izaći oni koji su najviše oštetili sistem. Stoga, vrijeme bitcoina tek dolazi.

Pobjeda, 14. april 2012.