Elektronska plaćanja imaju značajan uticaj na smanjenje sive ekonomije, odnosno ekonomskih aktivnosti koje se ne prijavljuju i obavljaju gotovinom tako što uvode novac u legalne tokove i time obezbjeđuju potencijalno veći porez za vlade, dok istovremeno minimalizuju troškove rada sa gotovinom, garantuju isplatu trgovcima i nude više mogućnosti za finansijsku inkluziju potrošača, pokazala je studija “Uticaj elektronskih plaćanja na ekonomski rast”, koju je kompanija Visa naručila od kuće Moody’s.

Studija koju je naručila kompanija Visa, prema kojoj je upotreba elektronskih načina plaćanja, među kojima su kreditne, debitne i pripejd kartice, uvećala BDP analiziranih ekonomija 70 zemalja za 296 milijardi dolara, bila je povod za razgovor sa generalnom direktorkom kompanije Visa za region CISSEE Mandy Lamb.

Načini na koje Visa nastoji da unaprijedi usluge koje pruža zavise istovremeno i od onoga na čemu insistiraju banke, kao partneri, ali i od onoga što su očekivanja korisnika. Kako se ta dva pristupa objedinjuju?
Lamb: Visa radi sa bankama, koje su njeni partneri, ali sa druge strane i korisnici prepoznaju našu kompaniju kao potrošački brend, tako da sada postoje dva ugla iz kojih pristupamo poslovanju. Prvi je saradnja sa bankama, zahvaljujući kojoj nastojimo da osiguramo da one obezbijede najbolju uslugu, sprovode adekvatne marketinške kampanje i da na pravilan način edukuju korisnike, fokusirajući se ne samo na to da povećaju zastupljenost promocijom onoga što nudimo, već i na sigurnost kojoj smo posvećeni. Fenomen Internet of Things – IoT donio je novi koncept upotrebe naprednih tehnologija u svim segmentima, a u našoj industriji omogućio potrošačima da budu umreženi i povezani sa mnoštvom uređaja u različitim okruženjima i izvrše plaćanja uvijek i svuda. Ljudi širom svijeta sve više koriste prednosti onlajn kupovine, što potvrđuju i podaci o dvocifrenoj stopi rasta elektronske trgovine iz godine u godinu. Naš zadatak je da ljudima omogućimo da se osjećaju bezbjedno pri svakoj kupovini i da je sigurnost transakcija nešto o čemu ne treba da brinu. Na tom polju dosta sarađujemo sa bankama. Istovremeno, Visa se fokusira na edukaciju korisnika kroz programe namijenjene povećanju finansijske pismenosti, kao i razvoj novih tehnologija koje su bezbjedne i pouzdane. Stalni rad na unapređenju sigurnosti je imperativ, prije svega jer je jedan od najvećih strahova korisnika kada je riječ o prihvatanju globalnih trendova vezana upravo za privatnost i bezbjednost njihovih ličnih podataka. Tehnologije koje razvijamo obuhvataju različite segmente omogućavanja sigurnog plaćanja, bez obzira da li je riječ o tome da li plaćate tradicionalnom ili beskontaktnom karticom u prodavnicama, kupujete preko interneta ili plaćate usluge prevoza. Veoma nam je važno da korisnici znaju da prilikom bilo koje od ovih vrsta plaćanja niko ne može zloupotrijebiti podatke koje ostavljaju.

Kada je riječ o aktivnostima kojima se povećava stepen finansijske pismenosti korisnika, koji su početni koraci i na šta bi banke trebalo prvo da upute klijente kada je riječ o korišćenju kartica?
Lamb: Platne kartice, prije svega debitne, koje danas najveći broj korisnika ima, upravo su ono što je za većinu prvi susret sa nekim oblikom elektronskog plaćanja, budući da na račun sa kojim su povezane pristižu njihova primanja. Stoga prvi korak u razvijanju finansijske pismenosti treba da bude upoznavanje korisnika sa sistemom – kako plaćanje karticama funkcioniše u bilo kojem okruženju. Upravo ovo obuhvata i saradnja koju imamo sa bankama koje izdaju kartice, koje treba da objasne korisniku čemu služi PIN, kako se pristupa novcu sa računa na bankomatu i, najvažnije, kako je moguće plaćati bez njegovog podizanja, kako na mjestima prodaje, tako i onlajn. Takođe, jedan od početnih koraka koji mnoge korisnike uvodi u svijet plaćanja karticama su upravo pripejd kartice, koje su odličan način da korisnici sa gotovinskih pređu na elektronska plaćanja. Potom se u edukaciji prelazi na složenije oblike plaćanja, kao što je plaćanje na internetu, gdje je ujedno i najviše zabrinutosti za bezbjednost.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da zastupljenost elektronskog plaćanja koje se povećava naspram smanjenja keša u upotrebi suzbija sivu ekonomiju i time povećava BDP zemlje. Kakav je po ovom pitanju odnos vlada zemalja na čijim tržištima ste prisutni?
Lamb: U nastojanju da povećamo zastupljenost elektronskog plaćanja pažljivo pratimo šta se mijenja u regulatornom okviru zemalja u kojima smo prisutni. Vlade svakako postaju sve više svjesne da se povećanjem zastupljenosti elektronskog plaćanja smanjuje siva ekonomija, zbog čega u mnogim zemljama nailazimo na primjere ohrabrivanja potrošača i privrede da plaćaju elektronski. Mnogi regulatori već djeluju u pravcu realizacije Strategije 2020, kojom je predviđeno da se u maloprodaji do 2020. godine prestane koristiti gotovina, a sve to postiže se edukovanjem, ohrabrivanjem i otvorenošću za uvođenje ovih mogućnosti.

Očekuje se dodatno povećanje zastupljenosti elektronskog plaćanja nakon uvođenja usluge Visa Checkout. Koje konkretne prednosti će ona korisnicima donijeti?
Lamb: Usluga Visa Checkout biće od velike važnosti, jer će omogućiti bezbjednije i jednostavnije onlajn plaćanje. Kada se korisnik jednom sopstvenim nalogom prijavi sa svog računara, tableta ili mobilnog uređaja, registruje ID, bilo da koristi tri ili samo jednu karticu za kupovinu, on unosi svoje podatke na potpuno bezbjedan način. Prilikom punog unosa ostavljaju se svi podaci i postavke, a nakon registracije dobijaju se lozinka i PIN, tako da sljedećeg puta, kada pristupi sajtu putem kojeg želi nešto da kupi, nema potrebu da unosi sve podatke. Ovi podaci ostaju u sigurnom okruženju i upravo to je ono što nastojimo da omogućimo korisniku da razumije.

Keš je, nažalost, i dalje u upotrebi u velikoj mjeri iz razloga što brojni trgovci daju popuste za gotovinsko plaćanje i u takvim okolnostima nije jednostavno promovisati plaćanje karticom. Koje su ključne prednosti korišćenja kartica u odnosu na keš koje mogu uvidjeti oni koji nikad na taj način nijesu plaćali?
Lamb: Svjesni smo da iz mnogih razloga trgovci preferiraju korišćenje gotovine, ali upravo je naš cilj da se posvetimo i njihovoj edukaciji. Ipak, najbolji način da promijenimo njihov odnos prema ovom pitanju je edukacija potrošača, koji će insistirati da plaćaju karticom. Korisnici treba da znaju da, prije svega, elektronsko plaćanje omogućava i da imaju dokaz da su nešto kupili u onom trenutku kada je to potrebno, naročito kada su reklamacije u pitanju. Takođe, na isti načn mogu da traže i povrat svog novca u situacijama kada im proizvod ili usluga nijesu isporučeni, poput, na primjer, otkazanog leta, dok kod keša često nije moguće dobiti novac nazad. Edukacija potrošača o prednostima elektronskog plaćanja takođe može da počne i kroz omogućavanje plaćanja računa za vodu, struju, telefon, internet i druge usluge, kao i svega onoga što se plaća na mjesečnom nivou, poput članarina i slično.