Velika Britanija prva je zemlja u kojoj su transakcije prilikom plaćanja bitcoinom oslobođene poreza na dodatu vrijednost, a njena centralna banka, BoE (Bank of England) pronalazi novi način da pristupi još uvijek alternativnoj, ali obećavajućoj mreži u budućim bankarskim transakcijama.

Centralna britanska finansijska institucija Banka Engleske predstavila je ideju kreiranja kriptovalute RSCoin, osmišljene kao alternativa bitcoinu i, očekivano, uz mogućnost uspostavljanja kontrole nad platnim sistemom u kojem funkcioniše.

Potez sam po sebi nije od naročite koristi za bankarstvo, jer je prednost kriptovaluta upravo u jednostavnosti plaćanja, što ovdje, međutim, nije primarna funkcija.

Za razliku od bitcoina i drugih kriptovaluta koje funkcionišu u srodnim sistemima, okvir u kojem se razvija RSCoin je centralizovan i pod kontrolom je državnih institucija.
Debate o tome da li bitcoin može postati alternativna jedinica mjerenja vrijednosti se vode od njegovog nastanka, a upravo britanske institucije procijenile su da su radije spremne da pronađu drugi, za njih zanimljiviji način distribucije.

Ovim se, međutim, u mnogo većoj mjeri suzbijaju veličine i brzine mreža plaćanja kao što su Visa i PayPal nego što se pričinjava šteta bitcoinu, iako je ovo prvi ozbiljniji potez kojim su se institucije neke države upustile u svijet digitalnih valuta. Pitanje je, međutim, kakve će bankarski sektor, koji načelno tek testira mogućnost primjene blockchain tehnologije, imati kapacitete za transformaciju, budući da to nije uspostavljeno među kriptovalutama.
Ono što zapravo RSCoin predstavlja u većoj mjeri je proto-valuta, čiji promet je baziran na peer-to-peer transakcijama, koje inače karakterišu platne sisteme koje su izvan kontrole bilo koje vlade na svijetu.

Upravo promet P2P tehnologije izvan dometa bilo kakvog institucionalnog autoriteta čini cijelu stvar manje razumljivom u ovoj fazi, no postoji nekoliko potencijalnih razloga koji se mogu pripisati ovom planu. Jedan od njih je, prije svega, da se nađe nov način povećanja online transakcija uz mogućnost njihove kontrole. Drugi je, svakako, nastojanje da se na blockchain mrežu, koja je nesumnjivo dio budućnosti bankarskog poslovanja, iako je sada koristi tek u svijetu kriptovaluta.

Digitalna valuta bitcoin u velikoj mjeri je uticala na kretanje na tržištu kapitala i trajno promijenila navike ulagača, izazvala brojna protivljenja, ali i poslužila kao primjer u finansijskom svijetu kada je riječ o regulisanju određenih pitanja.
Ova kriptovaluta treba da pređe dug put do legitimnosti, međutim, njegov tehnički dizajn mogao bi da postane mejnstrim.

Kriptovalute nijesu centralizovane, odnosno ne spadaju u nadležnost nijedne monetarne institucije, što i jeste razlog njegove popularnosti, dok ga anonimnost transakcija čini još primamljivijim brojnim korisnicima. Bitcoin je na kriptovalutno tržište lansiran 2009. godine, a značaj u javnosti prepoznat mu je početkom 2013. godine, kada je njegova cijena počela intenzivno da raste.

Na vrijednost bitcoina ne utiču kursevi zvaničnih valuta u kojima se može izražavati, već tržišni zakoni ponude i tražnje, ali i spoljni pritisci subjekata koji ga smatraju prijetnjom, poput bankarskog sektora, budući da je nekoliko velikih međunarodnih banaka u vremenu njegove najveće popularnosti nastojalo da mu obori vrijednost tako što su akumulirale velike zalihe i prodavale ga po minimalnoj mogućoj cijeni.

Pritisci na bitcoin su, međutim, jednokratni, a sve i kada mu je vrijednost na neko vrijeme oborena, korisnici ne odustaju od trgovine, jer kod kriptovaluta ono što motiviše za trgovanje nije samo zarada, već i ideja o platnom sistemu koji nije dirigovan ni iz jednog globalnog centra.

U tehničkom smislu, riječ je o virtuelnim novčanim jedinicama koje se skladište na određenom hard disku uređaja, u virtuelnom novčaniku (bitcoin wallet). Trgovanje se odvija na specijalizovanim platformama koje su dostupne svima koji imaju pristup internetu. Bitcoin se ne mora kupiti cio, već je za manje iznose novca moguće dobiti i njemu srazmjerne dijelove.

Ono što, međutim, BoE po svoj prilici nastoji jeste da preuzme tehnološki standard digitalnih novčanika koji koriste sredstvo plaćanja koje se prenosi na blockchainu.  Ipak, pored kontrole platforme kojom se prometuje digitalnom valutom RSCoin Banka Engleske biće i u posjedu posebnog ključa za enkripciju, koji će joj omogućiti dodavanje ili oduzimanje sredstava, shodno njenoj politici i odlukama.

Sistem je kompleksan, a namjera BoE još nedovoljno jasna, no ono što je sigurno, niko od postojećih korisnika bitcoina ovo ne može vidjeti kao prijetnju, niti konkurenciju jednom već razrađenom sistemu, pa će se reakcije onih kojima se ova ideja najvjerovatnija manje dopada očekuju od PayPala i kartičnih kompanija.