Vrijeme iščekivanja okončano je odlukom da se kamatna stopa sa 0,25 odsto nakon skoro deceniju poveća na 0,5 odsto, što je uslovilo rast povjerenja u američke hartije od vrijednosti i dolar, ali ne i u naftu.

Potez koji je svjetska javnost očekivala na svakoj ovogodišnjoj sjednici Federalnih rezervi konačno je uslijedio ove srijede, skoro godinu nakon što je najavljen, a pratilo ga je obećanje da će centralna američka finansijska institucija nastaviti da prati kretanje inflacije, kao i stanje u oblasti zapošljavanja, u cilju što bolje procjene da li postoji potreba za daljim povećanjem kamatnih stopa.

Ovo znači da se promjene u kamatnoj politici u kratkoročnom periodu ovim nijesu završene i da, u slučaju da se uoči da je američka poslovna klima pružila oslonac, može uslijediti povećanje referentne kamatne stope sa sadašnjih 0,5 odsto, na koliko je povećana sa 0,25 odsto, koliko je iznosila čitavih devet godina.

Ovim je završeno vrijeme rekordno niskih kamatnih stopa koje od 2006. godine omogućavale upliv jeftinog novca u privatni sektor, kako bi se stimulisao rast, što je bilo prijeko potrebno omogućavati naročito nakon izbijanja krize 2008. godine.

Na sjednici Federalnog komiteta za otvoreno tržište revidirana je i projekcija rasta najmoćnije svjetske ekonomije s prethodno naglašenih 2,3 odsto na 2,4 odsto, budući da se očekuje znatno poboljšanje na američkom tržištu rada, kao i bolja situacija u oblasti potrošnje.

Odluka o porastu kamatnih stopa donesena je jednoglasno. Iz ovoga proističe Fedova procjena da povećanje kamatne stope po kojoj se odvijaju međubankarske pozajmice neće imati negativan uticaj na američku privredu. Na odluku o povećanju kamatnih stopa tržište je odreagovalo povećanjem berzanskog indeksa Dow Jones, koji je svega osam minuta nakon saopštavanja ove informacije porastao više od 130 poena, da bi se kasnije rast stabilizovao iznad osamdeset poena više u odnosu na zatvaranje tržišta prethodnog dana.

Odluka je obrazložena povećanom potrošnjom domaćinstava i poslovnih investicija, kao i dalje niskom stopom inflacije. Predsjednica Federalnih rezervi Dženet Jelen naglasila je da je odbor uvjeren da će ekonomija nastaviti da raste, ali da ima još prostora za poboljšanje. Kako će izgledati naredni potezi i kojom dinamikom bi se kamatna politika mogla dalje mijenjati zavisiće od privrednih kretanja, a Jelen je priznala da na tržištu rada još ima nedostataka, prije svega kada je riječ o zaradama.

Ona je upozorila je da bi dodatno odlaganje povećanja kamatne stope moglo dovesti Fed u situaciju da na brzinu stavi pritisak na monetarnu politiku, što bi ekonomiju moglo da gurne u novu recesiju.

Prema srednjoročnim prognozama Feda, kamatna stopa za savezna sredstva u 2016. mogla bi da iznosi 1,5 odsto, dok bi ta stopa trebalo da dostigne 2,5 odsto već u 2017. godini. Približavanje normalnom nivou kamatnih stopa od oko 3,5 posto neće uslijediti do 2018. godine, pa bi se stabilniji rast mogao očekivati tek u toj godini. Jelen je upozorila da će, u slučaju da situacija ne bude ohrabrujuća kako se sada očekuje, kamatne stope rasti sporije.

Za ishod sjednice Feda najviše interesovanja pokazali su ulagači na tržištu kapitala, naročito oni u čijim portfolijima se nalaze akcije kompanija koje se kotiraju na Wall Streetu, ali i oni koji trguju valutama.

Osim indeksa Dow Jones, neposredno nakon saopštavanja ishoda sjednice porastao je i S&P 500, a na vrijednosti su dobile akcije u devet od 10 sektora tog indeksa. Na gubitku bio je jedino energetski sektor i to 0,5 odsto, budući da se očekuje da cijena nafte dodatno oslabi, nakon što nastavak jačanja dolara bude diktirao takav trend.