Cijena WTI sirove nafte u petak se spustila 1,53 odsto na 48,45 dolara za barel, dok je barel Brenta pojeftinio 1,56 odsto, skliznuvši na 55,27 dolara, dostigavši najniže vrijednosti od početka mjeseca.

nafta perperzonaProizvodnja nafte u Iranu ponovo je obnovljena i sada ima potencijal da izazove negativni pritisak na cijenu najznačajnijeg energenta, budući da su sadašnji učesnici na tržištu nastoje da održe postojeći nivo prihoda od izvoza, ali i udio na globalnom tržištu.

Sve dok Organizacija zemalja izvoznica nafte bude ostala dosljedna strategiji da ne smanjuje nivo proizvodnje, usljed čega se sa tržišta udaljavaju oni proizvođači za koje je taj proces manje isplativ, cijene će se kretati silaznim trendom.

Posmatrano sa aspekta zakona tržišta uslova za povećanje od početka ove sedmice je bilo, budući da je kurs američkog dolara nakratko oslabio, a njegova vrijednost kreće se suprotno cijeni crnog zlata, jer se ona izražava u zelenoj valuti.
Blago slabljenje dolara, međutim, nije podstaklo rast cijene nafte, jer su preovladali pritisci nastali usljed političkih dešavanja, ali i zasićenost globalne ponude.

Cijena nafte bilježi silazni trend još od marta, no ove sedmice nagli pad bio je najuočljiviji upravo na ovom tržištu. Za dalje prognoze rasta u obzir bi trebalo uzeti i očekivanje Međunarodne agencije za energetiku da će rast globalne tražnje za naftom u narednoj godini biti smanjen sa sadašnjih 1,4 na čak 1,2 miliona barela na dan. Riječ je o nivou potrošnje koji u postojećim okolnostima kada nivo zaliha raste neuobičejeno velikom dinamikom nikako ne može obezbijediti balans.

Ono što je posebno zanimljivo jeste što su cijene od početka jula snižene za čak 12 dolara, čemu se prije mjesec dana malo ko mogao nadati. U takvoj situaciji proizvođači ne nastoje da prodaju veće količine, već da sačekaju vrijeme stabilizacije, a potom povratka na pređašnje cijene, no sada su sve manji izgledi da se uslovi za to uskoro mogu stvoriti.
Situacija je početkom mjeseca bila znatno drugačija.

Geopolitičkih pritisaka prije zaključivanja nuklearnog sporazuma svjetskih sila sa Teheranom nije bilo, pa je vodeći faktor koji je uticao na cijenu bio kurs dolara koji je prethodnih sedmica jačao. Pad cijene nafte od početka ovog mjeseca iznosio je oko 19 odsto, što predstavlja najveći mjesečni pad od decembra ove godine, te drugi mjesečni pad od 2008. godine.

Dodatno smanjenje cijene nafte moglo bi podstaći vodeće svjetske proizvođače da smanje troškove, s oobzirom da se suočavaju s još jednim kvartalnim gubicima. Ovakvi potezi već su vidljivi u najavama naftnih kompanija da će u ovoj godini otpustiti hiljade zaposlenih, u cilju racionalizacije poslovanja.

Na stanje na globalnom tržištu takođe utiču i američke zalihe koje su na sedmičnom nivou porasle za čak 2,5 miliona barela, iako se očekivao pad. Iako je nestabilnost na tržištu relativno velika, rast cijene nafte se nakon ovakvog razvoja događaja ne bi mogao očekivati ne samo zbog podataka o atipično visokim sezonskim zalihama, već i zbog pretpostavke da će centralna američka finansijska institucija Federalne rezerve donijeti odluku o povećanju referentne kamatne stope, koja će dodatno osnažiti kurs dolara, što će negativno uticati na cijene berzanske robe, u koju spada i nafta.

Nakon prošlogodišnjeg vrtoglavog rasta cijena ovog energenta u posljednjih godinu dana sa nižom vrijednošču na kraju u odnosu na početak mjeseca okončala je čak 10 od 12 mjeseci, što je najlošiji trend kretanja cijene nafte od vremena prije izbijanja globalne krize 2008. godine.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s