Znanjem do izuzetka

Posmatrajući najmoćnije svjetske korporacije u periodu krize uočava se da najbolje posluju one čija djelatnost je vezana za oblast informacionih tehnologija. Jedan od razloga je svakako višestruko povećanje broja korisnika kako samog interneta, tako i internet servisa u gotovo svim oblastima u kojima se vrše novčane transakcije ili za koje je potrebna registracija, kao i uređaja napredne tehnologije, poput pametnih telefona. Međutim, drugi razlog, koji je ključan za milijarde dolara čistog profita koji ostaje ovim kompanijama jeste to što najveći tehnološki giganti poput kompanija Apple i Google, iako sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, poreze plaćaju u zemljama u kojima su oni neuporedivo niži, legalno uzrokujući manjak u američkom budžetu.

znanje idejaU vremenu registrovanja ili preregistrovanja finansijskih centara ovih kompanija nedovoljno se obraćalo pažnje na činjenicu da njihovo poslovanje neće direktno doprinijeti budžetu SAD, imajući u vidu sve prednosti koje one donose društvu – otvaranje velikog broja radnih mjesta, čime se smanjuje nezaposlenost, angažovanost na tehnološkom unapređenju, čiji izumi su i dalje izvorno američki, kao i ogromni prihodi od marketinga koje brojne lokalne kompanije, koje jesu američki poreski obveznici, imaju. Međutim, tek u vremenu krize otvoreno je pitanje vezano za količine novca koje bi, prema zamislima američkih poreskih vlasti, bilo idealno da se slivaju u budžet zemlje iz koje potiču, naročito dok se ulažu svi postojeći napori da bi se krenulo putem ekonomskog oporavka. Stoga se nerijetko ukazuje i na to da velike sisteme, kakve su SAD, održavaju manje kompanije, izdvajajući za poreze neuporedivo veće sume.

Ipak, doprinos koji sa druge strane daje Google je nemjerljiv. Samo aplikacija za mapiranje Google Maps pojednostavila je orijentaciju i snalaženje u nepoznatom prostoru milionima korisnika, Google Docs omogućava kreiranje, a Google Drive dijeljenje i preuzimanje svih vrsta poslovnih fajlova, dok Google Books besplatno nudi prelistavanje knjiga i priručnika iz svih oblasti. Broj ljudi koji svakodnevno koristi pretraživač gotovo da je nemoguće i zamisliti. Ono što se može zaključiti je da ova kompanija nudi toliko jednostavan i, prije svega, besplatan pristup rastućem broju svega onoga što je ranije bilo skupo i dostupno neuporedivo manjem broju korisnika.

U vremenu kada Federalne rezerve broje svaki dolar, kada američka ekonomija pokušava da zadrži lidersku poziciju za koju se bore rastuća tržišta i kada je povećanje poreza goruća tema pokreće se i pitanje gdje su tehnološki giganti dok je zemlja u nikada većim problemima. U Kongresu kao da zaboravljaju na sve prednosti koje, na primjer, Google omogućava drugim kompanijama i čini njihove troškove poslovanja nižim, kao i da se jedno takvo ime u poslovnom svijetu ne može smatrati razlogom stvaranja nelojalne konkurencije, budući da, kako po samoj koncepciji, tako i po razvoju ideja i koristi koje društvo ima od njih ne postoji preduslov za rivalstvo na istom polju. Sa druge strane, ukoliko bi došlo do oporezivanja zbog kojih bi postojala potreba da se uvede naplata kod nekih postojećih besplatnih servisa veoma je upitno da li bi država prikupljena sredstva iskoristila da ih upotrijebi ulaganjem u ono od čega će makar približan broj Amerikanaca imati barem sličan nivo koristi od onih koje mu donose opcije koje nudi Google. Takođe, teško je procijeniti i da li bi prihodi od oporezivanja jedne ovakve kompanije bili preduslov za stabilnost javnih finansija kojima već više od tri decenije nijedna vlada nije uspjela da balansira bez novih povećanja poreza.

U ovakvim uslovima zaista je mala vjerovatnoća da bi država iskoristila novac na stvaranje nečega inovativnog, revolucionarnog, što pojednostavljuje život milionima građana. Mnogo veća vjerovatnoća je da bi sredstva bila uložena u skupe, iscrpljujuće, ne suviše isplative projekte i da bi ona teško stigla do onih kojima su potrebna za realizaciju ideja koje bi mogle svima donijeti korist. Novac je ovako već u rukama onih koji znaju i koji stvaraju, u suprotnom bi, u vremenu čekanja na odobravanje kredita ili akumuliranju veće zarade potrebne za dalja ulaganja u čekanju zastarjeli brojni izumi. Kada se sagleda ukupna slika i razmisli o odnosima IT korporacija, države i manjih kompanija nesumnjivo je da bi se mogao pronaći model funkcionisanja koji bi donio veću korist jednoj od strana, ali bi šteta koju bi nanio nekoj drugoj bila neuporedivo veća. Uostalom, riječ je o jednoj od rijetkih situacija u kojima se inovativnost i kreativnost ne ograničavaju, pri čemu se ostvaruje maksimalna društvena korist, a broj ovakvih kompanija zanemarljiv je u odnosu na ukupan broj koje posluju u SAD. U najkraćem, i drugi su imali priliku da postanu Apple ili Google, ali se u nedostatku znanja to nije dogodilo.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s