The Economist editorijal, prevod A.N.R.

Mark Zakerberg se sprema da se bori za prevlast dolazeće ere računara. Još od ere rimske imperije podignuti palac nije bio tako snažan i javan simbol moći. Svega 12 godina nakon osnivanja, Facebook je veliko carstvo, sa ogromnom populacijom, velikim bogatstvom, harizmatičnim liderom i neshvatljivim domašajem i uticajem.

naslovna The Economist 0904Najveća društvena mreža na svijetu ima 1,6 milijardi korisnika, od kojih je milijardu svakodnevno aktivno u prosjeku 20 minuta. U zapadnom svijetu Facebook obuhvata najveći udio najpopularnije aktivnosti (društvenih mreža) na najčešće korišćenim računarskim uređajima (smartfonima); na njegove različite aplikacije odnosi se 30 odsto mobilnog interneta koji koriste Amerikanci. A on je o šesta najvrednija javna kompanija na planeti, vrijedna nekih 325 milijardi dolara.

I pored toga, Mark Zakerberg, 31-godišnji osnivač i izvršni direktor Facbooka ima još veće ambicije. On planira da poveže digitalno nepovezane u siromašnim zemljama usmjeravanjem internet signala iz solarnih dronova i mnogo ulaže u vještačku inteligenciju (AI), “čatbotove” i virtuelnu realnost (VR). Ovo stremljenje ka dominaciji će ga uvesti u rastući konflikt sa ostalim velikim imperijama tehnološkog svijeta, naročito sa Googleom. Borba koja bude uslijedila zauvijek će oblikovati digitalnu budućnost.

Facebook je napredovao zahvaljujući izgradnji uvjerljive usluge koja privlači veliku publiku, a čija pažnja se potom može prodati oglašivačima. Isto važi i za Google. Ove dvije kompanije igraju različite uloge u životima svojih korisnika: Google ima masu podataka o svijetu, dok Facebook zna o vama i vašim prijateljima; na Google idete da biste uradili nešto, ali se okrećete Facebooku kada imate vremena za gubljenje.

Ipak, njihove pozicije dominacije i njihove strategije postaju izrazito slične. Neparalelna otkrića podataka čine da objema firmama bude teži izazov i da budu izuzetno profitabilne, omogućavajući im da hrabro ulažu i da se bave potencijalnim konkurentima tako što ih kupuju. I obje kompanije tragaju za većim brojem korisnika i više podataka koji, uz svu dobronamjernu retoriku, objašnjava zašto su obje zainteresovane za proširenje internet pristupa u zemljama u razvojum koristeći dronove ili, u Googleovom slučaju, gigantske balone.

Zadatak je da se iskoriste podaci kako bi se ponudile nove usluge i zaradio novac na nov način. Facebookovo ulaganje u AI prepoznato je kao “mašinsko učenje” u kojem softver uči krckajući podatke radije nego kroz eksplicitno programiranje, što je veliki dio odgovora. Već se koriste AI tehnike da bi se identifikovali ljudi na fotografijama, na primjer, i da bi odredili kada se mijenja status i kako da pokazuju oglase svakom korisniku.

Facebook se takođe probija u svijet programa digitalnih asistenata i čatbotova pogonjenih AI tehnologijom, koji stupaju u interakciju sa korisnicima putem kratkih poruka. Očekuje se da iduće sedmice bude otvoren Messenger servis (koji se već koristi za stvari poput naručivanja Uber vozila) kako bi se proširio opseg čatbotova. Facebook ulaže i u VR – kupio je 2014. Oculus, predvodnika ove oblasti koja je još u nastajanju, za dvije milijarde dolara, što je smjela pretpostavka za ono kuda će se računarstvo i komunikacije preseliti nakon smartfona.

Ali Facebook se suočava sa rivalima u svim ovim oblastima. Google koristi AI tehnike da bi poboljšao internet usluge i vodio samovozeća vozila, kao i drugi giganti ove indstrije koji takođe ulažu u AI – iako sa najdubljim džepom i sa najviše prikupljenih podataka Facebook i Google mogu da privuku najbolje istraživače i startapove koji najviše obećavaju. Facebook zaostaje za Amazonom, Appleom, Googleom i Microsoftom kada je riječ o ličnim asistentima koji reaguju na glasovne komande. Kada je riječ o čatbotovima konkurencija dolazi od Microsofta i niza startapova koji žele da pokažu da su botovi nove aplikacije.

Zaranjanje u VR, koje Zakerberg vidi kao odskočnu dasku za “uvećanu stvarnost” (AR), gdje su informacije nadređene stvarnom svijetu, takođe se suočava sa silnim rivalima. Microsoft je zašao direktno u AR zahvaljujući JoloLens kacigi, najimpresivnijem proizvodu ovih godina, a Google, koji je odavno VR aktivan, ulaže u Magic Leap, manje poznati AR rastući startap.

Razmjere Facebookovih ambicija, kao i rivalstva sa kojim se susrijeće, odražavaju opštu saglasnost da će se ove tehnologije transformisati onako kako ljudi budu komunicirali jedni s drugima, sa podacima i sa svojim okruženjem. AI će pomoći uređajima i servisima da predviđaju potrebe (Google Inbox aplikacija već sugeriše odgovaranje na e-mail poruke). Interfejs za konverzaciju će omogućiti da se stvari pregledaju i da se urade zadavanjem glasovnih komandi uređaju.

Inteligentne usluge širiće se u mnoštvu proizvoda, kao što su nosivi uređaji, automobili i VR/AR kacige. Deceniju kasnije računarstvo će poprimati oblik AR interfejsa u kojem posreduje AI, koristeći gestove i govor za ulaz i cio svjet kao displej. Informacije će se oslikavati na zidovima oko nas, čineći mogućim nove oblike komunikacije, kreativnosti i saradnje.

Ovo je ambiciozna verzija kojoj strijeme Facebook, Google, Microsoft i drugi tehnološki giganti. Ali usput će svakako biti problema sa privatnošću i bezbjednošću. Prikupljanje svih tih informacija da bi se ponudile personalizovane usluge poprima oblik ličnog nadzora i izazvaće negativnu reakciju ako potrošači budu smatrali da ne dobijaju dovoljno za uzvrat što omogućavaju uvid u svoje lične podatke (do kojih oglašivačka industrija dolazi o svom trošku) ili da im je bezbjednost neadekvatna.

Takođe, biće zabrinutosti i zbog strukture i monopola, kao i zbog opasnosti od zatvorenih ekosistema koji otežavaju ljudima prelazak s jednog servisa na drugi. facebookov plan da omogući besplatan pristup ograničenoj grupi sajtova blokirali su telekomunikacioni operatori u Indiji, koji smatraju “rizičnim” to da jedna kompanija djeluje kao čuvar. U Njemačkoj tijelo zaduženo za pitanja konkurentnosti istražuje način na koji facebook rukuje ličnim podacima.

Kako njegova dominacija raste, Facebook može da očekuje da se suoči sa većim brojem takvih slučajeva, što se microsoftu i Googleu dogodilo prije njega. Ciljanje na balans između omoga što postaje sve više blisko upleteno u živote ljudi, zarađivanje ogromog novca kao rezultat toga i izbjegavanje negativnih reakcija biće neki od najvećih poslovnih izazova vijeka. Čak i u antičkom Rimu imperatorima se dešavalo da se masa odjednom okrene protiv njih. Stoga, aplaudirajmo Zakerbergu – i bojimo ga se, takođe.

Advertisements