Piše: Heder Long (CNN Money), prevod A.N.R.

Američka centralna banka ima dva cilja: da dovede zemlju do potpune zaposlenosti i da cijene dobara održava održava na stabilnom nivou. Federalne rezerve mogu da stave debelu oznaku pored tih ciljeva. Pa zbog čega onda centralna banka toliko oklijeva da poveća kamatne stope koje su skoro blizu nule?

U SAD je povećana zaposlenost kako bi se izradio novi Tesla Model 3. Mart je bio još jedan blistavi mjesec zapošljavanja. Nezaposlenost je pet odsto, što je nivo kojeg većina ekonomista smatra punom snagom. Čak i radnici koji su odustali počinju da ponovo traže posao. Toliko je pozitivna slika na tržištu rada.
Inflacija ne bilježi baš pun pogodak, ali se približava cilju. Fedova meta za zdravu ekonomiju je dva odsto inflacije. Omiljeni statistički pokazatelj centralne banke – osnovni indeks troškova lične potrošnje – sada je 1,7 odsto. Druga tipična mjera inflacije, indeks potrošačkih cijena, takođe raste. Ipak, Fed oklijeva.
Fed propušta priliku.
“Oni idu sporo jer su propustili priliku”, kaže Džon Lavorna, glavni ekonomista Deutsche Banke u SAD. Fed je mogao povećati kamatne stope prošle godine ili na posljednjem martovskom sastanku.
Umjesto toga, centralne banke postale su previše fokusirane na to kako da usreće tržište kapitala. Oklijevalo se toliko da je čak i mali korak naviše kod kamatnih stopa postao velika stvar.
“Onog trenutka kad Fed podigne stope, to se odrazi na finansijsko tržište koje je veoma destabilizovano”, kaže Lavorna.
To nije ono kako bi trebalo da se radi. Fedovo podizanje kamatnih stopa trebalo bi da signalizuje dobre stvari – da se američka ekonomija oporavlja toliko da centralna banka ima potrebu da povuče kočnicu kako bi osigurala zdrav rast. Ali se dešava upravo suprotno – povlačenje kočnica, čaki i tako slabo, postaje znak za zabrinutost.
Preduzeća su na ivici. Kompanije i investitori strahuju da je došao kraj danima “lakog novca”. Oni ne žele da se zakotrljaju točkovi postavljeni tokom velike recesije.
Neki kažu da je Fed zabrljao.
Fedov pravi razlog za zabrinutost je što u martu nije podigao stope. Predsjednica Dženet Jelen rekla je svjetskoj javnosti ove sedmice da se ni u aprilu neće dogoditi povećanje. I Fed je drastično samnjio prognozu broja povećanja u 2016. sa četiri na svega dva.
“Ovo pokazuje da je Dženet Jelen veoma pomirljiva. Ona jednostavno ne želi brze poteze”, kaže Džozef Lejk, globalni ekonomista iz Economic Intelligence Unita.
Jelen kaže da je zabrinuta zbog Kine (i globalne ekonomijie), kao i zbog svjetskog tržišta. Ona to otvoreno pristaje, iako ove stavke nijesu na Fedovoj listi. Svakako, postoji neko objašnjenje zbog kojeg treba obratiti pažnju na ostatak svijeta. Ako Kina tone, ostali dijelovi svijeta to osjećaju. To je bilo veoma jasno prošlog ljeta, kada je usporavanje Kine bilo pokretač recesije u Kanadi i Brazilu, među ostalim zemljama.
Ali zabrinutost Jelen sada djeluje čudno. Strah od globalne recesije izgleda da je dostigla vrhunac u januaru, kada se tržište topilo. Cijene akcija u SAD kliznule su više od 10 odsto. Ali mnogo toga se promijenilo od tada. Globalna ekonomija i cijene nafte su se stabilizovale, a to je razlog zbog kojeg se američko tržište kapitala oporavilo i zbog kojeg je opšti trend u 2016. pozitivan.
“Izgledalo je skoro kao da je globalna ekonomija neka vrsta opravdanja za Jelen i FOMC. Neke od neizvjesnosti su smanjene od januara”, kazao je Lejk.
Čak je i Jelen rekla ove sedmice da se američka ekonomija “pokazala izuzetno elastičnom” uprkos globalnim izazovima.
Fedu nije ostalo mnogo raspoložive moći. Ono što je postalo jasno u proteklih godinu dana je da Fed kakvog Jelen vodi vjeruje da je rano povećanje stopa mnogo rizičnije nego njihovo povećanje kasnije. Kada je u nedoumici, ona bira opciju da se ide sporije. Ali sve je veći broj stručnjaka koji vjeruju da je Fed stvorio sopstveni kavez – onaj koji je previše povezan s tržištem.
Povrh svega, toga tu je i psihološki faktor. Ako Fed ne poveća kamatne stope do septembra ili decembra ove godine, to je kao ponovni početak od nule. Anksioznost će se vjerovatno vratiti zbog onoga što bi podizanje stopa učinilo tržištima u razvoju, pa čak i američkim potrošačima ukoliko istovremeno dođe do povećanja stopa kod stambenih kredita i zaduživanja pomoću kreditnih kartica.
“Što se poslovni ciklus više oduži biće teže za Fed da sprovede ovaj potez”, kaže Lavorna iz Deutsche Banke.
Predugo čekanje moglo bi se negativno odraziti na Fed ukoliko se stopa inflacije smanji ili se dogodi nova kriza. Stope su već niske a Fedovi bilansi su ogromni zbog svih hartija od vrijednosti koje su već kupljene i on nema mnogo preostale “municije” da bi pokrenuo ekonomiju.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s