The Economist – Editorijal, prevod A.N.R.

Načelno je posao Sajmona Tejlora da ubijedi skeptične kolege u Barclaysu da će brza tehnološka promjena poremetiti poslovanje banaka. Stoga je pomalo iznenađujuće što treba ublažiti euforiju oko blockchaina. “Glupo je. Dobijam deset poziva dnevno da govorim na konferenciji”, kazao je on. “Tehnologija će imati stvarni uticaj, ali će biti potrebno vrijeme”.

Blockchain je tehnologija koja podupire bitcoin, digitalne valute sa istorijom u kojoj je bilo uspona i padova. To je primjer “distributivne platforme”: u suštini, baze podataka koja se ne održava pomoću jednog subjekta poput banke, već saradnjom velikog broja učesnika.
Njihovi uređaji redovno se dogovaraju o tome kako ažurirati bazu koristeći “mehanizam konsenzusa”, nakon čega kreću izmjene koje su izrečene i nepromjenljive zahvaljujući kompleksnosti kriptografije. Kada informacije postanu besmrtne na ovaj način, moguće ih je koristiti kao dokaz o vlasništvu. Blockchain takođe može poslužiti da bi podzidao “pametne ugovore”, programe koji automatski izvršavaju obećanja ugrađena, na primjer, u ono što ih povezuje.

Lako je vidjeti zašto su bankari uzbuđeni kada se ovo pomene. Umjesto praćenja kretanja imovine u odvojenim bazama podataka, kao što finansijske kompanije sada rade, one mogu dijeliti samo jednu. Trgovina se može odvijati gotovo u istom trenutku, bez potrebe za velikim brojem posrednika. Kao rezultat, manje kapitala ostaje vezano tokom transakcije, čime se smanjuje rizik. Ovakve platforme takođe bi pojednostavile usklađivanje sa politikom protiv pranja novca, kao i sa drugim propisima, jer pružaju evidenciju o svim prethodnim transakcijama (zbog čega su regulatori toliko zainteresovani za njih).

Pored toga, prihvatanjem ove tehnologije velikim bankama se omogućava da budu inovativne. Za većinu njih ovo znači i najavu oslobođenja od prljavštine akumulirane u finansijskom sistemu, kao i od nekompatibilnih IT sistema i skupih posrednika. “Za mnoge, blockchain je Mesija”, kazao je Gidion Grinspen, koji je osnovao Coin Sciences, blockchain startup sa sjedištem u Izraelu.

Ipak, put ka obećanoj zemlji neće biti lak. Jedan kamen spoticanja je ono što geekovi zovu “skalabilnost”: danas distribuirana platforma ne može da izdrži ogroman broj transakcija. Drugi je povjerljivost: tehnike kodiranja koje omogućavaju distributivnim platformama da rade, održavajući tragove o trgovini tajnim su jedini koji su sada razvijeni.

Ovakve tehničke prepreke mogu se prevazići samo visokim stepenom saradnje svih koji su uključeni. Ali to ne postoji u visokokonkurentnom svijetu finansija. Neki napori su već u toku. Više od 40 banaka sada ima udio u startapu R3 CEV koji je osmišljen kako bi se došlo do zajedničkih standarda. Slično tome, kompanije, uključujući IBM i Digital Asset Holdings započele su Open Ledger Project, kako bi razvile open-source softver za blockchain.
Open Ledger Project mogao bi imati poteškoće kombinujući djelove koda kojem njegovi članovi doprinose. Takvi problemi će usporiti prihvatanje, navodi Tolga Oguz iz konsultantske kuće McKinsey. Osim toga, većina projekata još uvijek “dokazuje koncept”. Samo je nekoliko usluga aktivno. Desetak banaka koristi kompaniju pod nazivom Ripple za jeftiniju odbranu međunarodnog plaćanja.

Online prodavac Overstock.com objavio je u avgustu platformu za “pametne ugovore”, što je učionio i Symbiont, još jedan startap. Berzanski operator NASDAQ je u januaru pokrenuo Linq, servis koji omogućava kompanijama da emituju dužničke i vrijednosne hartije. Oni takođe planiraju da pokrenu blockchain zasnovan na elekronskom principu glasanja akcionara kompanija koje se kotiraju na berzi u Estoniji.

Zatim, tu su i specijalizovane usluge. Everledger koristi blockchain kako bi zaštitio dijamante čuvajući podatke o atributima kamena u njemu, pružajući dokaz o identitetu u slučaju krađe. Wave, još jedan blockchain startap, kodira dokumenta koja se koriste u globalnim lancima snabdijevanja, smanjujući rizik od sporova i falsifikata.

Više projekata će biti prijavljeno ove i iduće godine. Glavne mete će biti samostalna tržišta sa kompleksnim proizvodima, mnoštvom učesnika i uvijenim procedurama. Jedan od primjera su konzorcijumski krediti, koji mogu uključivati desetine kreditora i gdje pregovori mogu trajati mjesecima. Symbiont se nedavno udružio sa fintech kompanijom Ipreo kako bi automatizovao ovakve kredite uz pomoć pametnih ugovora. Još jedna primamljiva meta je finansijsko trgovanje, kojem je još potrebno mnoštvo papirologije da bi bilo prihvaćeno širom svijeta i kako bi se na ovaj način mogla prodavati i roba.

Do rasprostranjene upotrebe blockchaina treba da prođe još pet do deset godina, predviđa Angus Skot iz kompanje koja se bavi transakcijama hartija od vrijednosti Euroclear. Štaviše, on tvrdi da je mala vjerovatnoća da problematični fintech startapovi pobijede u trci. Na tržištima gdje uspjeh tehnologije zavisi od njenog usvajanja kod mnogih partnera, kao što je često slučaj sa finansijama, nosioci imaju prednost. Australijska berza je u januaru dala primjer kada je izlistala Digital Asset Holdings kako bi razvila sistem za trgovinu baziran na blockchainu.

S obzirom na oslabljeni raspored i zastrašujuće prepreke, postoji rizik da će banke izgubiti interes i nastaviti da umjesto toga koriste manje glamuroznu tehnologiju. Američka banka BNY Mellon nedavno je odlučila da pojednostavi međunarodna plaćanja, jer nije mogla da u dovoljnoj mjeri ubijedi banke da učestvuju. Za ovo bi bili potrebni “značajni napori” da bi uspjelo, ističe Toni Brejdi iz BNY Mellona.

Ipak, bilo bi pogrešno zaključiti da blockchain ne predstavlja nešto više od privremenog trenda. Riječ je samo o kretanju kroz isti promotivni ciklus kroz koji je prolazila svaka dolazeća velika stvar prije njega: prevelika očekivanja prate razočarenja prije nego što neka tehnologija uopšte zaživi. Iako će biti protrebno vrijeme da distribucije ove platforme zažive u svijetu, oni su ideja kojoj će, da parafraziram riječi Viktora Igoa, biti teško oduprijeti se.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s