Piše: Anders Fog Rasmusen, generalni sekretar NATO

BRISEL – Ruska agresija protiv Ukrajine navela je mnoge da zatraže od NATO-a da bude bolje pripremljen za suprotstavljanje takvim iznenadnim napadima. U potpunosti sam saglasan. 
Od samog početka opisivao sam ovu krizu kao poziv za buđenje savezu, ali i svima onima posvećenima Evropi koja je nepodijeljena, slobodna i mirna. 

Kako je kriza nastavljala da se razvija, neki su optužili NATO da je bilo ili previše zadovoljan ili suviše ratoboran. Nijedno od to dvoje nije tačno. NATO nastavlja da obavlja svoj posao kako bi omogućio bezbjednost saveznika. Ali jasno je da postoji mnogo više onoga što se može i što bi trebalo uraditi.

NATO nema individualan nastup. To je savez 28 suverenih zemalja i sve naše odluke donose se konsenzusom. Taj proces ponekad može potrajati ili izazvati frustraciju. Ali zajedno ostajemo mnogo jači nego bilo ko od nas pojedinačno.

A danas, dok se suočavamo sa najvećim izazovom od završetka Hladnog rata, očekujem od svih saveznika da učine više za našu zajedničku bezbjednost.

Od pada komunizma, NATO je uložio napore da se angažuje oko Moskve, nudeći poboljšanu saradnju oko više pitanja nego bilo kojoj drugoj zemlji koja nije NATO članica, težeći ka strateškom partnerstvu. Odgovor Rusije bio je da se pocijepa pravilnik, da se probudi konflikt u Moldaviji, Gruziji i Ukrajini, kao i da se ospori međunarodni, na pravilima zasnovani poredak.

Separatisti koji imaju rusku podršku povezani su sa tragičnim gubitkom aviona kompanije Malaysia Airlines na letu MH17. Ovaj obrazac ponašanja učinio je naš svijet opasnijim i nepredvidljivijim mjestom.
NATO je bio brz pri odgovaranju na ilegalne i nelegitimne pokušaje anektiranja Krima. Suspendovali smo svu praktičnu saradnju sa Rusijom, uz zadržavanje diplomatskih kanala dijaloga otvorenim.

Pospješili smo saradnju sa Ukrajinom. Preduzeli smo hitne mjere za jačanje naše spremnosti, sa više brodova na moru, više aviona u vazduhu i više vježbi na terenu.

Daleko od toga da ostanu pasivni, NATO saveznici više su nego udvostručili prisustvo borbenih aviona nad baltičkim državama i pokrenuli nadzor letova nad Poljskom i Rumunijom.

Rasporedili smo više brodova po Crnom i Baltičkom moru. Izvodimo serije vježbi duž čitavog regiona. Svih 28 saveznica su doprinijele jačanju kolektivne odbrane, signalizujući jedinstvo i odlučnost koju ima NATO.

Obnovljena Rusija nije naš jedini izazov. Suočavamo se sa lukom krize koji se prostire od sjeverne Afrike do Bliskog istoka i Kavkaza.

Dakle, od protivraketne odbrane, preko mogućnosti nadzora do zajedničke obuke NATO saveznici su naporno radili kako bi bili sigurni da će imati ono što je potrebno da se ispune bezbjednosni izazovi 21. vijeka i da se održi najjači vojni savez koji je ikada postojao.

Kada se kaže da je NATO odbrana „svi za jednog, jedan za sve“, to se i misli. Za mjesec dana, na NATO samitu u Velsu donijećemo važne odluke kako bismo naš savez učinili još sposobnijim, bržim i fleksibilnijim.

Usvojićemo akcioni plan za jačanje naše spremnosti, koja ide u pravcu onoga što je prošle sedmice preporučio komitet za odbranu Donjeg doma britanskog parlamenta.

Pažljivo razmatramo kako najbolje možemo rasporediti snage za odbranu i zastrašivanje.
Razmatramo mjere pojačanja, uključujući pozicioniranje opreme i potrošnog materijala. Razmatramo naše odbrambene planove, procjene opasnosti, dijeljenje obavještajnih sporazuma, procedure za rano upozoravanje i planiranje odgovora na krizne situacije.

Razvijamo novi raspored vježbi na više lokacija, koji pokriva više oblika odbrane nego ikada ranije – od rezervoara u Poljskoj, preko odbrane od sajber napada u Estoniji, do kombinovanih operacija u Španiji i Italiji. Želimo da još više ojačamo naš multinacionalni odziv snaga, tako da se brzo reaguje na svaku krizu, bilo gdje.

U međuvremenu, sedam saveznika, predvođeni Velikom Britanijom, razvijaju zajedničke ekspedicione snage. Danska, Njemačka i Poljska su takođe počele rad na podizanju spremnosti multinacionalnog korpusa sa sjedištem u poljskom gradu Šćečinu.

Sve ovo će nam omogućiti da brže reagujemo na izazove u regionu, uključujući i one gdje imamo malo upozorenja. Ali spremnost zahtijeva resurse i jaku političku volju. Tokom proteklih pet godina NATO saveznici imali su prosječne izdatke za odbranu smanjene za 20 odsto. Rusija je povećala svoj budžet za odbranu za 50 odsto.

Dok su Sjedinjene Američke Države i neki evropski saveznici, uključujući i Veliku Britaniju, značajno investirali u modernizaciju svojih snaga, drugi treba da urade više. Kako su naše privrede počele da se se oporavljaju, moramo da preokrenemo trend smanjenja potrošnje za odbranu. To neće biti jednostavno, ali je od vitalnog značaja.

Ohrabrujuće je da su neke zemlje, poput Poljske, Rumunije i baltičkih država već preduzele jasne korake u tom pravcu. Očekujem da će se na samitu pokazati njihova spremnost da investiraju više i da zadrže snagu naše odbrane.

Ruske aktivnosti ne mogu se ignorisati. U pitanju je svjetski poredak nakon Hladnog rata.
Dakle, NATO je potrebniji više nego ikad. Odlučni smo da u Velsu pokažemo saradnju koju NATO označava.

Prevod: A.N.R.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s