Pišu: An Mišel i Odre Tonelije

Pravna eksplozija potresla je Argentinu u ponedjeljak 16. juna. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u potpunosti je odbio da sasluša žalbu te zemlje: ona je osuđena da plati 1.33 milijarde dolara američkim hedž fondovima NML Capital i Aurelius Capital Management.

Zašto su ovi „lešinarski fondovi“ istopili Argentinu?

Nakon kolapsa Argentine 2001. godine zemlja je konačno došla do dogovora sa privatnim kreditorima između 2005. i 2010. godine. Ukupno, 90 milijardi dolara duga bilo je restrukturirano, omogućavajući Argentini da ublaži teret povećanja otplate tokom vremena.

Ali fondovi, poznati kao „lešinari“ osporili su ovaj sporazum i zahtijevali potpunu otplatu njihovog duga, dodajući mu i kamatu. Uspjeli su to uz pomoć Apelacionog suda u Njujorku 2013. godine – Buenos Ajresu je naređeno da plati dugove. Odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država potvrđuje ovu presudu. Pravni ljekovi su iscrpljeni.

Koje su posljedice po zemlju?

Za Argentinu, zemlju u razvoju, kod koje ekonomisti naglašavaju ranjivost u oslabljenoj globalnoj ekonomiji, ovo je težak udarac. Posebno zbog toga što je dvostruk.

Ne samo da je argentinska vlada bila primorana da plati dug „lešinarskim fondovima“, već je iznenada postala izložena brojnim potraživanjima drugih privatnih investitora.

Ohrabreni pravnom pobjedom američkog hedž fonda, dio povjerilaca koji su prihvatili ponovno pregovaranje oko ugovora iz 2000-ih godina (i pad vrijednosti duga za 70 odsto) mogli bi konačno biti u iskušenju da prekinu dogovor, kako bi oporavili sopstvene pozicije.

Krajem 2013. think-thank organizacija BS Initiative koju su kreirali mladi ekonomisti izračunala je da bi investitori mogli potraživati 43 milijarde dolara od Argentine.

Ta suma bi zemlju natjerala da se zadužuje na finansijskim tržištima (kroz obveznice), što se već dogodilo 2001. godine. Kriza je zapravo ograničila prostor za manevarsko srezivanje viškova na tekućim računima.

Povrh svega, Vrhovni sud primorao je Argentinu da otkrije spisak finansijskih sredstava za sprovođenje presude. Došlo je do pospremanja tekovina koje je čak i sam predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama pokušao da zaustavi, a govoreći sa predsjedničke pozicije Kristina Kiršner istakla je da bi takav zahtjev bio „znatna povreda suvereniteta strane zemlje“.

Što može uraditi argentinska država?

Gospođa Kiršner uvjeravala je javnost u ponedjeljak uveče. „Argentina neće proglasiti bankrot“ – rekla je u televizijskom obraćanju. „Pokazali smo spremnost da pregovaramo. Nijesam uznemirena, samo mi je nelagodno“ – rekla je ona. „Naša obaveza je da otplatimo dug kreditorima, ali istovremeno, i da ne ostanemo bez ičega“.

U obrazloženju Višeg suda SAD Argentina je upozorena na ozbiljan i neposredan rizik od bankrota, koji se kovitla u zemlji i okruženju, uz mogućnost prelivanja na finansijska tržišta u slučaju da žalba bude odbijena.

Što argentinski propisi mogu učiniti?

Argentinska vlada procijenila je u ponedjeljak da su „lešinarski fondovi“ ugrozili čitave međunarodne finansijske sisteme. Sa svog stanoviša, analitičar Natixisa Karlos Kuenan, specijalista za ekonomiju Latinske Amerike predvidio je „posljedice potencijalne drame, ne samo u Buenos Ajresu“, u slučaju da presudu potvrdi Vrhovni sud SAD.

Prema riječima stručnjaka, ova odluka zapravo bi mogla ohrabriti druge privatne investitore na odbijanje otpisa dugova. Rizik od ugrožavanja planova finansijskog restrukturiranja još uvijek se smatra nečim što je od vitalnog značaja za zemlje u velikim finansijskim poteškoćama. Poput onoga što se dogodilo 2012. u Grčkoj.

Prevod A.N.R.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s