Piše: Mari Šarel

Priča je već pokrenuta prije nekoliko nedjelja. Financial Times je to i potvrdio u ponedjeljak 9. juna. Prema navodima ovog finansijskog dnevnika, nekoliko ruskih kompanija razmatra korišćenje ili američkog dolara umjesto kineskog juana u budućim trgovinskim transakcijama. 

Ovo je uslovljeno strahom da bi ih uvođenje sankcija zapadnih zemalja moglo lišiti pristupa finansijskim tržištima u dolarima. Potpisivanje ovog ogromnog ugovora do kojeg je došlo 21. maja pratile su ogromne mjere predostrožnosti na objema stranama: Moskva će snabdjevati gasom Peking narednih treidset dolara.

Iznos transakcije je je 400 milijardi dolara (294 milijarde eura). A račun je, svakako, ispostavljen u juanima. Dan ranije je, međutim, druga po veličini ruska banka VTB, potpisala ugovor sa Bankom Kine. Sada ove dvije institucije više ne vrše denominaciju svoje trgovine u dolarima, već u juanima ili rubljama.

Moskva i Peking su, konačno, 3. juna udružili snage da stvore zajedničku rejting agenciju, kao protivtežu agencijama anglosaksonske kulture – Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch. Ove objave su djelimično, naravno, političko manevrisanje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin želi da demonstrira pred Zapadom ono što je ostvario sa Kinom, koja mu je saveznik na geopolitičkoj šahovskoj tabli. Ona takođe pokušava da igrajući se bližeg ekonomskog saveza sa Srednjim kraljevstvom kompenzuje izolaciju u koju ju je gurnula ukrajinska kriza.

„Ali za sada veze između dvijema zemljama nose malu težinu u odnosu na one sa Evropskom unijom“ – kaže Šu Bei, ekonomista u Natixisu. Pedeset odsto ruskog izvoza zapravo i jeste usmjereno ka Starom kontinentu, u odnosu na svega sedam odsto koliko izvozi u Kinu.

Ali ove serije sporazuma nijesu samo oportunističke. „U stvari, ukrajinska kriza je ubrzala fundamentalni trend koji je već postojao“ – navodi Kristofer Dembik, analitičar Saxo Banke.

One su stvorene tokom finansijske krize 2007. godine, kada su zemlje u razvoju, misleći na Kinu i Rusiju, shvatile da su njihove domaće valute isuviše izložene fluktuacijama u monetarnoj politici Sjedinjenih Američkih Država i promjenama kursa dolara. One od tada pokušavaju na sve načine da smanje zavisnost od američke valute.

Na primjer, formiranjem dijela svojih deviznih rezervi u juanima. Tome treba dodati i neizbježnu internacionalizaciju juana, koji je Peking vješto predvodio od ranih 2000-ih godina. To je pokret u kojem razvoj trgovine sa Moskvom predstavlja korak više.

Prevod A.N.R.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s