Piše: Mari Šarel

Nastavljena je serija loših vijesti iz japanske ekonomije. Prema zvaničnim statističkim podacima objavljenim u petak 30. maja, postrošnja japanskih domaćinstava u aprilu smanjena je za 4,6 odsto u odnosu na april prošle godine, a čak za 13,3 odsto u odnosu na prethodni mjesec. 

„Nabavka ne-svježih prehrambenih proizvoda i aparata je ono što je najviše smanjeno“, rekao je na pomenutu temu Kohei Ivahara iz Natixisa. To je nasilna reakcija na politiku premijera Šinza Abea. Ekonomisti su, u stvari, očekivali mnogo manje izraženo zaustavljanje.

Riječ je o povećanom porezu na potrošnju, ekvivalentu poreza na dodatu vrijednost, koji je 1. aprila povećan sa pet na osam odsto. U sedmici koja je prethodila povećanju PDV-a Japanci su pohrlili u prodavnice da naprave zalihe, tako da potrošnja, koja je uvećana za 7,2 odsto u odnosu na mart, predstavlja prilično vještačko povećanje rasta u prvom kvartalu (1,5 odsto).

„Ali kupovina je mehanički opala u aprilu“ – ističe Ivahara. Zbog pada intenziteta tražnje, industrijska proizvodnja opala je za 2,5 odsto u aprilu, nakon što je u martu zabilježen rast od 0,7 odsto. A očekuje se pad od 2,4 odsto u drugom kvartalu, predviđaju u ministarstvu industrije.

Izlaz iz spiralne deflacije

Istovremeno, cijene na malo uvećane su 3,2 odsto u aprilu u odnosu na isti mjesec prošle godine (ne računajući kvarljivu robu). To je najveće povećanje u skoro dvadeset godina. Ovaj trend, takođe, zabrinjava ekonomiste. To povećanje je u stvari malo više srezalo ionako smanjenu kupovnu moć Japanaca.

Jedan od glavnih ciljeva „abenomije“, ekonomske politike koju je Abe pokrenuo 2013. godine je, međutim, bilo da oživi cijene i izvuče zemlju iz spiralne deflacije sa kojom se borila petnaest godina.

Pored budžetskih „strelica“ (stimulansa), kao i strukturnih reformi, prema riječima vlade, monetarne strelice kroz masovnu kupovinu državnog duga dovele su do snižavanja jena u odnosu na dolar. I to tako da podignu cijene uvoznih proizvoda, kakvi su energenti.

Sve čemu se nadao Abe je da se uvozna inflacija prenosi na sve cijene, pošto je deprecijacija jena izvoznim kompanijama omogućila da naduvaju marže. Dakle, u teoriji, to povećava zarade. Neki, poput Toyote, igrali su ovu igru, ali to prema mišljenju ekonomista nije dovoljno. Naročito ako je praćeno politikom stimulansa, strukturnih mjera, na koje se još čeka.

„Japan treba da intenzivira reforme kako bi rast postao samoodrživ, treba da izbjegava nepredvidive monetarne politike i podriva povjerenje u održivost javnog duga“ naglašeno je u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda objavljenom u petak, 30. maja.

Javni dug iznad 230 odsto BDP-a

Japanski javni dug, jedan od najviših u svijetu i prevazilazi 230 odsto bruto domaćeg proizvoda. Bez brze akcije koja bi omogućila da se poveća zaplenost žena, dovede više imigranata da popune praznine među radnom snagom ili olakša pristup kreditma za preduzetništvo, održivost oporavka je ugrožena, poručuje MMF.

Nakon zaziranja od povećanja poreza, bilo je i očekivano da potrošnja bude smanjena, smatraju analitičari. „Povjerenje potrošača je opalo, dok će porez nastaviti da se preliva na kupovnu moć“, ističe Ivahara.

„Uz to, nije isključeno da će Banka Japana preduzeti dalje monetarne podsticaje u ovoj godini“, rekao je, u međuvremenu, Žan-Batist Peti, ekonomista kuće Exane-BNP Paribas. A sve to uz rizik da javni dug nastavi da raste…

Prevod A.N.R.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s