Piše: Lorens Žirar

Cijenu žitarica na svjetskom tržištu pogađa toplotni udar. Da li će potkrovlje Crnog mora patiti zbog krize u Ukrajini i jakih tenzija između nje i njenog sjevernog susjeda Rusije? Ovo pitanje na koje danas niko nema odgovor podstiče spekulacije o rastu cijena žitarica.

Na tržištu fjučersa u Čikagu cijene pšenice uvećane su skoro za 25 odsto u odnosu na najniži nivo postignut krajem januara. Ugovorom koji ističe u maju, na primjer, trgovalo se na sesiji u četvrtak 13. marta po cijeni od 6,96 dolara (5,02 eura) za bušel, odnosno nivou koji nije dostignut još od 25. oktobra.

Ni kukuruz nije izuzetak. Fjučers ugovor koji dospijeva u maju premašio je rast i ove sedmice prodavan je po cijeni od pet dolara za bušel, što je rast od skoro 19 odsto u poređenju sa cijenom koju je imao u januaru. Ovo izbijanje dogodilo se nakon što su cijene pšenice i kukuruza počele polako da klize nadolje sredinom 2013. godine. Taj trend nastavljen je i početkom ove godine.

Ograničen rast

Prinos kukuruza kojeg je više nego u izobilju 2013. u Sjedinjenim Američkim Državama koje su najveći svjetski poizvođač i izvoznik plemenitih žutih zrna doprinio je popuštanju ovakvog trenda. Isto je i sa žetvom usjeva, bez velikih opasnosti u ključnim geografskim oblastima svjetske proizvodnje ove žitarice.

Ovo je učinilo da Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu – FAO nastavi da bude optimistična. Time su ponovo revidirane prognoze globalne proizvodnje žita i pirinča na 2.515 miliona tona u 2013. godini, kako je zabilježeno.

Ovo čak i ako bi se susrelo sa rastućom tražnjom, FAO bi uvodio ograničenja. Dozvoljeno preispitivanje svjetskih zaliha odnosilo se na 578,5 miliona tona. Svjetske žitnice nijesu ovoliko bile popunjene još od 2001. godine.

Ali ulagači ne mjere nivo zaliha. Oni proučavaju vremenske biltene i događaje koji bi u budućnosti mogli promijeniti tržište. Hladni talasi koji su pogodili sjevernoamerički kontinent preselili su se ove zime, ali bilo je i drugih aspekata zimskog vremena koji su tjerali na drhtanje.

Deficit vode

– Postoji manjak vode u Sjedinjenim Državama. Ali i u Istočnoj Evropi. Obično velike sniježne padavine i „černozem“, čuvena crnica zadržavaju vodu. To nije bio slučaj u ovoj godini – rekao je izvršni direktor konsultantske kuće Agritel, Mišel Portje.

Međutim, događaji u Ukrajini i eskalacija napetosti između nje i Rusije bili su ti koji su uslovili trend rasta cijena. Tačno je da bi, prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, Ukrajina mogla postati šesti najveći izvoznik pšenice, odmah nakon Rusije. SAD preuzimaju vođstvo.

Ukrajina se takođe može pohvaliti i time da je treći najveći svjetski izvoznik kukuruza. Poljoprivreda je glavni privredni adut te zemlje. Ipak, kako je pojasnio gospodin Portje, čija kompanija Agritel ima predstavništvo u Kijevu, „utovari žitarica se i dalje mogu odvijati normalno“. Za sada još ne postoji uticaj na logistiku“.

Poremećaji

Ovdje se javlja pitanje mogućih poremećaja u logistici na Crnom moru, ali i žitarica koje se još nijesu našle na tržištu, niti u predstojećoj žetvi. Devalvacija ukrajinske valute grivne u odnosu na američki dolar od početka krize podiže tenzije. Ukrajinski poljoprivrednici imaju poteškoća u prodaji pod ovakvim uslovima.

Štaviše, prema Portjeovim riječima, devalvacija grivne povećava troškove đubriva i pesticida koji se najčešće uvoze. „Da li će finansijska kriza natjerati farmere da sade ječam, soju ili suncokret jer su jeftiniji za proizvodnju u odnosu na kukuruz?“

Ovo pitanje bi trebalo da bude riješeno uskoro u vrijeme sjetve. Problem nedostatka goriva je već prijavljen na Krimu, ali na ovu oblast odnosi se svega dva odsto ukrajinske proizvodnje žitarica.

U Francuskoj zadovoljni

Sve ove neizvjesnosti doprinijele su višim cijenama. Ali progres je takođe uslovljen i spekulativnim kretanjima. Oni koji su se početkom ove godine nadali padu cijene preraspoređuju svoje pozicije i doprinose pogoršanju problema.

Ova promjena može zadovoljiti samo francuske cerealije.

– Nalazili smo se ispod proizvodnih troškova. Kada je cijena pšenice zbog novembarskog trgovanja na Matifu dostigla iznos između 200 i 205 eura, kao što je to slučaj danas, plaćanje farmerima po cijeni od 175 do 180 eura postalo je profitabilno – ističe Remi Akin, predsjednik stručnog savjeta u sektoru žitarica FranceAgriMer.

Međutin, gospodin Akin ostaje skeptičan o razlozima poskupljenja.

– Za sada, strahovi vezani za Ukrajinu i Rusiju su uglavnom u svijesti investitora – kaže on.

Da li su tržišta pretjerala? Ipak, u četvrtak, 13. marta, na kraju dana cijena pšenice i kukuruza počela je polako da zaustavlja rast.

Prevod: A.N.R.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s