Piše: Džon O’Donel

Napori Evrope da se formira jedinstveni odnos prema bankama u eurozoni dostigao je vrhunac, ali mnogi strahuju da se ovim neće uspjeti povratiti povjerenje, već dokazati da se u ovolikoj nestabilnosti može očekivati još jedan krizni udar.

Nakon više od godinu dana pregovora, ministri zemalja članica Evropske unije dogovorili su se rano u četvrtak oko šeme za zatvaranje propalih banaka, ali če proces biti složen i politizovan. Agencija i fond za gašenje loših banaka rade u tandemu sa Evropskom centralnom bankom, kao novim čuvarom, važan su korak ka bankarskoj zajednici, ali labavi odnosi mogli bi dovesti do potpunog prepleta projekta.

Iako ga je francuski Ministar finansija Pjer Moskovisi proslavio kao „istorijski trenutak“, mnogi su sa sastanka u Briselu otišli razočarani ishodom.

„Ovo je zaista farsa“ – izjavio je jedna visoki zvaničnik uključen u proces, koji je zatražio da ostane anoniman. „Mi tapšemo jedni druge po ramenu i čestitamo međusobno, ali, u stvari, ono što je postignuto je daleko od onoga što je potrebno“.

Bez neposredne bankarske krize na vidiku, nova struktura će za sada vjerovatno biti pokrenuta neprovjerena, ali bi mogla popustiti ukoliko do toga dođe. Osim toga, obećanja da će eurozona udružiti resurse za borbu protiv loših banaka čine se prilično dalekim – tek nakon deset godina, ukoliko do toga uopšte dođe, učiniće se nešto što bi moglo poduprijeti povjerenje.
U međuvremenu, banke će finansirati fond koji će rasti do 55 milijardi eura, ali samo do 2026. godine, a taj iznos bi u potpunosti moglo pojesti spasavanje samog irskog bankarskog sektora. Nova pravila bi, međutim, gurnula više tereta na banke kreditora.

Neki zvaničnici se pribojavaju da ovoj šemi nedostaju pojedini elementi koji bi mogli obuzdati ECB od otkrivanja prave razmjere problema banaka u provjeri njihovog stanja naredne godine, ako bi to loše uticalo na oporavak slabije razvijenih zemalja.

Za Alena Aherna, ekonomistu koji je bio savjetnik irske vlade kada je bila suočena sa bankarskim kolapsom 2010. godine, ovaj dogovor ne predstavlja mnogo.

– Suveren je uvijek na vrhu sopstvenog bankarskog sistema. To onda nije prava bankarska unija. Ovo znači da su troškovi finansiranja banaka u zemljama na preiferiji i dalje visoki, a visoka će ostati i cijena njihovog pozajmljivanja – rekao je on.

Ono što je postignuto u EU je blijeda sijenka onoga što postoji u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje savezna vlada može da prenese sredstva za pomoć slabijim državama. Razvijene zemlje u eurozoni, poput Njemačke ne šalju pomoć slabijim državama poput Portugala i Grčke. Umjesto toga, ona im pozajmljuje novac.

– Država Pensilvanija ne mora da izdaje bankarske garancije. To čine savezni organi. To je prava bankarska unija – rekao je Ahern.

 Njemački dogovor

Složenost ovog problema je u proceduri koja će biti korištena za zatvaranje banaka u eurozoni, što će biti izuzetno politizovano, uključujući svih 18 zemalja ovog valutnog bloka, u kojem se svaka od članica bori da zaštiti svoje interese.

Ovaj proces, koji je jedan ekonomista je opisao kao „smiješan“, će takođe uključivati zvaničnike Evropske komisije, kao i novu agenciju sa zadatkom da zatvara banke. Iako su se ministri dogovorili o kratkoj proceduri, prisutni pravnici bili su zbunjeni po pitanju načina na koji bi to trebalo da se odvija.

ECB, čiji je predstavnik na sastanku, Viktor Konstancio bio veoma kritički nastrojen tokom pregovora, nije zadovoljna. Ali, malo je toga što želja ECB da ostane izvan političkih polemika može da uradi.

Umjesto toga, ona se, kao i drugi, nada da dogovor može biti ojačan pregovorima u Evropskom parlamentu.
Šeron Bouls, uticajna pravnica koja će imati ključnu ulogu u pregovorima rekla je da je sistem zamišljen kao previše politički. „Ne vjerujemo zamljama u ovome“ – rekla je ona.

Ipak, mala je vjerovatnoća da će iko biti u stanju da ubijedi Njemačku, koja je istrajna u protivljenju korišćenju novca eurozone, da podrži sistem za borbu protiv problematičnih banaka da ublaži svoj stav. Tokom pregovora zvaničniBerlinje utvrdio veliki dio agende.

Ono što je postignuto je sprečavanje ranog uvođenja prabila na nivou EU koji bi omogućili izricanje gubitka do 2016. godine vlasnicima državnih obveznica, pa čak i kod onih koji imaju veće depozite u propalim bankama, kao što se to dogodilo na Kipru.

„Ovo je dogovor koji odgovara Njemačkoj“ – rekao je jedan od zvaničnika koji je prisustvovao pregovorima. „Drugi ovim neće mnogo dobiti“.
Holandski ministar finansija Jerun Dajselblum poručio je: „Svako je uvijek zainteresovan za spašavanje. Ja sam zainteresovan za prevenciju“.

Ipak, Sven Gigold, njemački član EP ocijenio je da je šokantno kada je jedna zemlja u stanju da nametne mnogo toga. „Kada jedna zemlja ima previše moći, to može da ima suprotan efekat“.

Prevod A.N.R.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s