Pobjeda – Sejran Mirzazade kaže za Crnu Goru da je prijateljska zemlja u kojoj je ekonomija stabilna, u kojoj Vlada podržava strane investicije i sa kojom Azerbejdžan želi još više da razvija  ekonomske, bilateralne i humanitarne odnose. S ponosom govori o ekonomskoj situaciji u svojoj zemlji i naglašava da je u posljednjih deset godina njihov budžet uvećan 20, a bruto društveni proizvod tri puta

PODGORICA – Savjetnik u diplomatskoj misiji Republike Azerbejdžana u Crnoj Gori Sejran Mirzazade kaže u razgovoru za Pobjedu da Kumbor neće biti jedina investicija Azerbejdžana u našoj  zemlji, već da će tokom jeseni predstavnici  vlada dvije zemlje razgovarati i o novim projektima.

ambasada - intervju

Foto: Pobjeda

Sagovornik Pobjede ističe da je projekat u Herceg Novom ,,dobar primjer ozbiljne investicije, ali i podrške crnogorske Vlade stranim investicijama“.

ANR: Azerbejdžan se posljednjih godina pominje kao jedan od najznačajnijih investitora na Zapadnom Balkanu, a jedna od zemalja u kojoj je već početo sa velikim investicionim projektima je upravo Crna Gora. Na koji način je ovaj dio svijeta postao interesantan investitorima iz Vaše zemlje i koje kriterijume je zadovoljio u odnosu na sve ono što Evropa nudi?

MIRZAZADE: Kao što znate, ekonomija Azerbejdžana se u posljednje vrijeme jako dinamično razvija i jedna smo od rijetkih zemalja koja prevazilazi ekonomsku krizu. Razvoj ekonomije se produžava, što daje mogućnosti Azerbejdžanu da razvija svoje investicione projekte i u inostranstvu. Zbog toga su naše i državne i privatne kompanije zainteresovane za  ulaganje u inostrane destinacije. Naravno, u tom smislu, na prvom mjestu se nalaze naše prijateljske zemlje, a takođe i zemlje gdje je ekonomija stabilna, gdje vlade podržavaju strane investicije, gdje institucije i građani cijene strane investicije i takve zemlje su uvijek na prvom mjestu. Jedna od takvih zemalja za nas je i Crna Gora. Prije svega, ona je prijateljska zemlja, zbog čega mi pridajemo veliki značaj razvoju naših političkih, ekonomskih i humanitarnih odnosa, partnerstava u oblasti turizma… Ubijeđeni smo da postoji veliki potencijal za dalji razvoj naših odnosa.

ANR: Pomenuli ste projekat koji je uspješno započet. Kako ocjenjujete ono što je do sada urađeno?

MIRZAZADE: Da, imao sam na umu projekat u Kumboru gdje su 20. avgusta započeli radovi na rušenju starog zdanja. Nadamo se da će vrlo brzo početi građevinski radovi.

ANR: U Crnoj Gori je u prethodnom periodu mnogo rađeno na eliminisanju biznis barijera u nastojanju da se stranim investitorima omogući što kvalitetniji poslovni ambijent. Da li su prilikom investicionih planova i započinjanja aktivnosti primijećene bilo kakve poteškoće i kako zemlji koja investira širom svijeta djeluje crnogorsko poslovno okruženje?

MIRZAZADE: Ne samo da nije bilo prepreka, već naprotiv. Postali smo svjedoci pune podrške i razumijevanja, ne samo od strane Vlade, državnih institucija i opštine Herceg Novi, već i od strane naroda. Vidjeli smo da se našem projektu i našem investitoru daje puna podrška i da opravdanost naše investicije nailazi na puno razumijevanje. A, to je ono što visoko cijenimo.

Mislim da je projekat naše kompanije u Herceg Novom i u cijeloj Crnoj Gori dobar primjer ozbiljne investicije, ali i podrške Vlade stranim investicijama. Ubijeđeni smo da će ovakvi projekti služiti ne samo ekonomskom razvoju Crne Gore i razvoju ekonomije Azerbejdžana, već i razvoju naših bilateralnih odnosa.

ANR: Iako je riječ o veoma različitim zemljama, Azerbejdžan i Crna Gora imaju jednu sličnost, a to je da su gotovo cijeli dvadeseti vijek proveli unutar državnih zajednica koje je duže vrijeme karakterisalo socijalističko uređenje. Kako se odvijao prelazak Azerbejdžana na tržišnu ekonomiju? Posebno, kako se uspjela zadržati ekonomska stabilnost, naročito ako uzmemo u obzir da je većina zemalja bila sklona ekonomskim kolapsima u tranzicionom periodu?

MIRZAZADE: Azerbejdžan je, čak i dok je bio u sastavu SSSR-a, bio ekonomski jak. U to vrijeme Azerbejdžan je obezbjeđivao 75 odsto ukupnog goriva za Sovjetski savez, što je jako velik udio i pokazatelj da je ekonomija naše zemlje uvijek bila stabilna i jaka. Znate i sami da je sovjetsko vrijeme podrazumijevalo drugi ekonomski sistem, a 1991. godine Azerbejdžan je povratio svoju nezavisnost – kažem, povratio, jer je Azerbejdžan prvi put bio nezavisan početkom dvadesetog vijeka, ali na veliku žalost bio je nezavisan samo 23 mjeseca.

Nakon obnavljanja nezavisnosti, naravno, susreli smo se sa velikim poteškoćama, prije svega nastavljao se rat i agresija susjedne Jermenije protiv naše zemlje, a u tom ratu Azerbejdžan je izgubio 20 odsto svoje teritorije. Izraženo brojkama to je 17.000 kilometara kvadratnih, koji se i dalje nalaze pod okupacijom, a i inače, nakon raspada SSSR, bivše članice su se svakako susretale sa brojnim problemima, a ako se na to doda još i rat, nije teško zamisliti kakva je bila situacija u Azerbejdžanu. Naročito početkom devedesetih godina situacija je bila jako teška, ali narod je tražio da se na vlast vrati naš nacionalni lider Hejdar Alijev i nakon njegovog povratka od 1993. godine počelo je sa donošenjem naftne, ekonomske i političke strategije. Alijev je pomogao da se postigne prekid vatre između Azerbejdžana i Jermenije 1994. nakon čega smo postepeno počeli da se razvijamo.

Već početkom 2000-ih osjetili smo rezultate ovih strategija i vidjeli smo da je narod Azerbejdžana ovo prihvatio kao jedinu ispravnu strategiju. Ove strategije se do današnjih dana produžavaju, a današnji razvoj zemlje je samo rezultat ovakve odluke. Na primjer u posljednjih deset godina naš budžet je uvećan 20 puta, a naš bruto društveni proizvod uvećan je tri puta. Prošle godine naš predsjednik potpisao je novu razvojnu strategiju do 2020. godine, do kada je naš cilj da udvostručimo sadašnji BDP. Azerbejdžan je danas jedna od rijetkih zemalja koja ima svoj vještački satelit.

ANR: Na čemu Azerbejdžan zasniva rezerve i u kojoj mjeri trend da euro zamjenjuje dolar u ulozi svjetske valute utiče na njihovu stabilnost?

MIRZAZADE: Rezerve u Azerbejdžanu se već gotovo u približno jednakim iznosima drže i u dolarima i u eurima, a dio rezervi je u zlatu, kao i u valutama nekoliko drugih stranih zemalja. Ovo potvrđuje da je naš bankarski sektor upoznat sa globalnim ekonomskim procesima i da se, kada je riječ o držanju rezervi u eurima, već prilagodio ovoj situaciji.

ANR: Nalazite se u jednom geopolitički interesantnom regionu. Kakvi su pozitivni, a kakvi negativni uticaji takvog položaja i koliko geografski položaj utiče na politički i ekonomski razvoj zemlje?

MIRZAZADE: Upravo, Azerbejdžan se nalazi na jednom strateški i geografski interesantnom području. Da li negativno ili pozitivno utiče i da li nam to olakšava ili otežava procese… Svjesni smo da izbora nemamo, imamo položaj koji nam istorijski pripada i koji će postojati u budućnosti. Susjede koje smo imali do sada imaćemo i u budućnosti i tu smo, naravno, svjesni da postoje poteškoće, budući da se nalazimo u strateškom i to vrlo specifičnom regionu.

Svako od naših susjeda ima svoje nacionalne interese koji su po nekim pitanjima saglasni sa našim, a po nekim nijesu, ali zahvaljujući pravilnoj unutrašnjoj i spoljnoj politici postigli smo da sada imamo odlične odnose sa susjedima, naravno, isključujući Jermeniju zbog konflikata koje su oni započeli, a koje sam pomenuo.

Azerbejdžan se uvijek zalaže za razvoj prijateljskih odnosa sa susjedima, a jedino što očekujemo je njihovo razumijevanje prema našim nacionalnim interesima. Takođe, jedan od prioriteta naše vlade su integracije u evropske strukture naše spoljne politike. Koliko god da je to teško ili lako, najvažnije je da se Azerbejdžan drži tog puta. Dokaz tome su godine naše nezavisnosti i taj put ćemo produžavati i u budućnosti.

ANR: Pomenuli ste strategiju koja je počela 1994. godine koja je pospješila ekonomski napredak Azerbejdžana. Koliko je razvoj informacionih tehnologija uticao na ekonomski rast?

MIRZAZADE: Jedan od najsvjetlijih primjera u ovoj oblasti je to što smo u februaru ove godine lansirali naš prvi vještački satelit Azerspace, što sada ima jako mali broj zemalja. To zahtijeva velika ulaganja, ali azerbejdžanska vlada je prepoznala njihovu važnost.

U Azerbejdžanu se svake godine u ovoj oblasti organizuju konferencije i prezentacije na kojima učestvuju brojni eksperti iz oblasti visokih tehnologija, a posebna pažnja posvećuje se inovacijama.

Ove godine u našoj zemlji je otvorena akademija informacionih tehnologija, što će omogućiti da u budućnosti imamo svoje eksperte u ovoj oblasti. Već u ovom trenutku naši eksperti rade na našem satelitu, a u bliskoj budućnosti će biti lansiran i drugi satelit, tako da vidimo veliki potencijal u ovoj oblasti. Kada je riječ o samoj infrastrukturi, sredstva se ulažu tamo gdje postoji potreba. Za investitora ne postoji razlika kada je u pitanju oblast u koju se ulaže.

ANR: Pomenuli smo prelazak sa socijalističke ekonomije na tržištu. Kakva je danas vlasnička struktura najvećih kompanija u Azerbejdžanu?

MIRZAZADE: U sovjetskom vremenu postojao je sasvim drugačiji ekonomski ambijent u odnosu na današnji. Nakon raspada SSSR-a Azerbejdžan je bio među prvm zemljama koja je započela ekonomske reforme. Zemlja koja je u tom periodu pripadala kolektivnim domaćinstvima data je ljudima, pa se jedan broj stanovništva nakon reformi vratio poljoprivredi.

Kada je riječ o državnim kompanijama, one su u ovom procesu privatizovane i ono što nas raduje je što se svake godine ostvaruje rast i izvan samog naftnog sektora, a svake godine oblast rada privatnih kompanija i spektar njihovih djelatnosti se širi.

Vlada kreditima, subvencijama i brojnim olakšicama podržava preduzetnike, biznismene, kao i ljude koji se bave poljoprivredom, pa se iz budžeta izdvajaju velika sredstva za podršku privatnom sektoru, kao i to da se oblast njihovog djelovanja proširi i van granica Azerbejdžana.

ANR: Šta vidite kao osnovne prednosti Crne Gore i koji njeni potencijali bi u budućnosti bili najprimamljiviji investitorima, a u kojim oblastima smatrate da ima više ulaganja, ali ne donosi tako veliku korist?

MIRZAZADE: U Crnoj Gori postoji jako mnogo oblasti u kojima je moguće ostvariti saradnju. Naravno, mi se kao diplomatsko predstavništvo trudimo da što preciznije informišemo naše investitore koji su zainteresovani za ulaganja u vašu zemlju. Informišemo ih o detaljima vezanim za ekonomsku situaciju zemlje, podršku Vlade stranim investicijama, o investicionoj klimi i mogućim oblastima saradnje.

– Postoje interesi u brojnim oblastima, prije svega u turizmu gdje, osim već započetog projekta, postoji još interesovanja. Razmatramo i mogućnosti saradnje u oblasti poljoprivrede. Takođe, postoji interesovanje i za bankarski sektor, a investitori koji su zainteresovani za ulaganja u energetski sektor u Crnoj Gori raspituju se koje oblike saradnje je moguće realizovati. Dakle, postoje interesovanja u velikom broju oblasti, a u komunikaciji sa crnogorskom Vladom nailazimo na puno razumijevanje, kao i operativne reakcije na naše zahtjeve. Ljeto je bilo vrijeme odmora, ali se od jeseni očekuju i aktivniji pregovori, kao i saradnja od koje se nadamo da će donijeti uspješne rezultate. Nadamo se, takođe, da ćemo uskoro imati i nove projekte kojima ćemo obradovati i investitore iz naše zemlje, ali i naše crnogorske prijatelje.

Azerbejdžan je ekonomski i politički stabilan, to je zemlja razvoja

– Današnja politika predsjednika Azerbejdžana jeste da prvenstveno ulaže u ljudske resurse. Koristeći dividende koje dobijamo od naših energetskih resursa ostvarujeme velike projekte u oblasti informacione tehnologije, jer vjerujemo da je to ono na čemu će se zasnivati budućnost.

Danas u Azerbejdžanu postoji ekonomska i politička stabilnost i postoji razvoj. To potvrđuje i činjenica da su tokom proteklih nekoliko godina ostvarene rekordne brojke u razvoju, poput godišjeg rasta BDP-a od 34 odsto.

Naravno, svi smo razumjeli da to ne može stalno biti tako, ali svakako potvrđuje da smo stabilna zemlja. Udio javnog duga u BDP-u je svega šest odsto. Sa druge strane, imamo i rezervni fond koji je sada na nivou od oko 50 milijardi dolara. Riječ je o sredstvima koja bi bila korišćena za finansiranje vanrednih izdataka, ali njih sada ne koristimo. Stabilnost i razvoj ulivaju građanima velike nade za budućnost i oni zahtijevaju produžetak takvog puta – kaže  Mirzazade.

ANR: Kakvi su danas odnosi sa Rusijom, a kakvi sa Sjedinjenim Američkim Državama? U kojoj mjeri ekonomska stabilnost koju Azerbejdžan ima omogućava nezavisno djelovanje, odnosno izostanak uticaja međusobnih nesuglasica velikih sila na tekuće procese?

MIRZAZADE: Naša spoljna politika se zasniva na tome da sa svim zemljama koje su zainteresovane za saradnju sa Azerbejdžanom imamo međusobno korisne i prijatne odnose i saradnju. Postoje zemlje koje su zainteresovane za razvoj prijateljskih odnosa i za njih su naša vrata uvijek otvorena, a vjerujem i da možemo naći zajedničke tačke interesa u kojima možemo da sarađujemo.

Danas Azerbejdžan vodi takvu otvorenu politiku koja je do sada uvijek davala dobre rezultate, zbog čega smo uvjereni u njenu ispravnost. Odluke o našoj spoljnoj politici donosi predsjednik, a realizuju ih naše ministarstvo vanjskih poslova i ambasade. Dobri rezultati odnosa sa ovim zemljama pokazuju da je spoljna politika koju vodimo uspješna.

Mnoge zemlje EU gledaju na Azerbejdžan kao na energetskog partnera

ANR: Kakvi su sadašnji odnosi institucija Azerbejdžana sa institucijama Evropske unije, po pitanju spoljno-trgovinske unije i da li je EU zanimljiva u političkom i ekonomskom smislu, naročito u vremenu ekonomske krize ili se okrećete onim tržištima koja tek očekuju razvoj?

MIRZAZADE: Azerbejdžan ima jako dobre odnose sa zemljama EU, kao i sa njenim institucijama. Dokaz tome je posjeta našeg predsjednika Briselu u junu ove godine, kao i međusobni susreti visokih zvaničnika EU i zvaničnika Azerbejdžana koji imaju intenzivan karakter.

Naš najveći trgovinski partner je Italija, ne samo kada je riječ o zemljama EU, već i u svijetu. Takođe i sa drugim zemljama EU imamo odlične odnose i ne postoje stvari koje bi mogle da im zasmetaju. Mnoge zemlje EU gledaju na Azerbejdžan kao na energetskog partnera, a na tom planu smo se dokazali kao pouzdan partner evropskih zemalja. Trenutno se vode pregovori EU i Azerbejdžana oko olakšanja viznog režima, saradnje u oblasti ljudskih prava, medija, a to su neki od prioriteta naše spoljne politike i oni se razvijaju očekivanim tempom.

ANR: Tokom boravka u Crnoj Gori imali ste priliku da je donekle upoznate. Šta je na Vas ostavilo najbolji utisak?

MIRZAZADE: Meni se Crna Gora jako dopada. Bilo bi grijeh da kažem da mi se bilo šta ne dopada, bilo da je riječ o zemlji, prirodi ili, ono što je najvažnije, ljudima, koji su iskreni i prijateljski nastrojeni, a koji nama ovdje olakšavaju rad. Uvijek sam govorio da se ovdje osjećam kao kod kuće i nadam se da ću ostati što je moguće duže. Osim političkih i ekonomskih pitanja, ovdje smo jako aktivno uključeni u humanitarna pitanja, kao i u projekte socijalnog razvoja. Prije nekoliko dana sam bio u Bijelom Polju gdje je završena izgradnja vrtića za 210 mališana. Zgrada je rađena prema najsavremenijim standardima, uz najsavremeniju opremu, a riječ je o donaciji Azerbejdžana, kao simbol prijateljstva dva naroda.

Trenutno radimo i na rekonstrukciji Kraljevog parka, tako da bi oba ova projekta ubrzo mogla biti završena i otvorena. Ovakvi projekti zbližavaju naše narode, omogućavaju nam da se bolje upoznajemo i razumijemo, otvarajući mogućnost za dalje partnerske odnose.

Lična karta

Mirzazade je rođen 1979. godine u Bakuu. Završio je fakultet međunarodnih odnosa 2000. godine, a od 2001. radi u Ministarstvu vanjskih poslova Azerbejdžana. Osam godina radio je u ambasadi Azerbejdžana u Rumuniji, a prošle godine u aprilu postao je savjetnik diplomatske misije Azerbejdžana u Crnoj Gori. Tokom posljednje misije bio je i šef prvog evropskog sektora u azerbejdžanskom ministarstvu vanjskih poslova.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s