Osnovna prednost MATLAB-a u odnosu na druge aplikacije koje se koriste za računanje je što na veoma jednostavan način omogućava crtanje grafika izračunatih funkcija, koje je pri tom moguće i sjediniti

matlab perperzona it bizJedna od možda najboljih osobina MATLAB-a je ta što ima veoma velike graficke mogucnosti. U MATLAB-u postoji velik broj naredbi pomocu kojih se graficko prikazivanje podataka može prikazati u dve ili tri dimenzije.

Posebno korisna osobina MATLAB-a je što omogućava rad sa graficima, pružajući veliki broj komandi uz pomoć kojih se mogu kreirati dvodimenzionalni i trodimenzionalni prikazi grafika funkcija. Ovi grafici se otvaraju u posebnim prozorima koje MATLAB prikazuje kada korisnik programa unosi naredbu za kreiranje.

Funkcije

Za kreiranje grafika potrebno je poznavanje funkcija koje su nabrojane u tabeli na slici.

abs(x) – apsolutna vrijednost ili amplituda

sqrt(x) – kvadratni korijen od x

round(x) – zaokruživanje na najbliži cio broj

angle(x) – ugao kompleksnog broja x

sin(x) – sinus od x, gdje je x u radijanima

cos(x) – kosinus od x, gdje je x u radijanima

tan(x) – tangens od x, gdje je x u radijanima

atan(x) – arkustangens od x

exp(x) – e na x

log10(x) – log10 od x

mod(x,y) – modul pri dijeljenju

Grafici se mogu sačuvati u nekom od standardnih formata, čime se mogu koristiti i u drugim programskim paketima.

Komanda „plot“

Najjednostavnija naredba za prikazivanje podataka je komanda plot.

Sintaksa ove funkcije je plot (x,y,’dodatne opcije’), pri čemu su opcije uvijek navedene sa apostrofima. Ovaj dvodimenzionalni grafik daje zavisnost promjenjive y od promjenjive x.

Na primjer, za prikazivanje funkcije y=sin(x) za x vrijednosti od 0 do 2 pi potrebno je prije svega da definišete interval sa konačnim brojem tačaka između 0 i 2 pi, što je prikazano na prvom grafiku. Drugi grafik je prikaz funkcije y=x^2 i to u intervalu od -2 do 2.

Uz pomoć naredbe plot u MATLAB-u je takođe moguće prikazati i više grafika odjednom, dok je označavanje grafika i osa ostvaruje komandama title, xlabel i ylabel.

Interval u kojem se funkcija nalazi na graficima je podijeljen na tačke, tako da je njih moguće posebno označiti. U prikazanom grafiku funkcija sinus funkcija od x data je dva puta i to, prvo standardnim prikazom, a zatim sa vrijednostima, a zatim su vrijednosti funkcije prikazane u intervalu posebno označene.

Kada bi se u komandi funkcije plot nalazio samo jedan argument, ovo bi znacilo da ce se vrijednosti prikazivati samo na ordinati, dok bi se na apcisu dodavali indeksi elemenata na koje je izdijeljen interval u kojem se posmatra određena funkcija. Crtanje grafika u MATLAB-u vrši se dodavanjem argumenta označenog kao +.

Ukoliko se, međutim, nakon zadatih komandi grafik ne pojavi na ekranu, potrebno je u dnu prozora pronaći i kliknuti na ikonicu označenu kao „Figure No.1“, kako bi grafik postao vidljiv.

Dodatne opcije

Kao što je zadato navedenom sintaksom plot(x,y,’dodatne opcije’), pod apostrofima mogu naći dodatne opcije za prikazivanje grafika kojima se definišu boja linije i tip linije na grafiku. U tabeli na slici prikazan je spisak dodatnih opcija, pa se tako, na primjer, grafik mogao crtati sa tačkastom linijom plave boje uz korišćenje funkcije plot(x,y,’b:’).

r – crvena: . (tačkasta)

y – žuta: x (iksevi)

g – zelena: o (krugovi)

c – cijan: + (plusevi)

b – plava: * (zvjezdasta)

m – magenta: – (puna)

k – crna: : (dupla tačkasta)

w – bijela: – – (isprekidana)

Takođe, komanda plot može biti korišćena i za prikaz većeg broja grafika u jednom grafičkom prozoru, tako da, na primjer, plot(x1,y1,’mo’,x2,y2,’g*’) će na istom grafiku prikazivati funkciju definisanu vektorima x1 i y2 sa ljubičastim kružićima i funkciju definisanu vektorima x2 i y2 sa zelenim zvjezdicama, što im omogućava razlikovanje.

Ugrađene i korisničke funkcije

Aplikacija MATLAB sadrži veliki broj ugrađenih matematičkih funkcija, a prilikom njihovog korišćenja dovoljno je samo unijeti argumente funkcije, tako da program sam obavlja računanje. Takođe, pored ugrađenih funkcija, u MATLAB-u je omogućeno i programiranje korisničkih funkcija, tako što, kada se jednom kreira algoritam određene funkcije, svakim narednim pozivanjem funkcija se izvršava onoliko puta koliko se zatraži. Za određivanje koda funkcije potrebno je pridržavati se sljedećeg formata:

function [lista izlaznih promjenjivih] = ime_funkcije (lista ulaznih promjenjivih)

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s