Elektronski novac bitcoin sve više dobija na popularnosti, iako mu većina ekonomista širom svijeta dugo nije pridavala značaj sve dok mu vrijednost nije počela vrtoglavo rasti. Bitcoin ima stvarnu vrijednost, a ona se kreće od jednog centa do petnaest hiljada dolara.

bitcoin-perperzonaRiječ je o open-source softveru koji je 2009. godine kreirao Satoši Nakamoto, a uz koji je omogućeno korišćenje valute na peer-to-peer mreži korisnika. Bitcoin se koristi za različite vrste online plaćanja tako što ga korisnik šalje na adresu primaoca u poruci u kombinaciji sa privatnim ključem, koji je poznat samo pošiljaocu. Svaki korisnik na objema stranama ima fajl koji služi kao novčanik i predstavlja proizvoljnu količinu pari ključeva. Ovo omogućava raspolaganje samo sopstvenim novcem i korišćenjem jednog iznosa samo jedan put – kao i kada je riječ o stvarnom novcu.

Osvrti na ovu pojavu u početku bili su daleko od analitičkih, više sa nevjericom i bez mnogo ozbiljnog posvećivanja ovom pitanju. Čak je i sam dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman u jednom starijem članku pokazao da ni vrhunsko poznavanje ove oblasti nije uslov za razumijevanje načina na koji funkcioniše bitcoin, ili je samo površnim osvrtom na temu, uporedivši ga sa zlatnim standardom, pokušao da prikrije stvarni značaj „izmišljene valute“ i zaštiti ionako uzdrmani svjetski finansijski poredak.

Greška koju ekonomisti prave u ovom slučaju je pretpostavka da bitcoin funkcioniše kao pravi novac, što nije slučaj. On, iako postoji kao sredstvo razmjene, ne oponaša sve tradicionalne funkcije novca, kakve su očuvanje vrijednosti i obračunska jedinica. Ovo se najjasnije može objasniti na primjeru da je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do naglog rasta vrijednosti bitcoina. U klasičnoj ekonomiji, da je bitcoin isto što i novac ovdje bi se govorilo o deflaciji, jednako kao i kada bi se, u trenucima kada, nakon dostizanja izuzetno velikih iznosa ovaj bitcoin balon eksplodira, a vrijednost drastično opadne dolazilo do inflacije.

No, sa bitcoinom to nije slučaj, ova inflacija i deflacija nemaju efekta na rastuću bitcoin ekonomiju, jer mu je vrijednost kreirana nakon što su ga korisnici dobrovoljno prihvatili kao sredstvo plaćanja u stvarnim transakcijama. Oni se mogu razmijeniti i za postojeće valute, po vrijednosti koja važi na određeni dan, ali bitcoin nije cjenovni denominator. On se, međutim, nalazi u sastavu brojnih investicionih portfolija, a zakoni ponude i tražnje omogućili su bankama koje su ga imale u posjedstvu da mu obore vrijednost plasirajući ga na tržište po izrazito niskoj cijeni. No, to je trajalo sve dok bankari nijesu iscrpili ove zalihe i izgubili mogućnost da dalje utiču na vrijednost bitcoina, čime postepeno i dolazi do realizacije prvobitne zamisli – da novcem upravljaju svi koji ga i koriste, a ne samo elite centralnih banaka.

Ovakva ideja nesumnjivo lako postaje prihvaćena kod populacije širom svijeta, preopterećene dugovima i ratama kredita koji prispijevaju na naplatu upravo u trenucima dok im valutne razlike ne idu u prilog. Alternativni načini plaćanja postojali su i ranije, ali je bitcoin postao zanimljiv javnosti iz jednog sasvim drugačijeg razloga. Ukupna vrijednost bitcoina na berzi je milijardu dolara, ali je ono zbog čega je postao tako popularna tema u ekonomskim krugovima upravo ispitivanje da li se radi o nečijoj skrivenoj namjeri da uništi kompletan finansijski i bankarski sistem u svijetu. Ovo je bio i razlog da se u brojnim osvrtima na ovu pojavu ukazuje na potencijalnu opasnost i rizik, a nije li to upravo ono što čine sistemi u trenutku suočavanja sa sopstvenom nemoći.

Bankari postaju svjesni da se bliži kraj ere u kojoj suvereno dominiraju svjetskim novcem, zbog čega se u javnost sve češće plasiraju upozorenja da je riječ o sumnjivim i rizičnim oblicima ulaganja. Ono što se kao pouka može izvući iz sadašnjih trendova i orijentisanosti velikog broja tržišnih ulagača jeste pad povjerenja u euro i dolar, kao i najava nove, postepene preraspodjele bogatstva koju je iniciralo nepovjerenje građana u finansijski, prije svega bankarski sistem.

Povjerenje u bitcoin posebno raste iz razloga što na njegovu vrijednost ne utiču odluke ni jednog centra moći poput političkog i ekonomskog establišmenta, zbog čega je i njegov upliv u finansijske tokove revolucionaran. Jedno je sigurno – dominaciji finansijskih elita koje su stvorile krizu polako dolazi kraj, a strah od bitcoina, te ukazivanje na njegovu pogubnost samo su početna faza ulaska u jednu dugu tržišnu borbu iz koje će kao poraženi izaći oni koji su najviše oštetili sistem. Stoga, vrijeme bitcoina tek dolazi.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s